Ima jedan vic, koji kaže kako je gost u kafiću tražio čaj bez limuna, a konobar mu odgovorio: Nema limuna. Može li čaj bez nečeg drugog? i baš mi je taj pao napamet kad sam čitao vijest o tome kako je češka pivovara Radegast skuhala pivo ne koristeći vodu iz redovnih izvora, nego – vlagu iz zraka. Kao: Dajte mi jedno pivo bez vode. –Nema vode, može li bez nečeg drugog?
Oni s boljom memorijom pamćenja sad će na ovo svojevrsno „može i bez vode“ reći, čekaj, pa nedavno smo čitali da može i bez hmelja, odnosno da su znanstvenici uspjeli promijeniti genom pivarskog kvasca i u njegov genetski kod unijeti gen biljke metvice i bosiljka, što je pivu dalo okus hmelja, pa nije potrebno dodavati pravi hmelj. Koji je – pogađate – skup. Nestašice svih vrsta, jer danas smo već pomalo u situaciji da nema čega ima, pa onda kriza sirovina, kemijanje s energentima, podizanje ekološke svijesti, posvemašnja skupoća svega i hrpa drugih nevolja – sve su to razlozi zbog kojih proizvođači sve grozničavije traže rješenja u nadomjescima, u skraćivanju proizvodnog procesa, u štednji svih vrsta. Pokazujući tako i to da čega nema, bez toga se može.
Ovo pivo, koje je pivovara Radegast (pripada kompaniji Plzeňský Prazdroj) nazvala Futur, za što se iskreno nadamo da neće morati biti budućnost pivarstva, napravljeno je od vlage skupljene u atmosferi posebnim postrojenjem razvijenim u praškom visokom tehničkom učilištu ČVUT. Pivo je proizvedeno u simboličnoj količini i nije bilo u maloprodaji. Točilo se krajem kolovoza na pivskom festivalu Dani Radegasta u Nošovicama, a nekoliko boca podijeljeno je u nagradnoj igri na društvenim mrežama. „Cilj projekta je upozoriti na smanjenje količine vode u prirodi i na načine kako se ovaj problem može riješiti,“ stoji u priopćenju izdanom u povodu plasiranja futurističkog pjenušavog napitka, uz napomenu da pivovara iz Nošovica već dugo spada u one s najmanjom potrošnjom vode na svijetu, te da stalno traži nove mogućnosti štednje „te životno važne sirovine i načine njezina vraćanja u prirodu“.
U Češkoj, kaže statistika, kiša pada sve rjeđe, ali intenzivnije, tako da se ukupna količina oborina značajnije ne mijenja, međutim, trajno raste prosječna temperatura, što uzrokuje veće isparavanje vode iz okoliša, a istovremeno se značajno povećava otjecanje vode rijekama, a ta situacija jasno upozorava na potrebu zadržavanja vode, ističe struka i dodaje: „Voda u okolišu neophodna je ne samo za vegetaciju i životinjski svijet, nenadoknadiva je i za hlađenje tla, koje bi bez vode ljeti bilo samo pregrijana pustinja,“ objašnjava Libor Ansorge, zamjenik direktora Istraživačkog zavoda za vodno gospodarstvo.
Pivovara Radegast je svoje dugogodišnje napore na štednji vode sada intenzivirala, te ponudila pivo simbolično proizvedeno od vode iz zraka. Pivo Futur je češki lager, koji se odlikuje izraženom gorčinom od preko 60 IBU, dok većina piva toga tipa ima dvostruko manje jedinica gorčina. „Lager Futur je dokaz da se pivo može proizvesti na ovaj način, ali je istovremeno i poruka da nipošto ne želimo budućnost bez vode. Zato se dugoročno bavimo smanjenjem potrošnje vode i zaštitom njezinih izvora u što smo od 2015. godine investirali više od sedam milijuna čeških kruna,“ kaže Petr Klíma, senior brend menadžer marke Radegast.
S gospodinom se slažemo da nećemo da nam Futur bude budućnost, kao što nam se ni prijašnje ekshibicije nisu nimalo sviđale. Podsjetimo, sa sličnim ciljem već su kuhana piva od vode iz pročistača otpadnih voda, a nestašica i skupoća hmelja desetljećima se pokriva raznim derivatima i zamjenskim supstancama... Uostalom, do srednjeg vijeka hmelj u pivarstvu nije ni bio poznat, a u Engleskoj su se dugo opirali toj novotariji, pa je čak postojala i uredba po kojoj se dragocjeni napitak u koji je dodan hmelj nije smio zvati „časnim imenom ale, nego se morao deklarirati kao beer“, a prema bavarskom Zakonu o čistoći piva (Reinheitsgebot), koji je određivao da se pivo pravi isključivo od vode, slada i hmelja, izgledalo je da može i bez kvasca. Naravno, to je bilo zato što u to vrijeme nisu znali za postojanje i ulogu mikroorganizama, ali sjajno zvuči u ovoj priči. A bilo je već i bez vode – pivo u prahu, što se prodaje u vrećicama i sipa u čašu vode, koje je već više puno predstavljano, štedi jako puno – od ambalaže, preko skladišta do transporta...
Nadalje, može i bez ječmenog slada, barem bez dijela slada, jer se kroz povijest mnogo i premnogo piva proizvelo i proizvodi uz pomoć pšeničnog slada, kukuruzne krupice, raži, zobi, prosa i riže, koji su se pokazali kao uspješan i jeftiniji dodatak i zamjena za dio ječmenog slada...
Tako izgleda da nema onoga bez čega se pivo ne bi moglo skuhati.
A može li život bez piva? E, to ne može!
Foto Predrag Uskoković
