Sve više čeških pivovara uoči Uskrsa naprave i pivopijama diljem zemlje ponude pivo zelene boje. To, naravno, nema nikakve veze s proslavom Svetog Patrika, kojem se Uskrs zna toliko približiti da se gotovo dodiruju, nego s pučkim nazivom za četvrtak u Velikom tjednu pripreme za najveći kršćanski blagdan – Zeleni četvrtak.
Nama je to zacijelo čudno, jer kod nas je uvriježen izraz Veliki tjedan, a u njemu su Veliki ponedjeljak, Veliki utorak, i tako redom do kraja. Česi međutim imaju poseban naziv za svaki dan, i svaki od njih nosi naročitu simboliku. Tjedan počinje Plavim ponedjeljkom i Žutim utorkom, i ti su dani rezervirani za spremanje, čišćenje i uređivanje obiteljskog doma. Slijedi Ružna srijeda, dan kada se nitko ne bi smio mrgoditi i mrštiti, jer će inače biti namrgođen cijelu godinu. Onda dolazi Zeleni četvrtak. Naziv je vjerojatno nastao od zelenog misnog ruha, koje svećenik nosi na taj dan. Toga dana jede se samo zelena hrana - špinat, kupus - da bi čovjek bio zdrav cijelu godinu. U crkvama se zvona zavežu i kaže se da su „odletjela u Rim". Zvuk zvona nadomještavaju razne klepetaljke i čegrtaljke, velike i male, išlo se po ulicama uz veliku buku, uz pjesme s tekstovima usmjerenim protiv Jude i Židova, koji su razapeli Isusa. Na zeleni četvrtak domaćice ustaju rano da bi pomele kuću prije izlaska sunca, a smeće se iznosilo van na križanje cesta, da se u kući ne bi zadržavale buhe. Tko prije izlaska sunca pojede pecivo namazano medom, zaštićen je od ujeda zmija i uboda osa. Poslijepodne se nije radilo. Tipični običaj je „tjeranje Jude", a momak, koji je igrao Judu, obično je bio riđ. Juda je ujedno i naziv za obredno pecivo, posebno formirano, pečeno od dizanog tijesta. Jelo se namazano medom, što je jamčilo dobro zdravlje. Petak i kod Čeha ima pridjevak Veliki, to je dan Kristova raspinjanja na križ, dan velike žalosti, kada se u crkvi ne služi misa, nego se samo pjeva i moli. Dan uoči Uskrsa ponovo dobiva boju - to je Bijela subota. Tada se pred crkvom sveti vatra, a „iz Rima se vraćaju zvona" i ponovo zvone.
No, vratimo se četvrtku. On je, dakle, zelen a kako se toga dana prema starim običajima jede zelena hrana, nikakvo čudo da je nekom palo napamet ponuditi i zeleno piće. A kako Česi najradije piju pivo, valjalo ga je obojiti u zeleno. Rečeno, učinjeno.
Tradicija bojanja piva zelenom bojom u čast Zelenog četvrtka nije tako dugačka, nekih petnaestak godina, ali se lijepo primila i sada na desetke pivovara diljem Republike kuha prigodne zelene šarže.
Jedna od njih je gostioničarska pivovara u pansionu Nový Rybník koja je (već) po sedmi put skuhala uskršnji zeleni specijal nazvan Zelený Baštýř. „Na Zeleni četvrtak i Veliki petak radit će naš šalter za izdavanje hrane i piva za ponijeti (výdejní okénko), a radit će i vanjski gril bar,“ najavljuju šefovi lokala. A kako je šarža limitirana, preporučuju nda se pivo naruči unaprijed. Puni se u pet boce i bačvice.
„Htjeli smo održati tradiciju Zelenog četvrtka, pa smo 2014. prvi put skuhali zeleno pivo u našoj pivovari Baštýř,“ kaže majstor pivar Petr Králíček, i dodaje da su pivopije jako dobro prihvatile ovu posebnu uskršnju ponudu i da znaju zvati i na sam Uskrs pitajući8 ima li još zelenog piva, no ono se obično proda u dva dana, u četvrtak i petak. Kako pivu dodaje zelenu boju ne želi otkriti, tvrdeći da svaki majstor pivar ima svoj tajni recept.
A zašto se pivo zove Baštýř? Tako se zove i pivovara, te sva njihova piva nose isto ime, a ono je izvedeno od riječi Bašta, što jer kuća na nasipu ribnjaka ili neposredno uz nasip i u njoj živi baštýř, radnik koji upravlja izlovom ribe.