U Hrvatskoj se danas ne proizvodi hmelj, a tuzemne su pivovare bez ovog začina iz domaćeg uzgoja ostale početkom devedesetih godina, nakon raspada Jugoslavije, kada je hmelj iz Slovenije i Srbije (Vojvodine) postao uvozni proizvod. No, jedno vrijeme hmelj je uzgajan u Gregurovcu kod Križevaca. Tamo je proizvodnja počela 2000. godine, a obustavljena je 2012.
Hmelj je tu proizvodila Prva hrvatska hmeljarska zadruga Gregurovec u općini Sveti Petar Orehovec kod Križevaca. Počeli su s proizvodnjom od sedam tona, a na vrhuncu su godišnje proizvodili oko 23 tone hmelja.
Priča s gregurovačkim hmeljem počela je 1994. godine, kada su, nakon analiza i dugih priprema terena ,započeli pokusi s raznim sortama hmelja, da bi se tijekom nekoliko godina ispostavilo da je sorta Aurora najprimjerenija našem podneblju i orehovečkim mikroklimatskim uvjetima, te je 2000. godine obavljena i prva berba.
Od prvih dana u ovaj projekt bila je uključena Pivovara Daruvar, koja je prepoznala vrijednost projekta i podržala domaću proizvodnju neophodnog pivskog sastojka. Tako su se Daruvarčani mogu pohvaliti da rade uistinu potpuno domaći proizvod, jer koriste isključivo hrvatske sirovine, sve, uključujući, eto, i hmelj.
Hrvatski hmelj tražen i u Alžiru
Premda se dugo vjerovalo da u Hrvatskoj hmelj nema dovoljno dobre uvjete za uzgoj, gregurovečka plantaža pokazala je da je upravo suprotno, jer proizvode hmelj visoke kvalitete. U početku je kompletan urod otkupljivala Pivovara Daruvar, a kasnije, kada je proizvodnja gotovo učetverostručena, ovaj je hmeljarnik snabdijevao i pivovaru Buzet, te Ličku i Osječku pivovaru, a dio hmelja je izvožen u Sloveniju, dok su zanimanje za kupovinu hmelja iz Gregurevca pokazali i pivari iz Rumunjske, Švicarske i Alžira.
Ipak, sve nije dugo trajalo, pa se 2012. godine proizvodnja gasi, hmeljarnik preorava i na mjestu gdje se ponosno uzdizao humulus lupulus, posađen zea mays (kukuruz). Razlog propasti domaćeg hmelja bio je uvoz stranog, govorili su tada hmeljari, a prenio Poslovni dnevnik: Kako tvrde donedavni zadrugari iz Gregurevca, problem je u tome što pivovare imaju strane vlasnike pa sirovinu uvoze, a više od 10 tona hrvatskog hmelja stoji u skladištu. U isto vrijeme, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2011. godini uvezeno je 60 tona hmelja u vrijednosti 534,4 tisuća dolara, najviše iz Njemačke i SAD-a, a u Hrvatskoj za potporu u 2010. prijavio 21 proizvođač hmelja.
