Pivnica.net
Banner

Slovenija

Na Zajca! Jedinstveni doživljaj s pogledom na predalpske brežuljke

Goran Gazdek   |   18.10.2021.     333

Na Zajca! Jedinstveni doživljaj s pogledom na predalpske brežuljke

Prije nego što nas ponudi pivom, osnivač i direktor craft pivovare Zajc Jože Podobnik natočit će nam vodu da bi saznali kakvu osnovu koristi za spravljanje svojih proizvoda. Izvući će je iz bunara uz koji je posadio 14 vrsta aromatičnog slovenskog hmelja. I taj hmelj, preporuča Jože, prethodno valja upoznati – osjetiti pod prstima i pomirisati.

Tek tada, u nekadašnjoj štali, danas opremljenoj točionicama, šankom, barskim stolicama, kolima kojima su nekada vožene bačve piva, velikim drvenim stolom i brojnim pivskim artefaktima, bit ćemo spremni za degustacija. A u ponudi je osam različitih stilova: English Red Ale (ESB), Hoppy Lager (IPL), La La Lager (Svetli ležak)), Pale Ale (APA), Porter, Ripa (Crvena IPA), Sešn  (Lahka IPA) i Weiss Beer.

Pivovara Zajc nalazi se u regije Goriška, u selu Reka, mjestu sa sedamdesetak stanovnika u sastavu općine Cerkno. Ljubiteljima skijanja toponim Cerkno nije nepoznat: skijaški centar u proteklih je deset godina proglašavan najboljim  u Sloveniji, a tu su i terme, jedine pod okriljem Julijskih Alpi. Obišli smo je s grupom turističkih novinara iz Slovenije, Italije i Hrvatske zahvaljujući Gorazdu Skrtu,Turističkoj zajednici Idrije i direktorici Valerija Božič.

Odlična suradnja s Turističkom zajednicom Idrija, Lokalnom turističkom organizacijom Laufar iz Cerkna, pružateljima smještaja i agroturizmima iz okolice i arheološkim parkom Divje babe dovela im je i brojne goste iz drugih regija Slovenije i turiste iz Njemačke, Nizozemske, Italije, Češke i Poljske.

<<< Visit Idrija

“Pokušavamo motivirati lokalne proizvođače i uvjeriti ih da suradnjom zajedno možemo ostvariti puno više. Nudimo njihove proizvode – kruh, sir, mast, suhomesnate proizvode. S druge strane House Gabron iz Idrije u svojoj slastičarnici pravi sladoled od našeg pšeničnog piva, Žlikrofi Tončič u Spodnjoj Idriji s našim tamnim pivom Porter priprema zeca sa žlikrofima, a farma Košeninja izrađuje ​krekere od otpadnog slada po našem receptu…“, nabraja Podobnik i zaključuje: „Takvi se proizvodi ne mogu kupiti u trgovini. Naša ponuda mora biti jedinstvena tako da je se gosti sjećaju i da nam se zbog tog iskustva vrate“.

A iksustva su, vjerujte mi, fenomenalna i zovu na povratak. Piti vrhunsko pivo, znalački spareno s lokalnim specijalitetima na planinskom zraku, s pogledom na predalpske brežuljke Cerkljanskog gorja, doline, visoravni i uske gudure s kristalno čistim vodama, nepocjenjiva je avantura.

Tome dodati i razgovore ugodine s onima koji pivo stvaraju.Uz Jožu, tu je glavni kuhar Jure Sovdat i pivar Simon Šfiligoj. Oni će ga natočiti, poslužiti, servirati i odgovoriti na svako pitanje, a spremno će raspravljati i o stanju na tržištu piva, craftu kao inspirativnoj pirči, pivskim festivalima i ugodnim trenucima koje donosi uživanje u ovom piću. Sve uz obilje dosjetiki i puno smijeha.

Pivar Simon Šfiligoj, vlasnik Jože Podobnik i glavni kuhar Jure Sovdat

Specijalnim strojem Jože na tanke fete reže ukusni zalogaj autohotonog suhomesnatog proizvoda, zaštičenog EU oznakom geografskog porijekla. "Šebreljski želodec dobiva se od najkvalitetnije svinjetine. Odlikuje se mesnatošću i skromnim udjelom slanine. Specifični okus mu daje sušenje u uvjetima cirkulacije mediteranskog i alpskog zraka i toplinskim razlikama između sjenovitih i sunčanih položaja s odgovarajućom relativnom vlagom. Na kraju sazrijeva u sušilicama. Više od 200 godina proizvode ga u Idrijskom i Cerkljanskom kraju za sebe i gurmani na Goriškoj i Trstu, ali nema puno pisanih izvora o tome. O tradicionalnoj proizvodnji svjedoče brojni usmeni izvori ljudi koji ga spravljaju dugi niz godina", govori vlasnik pivovare.

Pivovaru su planirali otvoriti u ožujku prošle godine, ali ih je u tome omela korona.Mnogo kafića su željeli craft. Bio su iznenađeni, mislili da će ići puno teže. Probali su, i dobro je bilo primljeno No, umjesto bačvi koje su željeli prodavali ugostiteljima počeli su puniti boce. „Pivo smo isporučivali po okolici, a nakon  kampanje Dostava u hladnjak i po cijeloj Sloveniji. Dovozili smo ga na kućni prag, izravno u hladnjak pivopija. Ljudi su bili oduševljeni, neki toliko da su nas častili kobasicama“, prisjeća se Jože.

