Pivnica.net
Banner

Povijest piva

Nekom smrkne, nekom svane

P. N.   |   19.01.2024.     1238

Nekom smrkne, nekom svane

Prije 103 godine u Sjedinjenim je Državama počela prohibicija, trinaestogodišnje razdoblje zabrane proizvodnje, transporta i prodaje alkoholnih pića, koje je sudbinski obilježilo povijest kontinenta – 18., takozvani „suhi amandman“ usvojen je 16. siječnja 1919., a stupio na snagu sljedeće godine.

Prohibicija je bila katastrofalna za industriju piva i američku ekonomiju uopće, a devastirala je i ugostiteljski sektor, te potaknula ilegalno tržište alkohola i razvoj mafije, ali je, s druge strane, donijela i neke dobre stvari – prije svega jazz glazbu, te razvoj kućnog pivarstva i promjenu biti američkog piva.

„Prohibicija je zaustavila rad pivovara i izbrisala društvene svjetove saloona i biergartena iz 19. stoljeća. Propast pivarske industrije bila je trenutna (stotine pivovara su zatvorene) ali i spora – druge su pivovare, naime, nastavile živjeti, bi se zatvorile u godinama nakon ukidanja prohibicije. Velike pivovare imale su resurse i infrastrukturu da izdrže krizu sušnih godina. Nakon ukidanja prohibicije, velika je riba pojela manju ribu. Konsolidacijom se američko pivo homogeniziralo a nacionalni pivski stil postao je svijetli lager,“ piše povjesničarka Theresa McCulla u članku Prohibicija je bila sjajna za američko pivo, ili, nazdravimo homebrewerima, objavljenom na portalu American History.

„Jazz, ilegalne destiljerije i Al Capone su proizvodi prohibicije koji su pokazali da često nije dovoljno samo zabraniti nešto da bi se to poštovalo,“ piše ovih dana portal sarajevskog dnevnika Oslobođenje, dodajući: Prije 103 godine počela je prohibicija u SAD, zabrana alkohola koja je neslavno propala. Dana 16. siječnja 1920. godine, stupila je na snagu jedna od najkontroverznijih i najneuspjelijih državnih politika u historiji Sjedinjenih Američkih Država koja je pokazala da izravna zabrana nekad nije najbolja opcija i da ima mnogo ozbiljnije  posljedice.

Ovaj potez, koji je imao za cilj potpunu zabranu proizvodnje, distribucije i prodaje alkoholnih pića, imao je dubok uticaj na društvo i ekonomiju SAD ali i cijelog svijeta. Prohibicija je proistekla iz različitih moralnih, socijalnih i ekonomskih faktora koji su karakterisali prve decenije 20. stoljeća. Ovi zagovornici su smatrali alkohol odgovornim za mnoge socijalne probleme, uključujući nasilje u porodici, siromaštvo i kriminal, što i nije daleko od istine, prema statistici.

Tokom 19. stoljeća, pokret Temperance (Umjerenost) postao je snažan pokretač zagovaranja apstinencije. Različite vjerske zajednice, ženske grupe i reformatorske organizacije smatrale su alkohol odgovornim za različite društvene probleme, uključujući nasilje u porodici, siromaštvo i dezorganizaciju društva. Ovaj moralni impuls bio je ključan u stvaranju podrške zabrani alkohola.

Paralelno s pokretom Temperance postojali su i drugi reformatorski pokreti koji su se borili protiv različitih društvenih problema. Zalažući se za moralnost i društvenu pravdu, ovi pokreti su podržavali zabranu alkohola kao dio šireg programa socijalne reforme. I to se obistinilo 16. januara 1919. kada je prohibicija izglasana i sljedeće godine, kada je stupila na snagu.

Period prohibicije često se opisuje kao Roaring Twenties. Ovo je bilo vrijeme brzog ekonomskog rasta, promena u društvenim normama i procvata umjetnosti i kulture. Jazz je postao ‘‘zvučna kulisa‘‘ ovog vremena. Tokom ovog perioda, jazz se razvijao u različite podžanrove, a swing je postao izuzetno popularan, a karakteristični za taj period postali su veliki orkestri. Slavni izvođači toga doba bili su Duke Ellington, Count Basie i Benny Goodman.

Zbog zabrane alkohola, mnogi su se okretali nelegalnim barovima poznatim kao "speakeasy". Ovi klubovi nisu samo pružali zabavu i alkohol, već su i postali sakupljališta jazz muzičara. Jazz klubovi su postali centralna mjesta gdje su se ljudi okupljali kako bi uživali u muzici i socijalizaciji. Alkohol je, bez sumnje, bio ‘‘gorivo‘‘ ove nove, mladalačke kulture. Ali, gdje ga nabaviti ako je ilegalan? Tu se u priču uključuju notorni gangster Al Capone, koji je prohibiciju vidio kao priliku za zaradu i vlasti su bile apsolutno nemoćne protiv njegovih manevara

Umjesto očekivanih pozitivnih rezultata, prohibicija je tako izazvala potpuno suprotan efekat. Legalno ograničenje alkohola dovelo je do eksplozije ilegalne proizvodnje i distribucije pića. Poznata kao "era alkoholnih narko-bosa", ova doba obilježile su ilegalne destilerije i organizovani kriminal. (...)

Umesto da smanji kriminal, prohibicija je stvorila plodno tlo za organizovani kriminal. Kriminalci kao što su Al Capone postali su moćni i bogati trgujući alkoholom. Korupcija među policijom, političarima i sudijama bila je raširena, jer su mnogi od njih primali mito kako bi gledali kroz prste ilegalnoj trgovini alkoholom. (...)

Moonshine je naziv za ilegalno proizvedeni alkohol, obično destilisan kod kuće u privatnim destiljerijama tokom perioda prohibicije u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj alkohol ima nekoliko karakteristika koje ga čine jedinstvenim, ali također može biti izuzetno opasan za konzumaciju i doveo je do mnogo smrtnih slučajeva. Budući da se proizvodio ilegalno, moonshine nije imao nikakvu kontrolu kvaliteta. To znači da je sadržavao štetne tvari poput metanola koji je otrovan, pa čak i smrtonosan. Također, moonshine se pravio od bilo čega, tako da nema granica u tome šta bi nesavjesni proizvođači mogli iskoristiti za proizvodnju ovog pića.

Neslavni eksperiment sa zabranom alkohola završen je 5. decembra 1933. godine kada je ratifikovan 21. amandman, ukidajući 18. amandman i ozakonjujući ponovnu proizvodnju, distribuciju i prodaju alkohola. Ovaj potez bio je rezultat prepoznavanja neuspjeha prohibicije u ostvarivanju svojih ciljeva. (...)

Za one koji žele znati više:

Pivovare u prohibiciji

Pivo i prohibicija

Komentari


Podijelite ovaj članak




Postani pivski sommelier

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Povijest piva