Covid je pokosio ugostitelje, mnogi više nisu otvorili vrata svojih lokala, a oni koji su ostali nerado naručuju pivo u bačvama.

U Zajcu nisu očajavali, tražili su nove niše za plasman svoga piva. I pronašli ga u turističkom sektoru. Seoska gospodstva i iznajmljivači apartmana uvrstili su njihova piva u svoju ponudu, a mogu se naći u prestižnim objektima za smještaj  kao što su Kendov dvorec i Hotel Jožef u Idriji.

Ljubav prema finom pivu i strast prema kolekcionarstvu rodila se 1944. na maturalnom  putovanju po Češkoj. „Nisam pio alkohola do četvrtog razreda srednje škole. U Ljubljani smo izlazili u jedan bar gdje su točili svjetlo, tamno i rezano pivo, a uz to nudili girice. Svi smo se navukli na pivo pa za destinaciju maturalnog putovanja odabrali Češku. Bila je i Španjolska u igri, ali šta bi mi tamo. U Pragu su nam pokazivali znamenitosti, a mi smo tražili pivnice.  Tada sam otkrio da svaka pivnica ima svoje pivo koje nije lager kakvog smo isključivo imali u Sloveniji. Oduševilo me je i što je u Češkoj svaka pivnica i svako pivo vrlo povezano s poviješću jer volim povijest i skupljao sam stare stvari“, prisjeća se Jože izleta koji će znatno utjecati na životni put.

Svi su kupili po paket piva, a na matauralac ga i danas podsjeća boca Pilsner Urquella koja ima počasno mjesto u pivnici. Od tada ustrajno skuplja stare pivske boce s utisnutim natpisima i sve što ima veze sa slovenskim pivovarama još iz vremena Austro-Ugarske. U impresivnoj zbirci nalaze se boca iz zaleđa Soške fronte, drvene bačve, sanduci u kojima se prevozilo pivo, zbirka pivskih krigli, reklamnih panoa i plakata, ledeni diskovi kojima se pivo hladilo u vrijeme kada nije bilo struje, transportna kolica i sanjke  te oprema za točenje u gostionicama.

Dio je to sadašnje izložbe, a budućeg pivskog muzeja kojeg planira u potpunosti opremiti i otvoriti 2023. godine zajedno sa sobama za smještaj gostiju. Izložba nas vodi kroz osnovne sirovine i proces nastanka piva. Zbirka se prostire na otprilike 300 četvornih metara koroz koju nas Jože vodi i svako izlošku govori s puno ljuabvi i strasti.

 Dok pijuckamo izvrsnu crvenu IPU, pitam Jožu kako je sve počelo.

"Kad sam supruzi Nataši predložio da otvorimo pivovaru, pitala me je što će mi to. Onda sam je odveo u Češku na godišnji odmor. Među ostalim bilo smo gosti jedne mikropivovare koja se također zove Zec i nalazi se usred grada u velikom podrumu. I dok je slušala vlasnika s kako zaneseno priča o tom poslu, upijala je svaku njegovu riječ i samo rekla: Mi moramo imati pivovaru. Desetak dana nakon godišnjeg, sjedimo na balkonu i pijemo Laško, a ona kaže: Ja ovo ne mogu piti.  Onda smo s Udruženjem hmeljara iz Žalca išli u Irsku, obišli pivovare i pabove, doživjeli fenomenalno pivsko iskustvo i donijeli konačnu odluku".

A za pivovaru kakvu su zamislili trebalo je imati kapitala, ali prethodno riješiti problem Natašinog posla.

„Supruga je u Spodnjoj Idriji imala frizerski salon u najmu. Izračunali smo da bi za najam do mirovine trebala dati 450 tisuća eura pa smo odlučili imati nešto svoje. Ispred njenog salona kupili smo staru kuću, renovirali je. Otac je građevinar što nam je olakšalo gradnju. Kuća ima četiri kata. Na prvom je salon, ispod ćemo napraviti Beer shop, a dva stana iznad salona smo prodali i uz pomoć kredita u banci, kupili opremu za pivovaru“.

Proizvodnja piva još uvijek mu je tek dopunska djelatnost. Zaposlen u je Kolektor Grupi gdje radi kao voditelj strojarstva odgovoran za automatizaciju i robotiku unutar tvrtke Kolektor Orodjarna. Stekao je kvalifikaciju pivara u Institutu za uzgoj hmelja i pivarstvo u Žalcu.

Oprema je izrađena po narudžbi u domaćoj tvrtki Škrlj i jedinstvena je u Sloveniji. Poslovanje baziraju na „održivom razvoju“ i „primjerenu dobre prakse“ za smanjenje potrošnje energije i vode te na korištenje reciklirane ambalaže, a slijede i cilj "nultog otpada": u suradnji s lokalnim gospodarstvom proizvode grickalice od komine piva, koje se odlično slažu s pivima koje proizvode.

Pivovara Zajec prva i vjerojatno jedina u Sloveniji koji koristi ekološki održivu energiju: pet solarnih panela zagrijava tri tisuće litara vode na 70 stupnjeva Celzijusa potrebnu za čišćenje, pripremu i namakanje slada.

Ove godine skuhati će 360 hektolitara piva. Potražnja je takva da bi mogli skuhati i deset puta više, ali nemaju kapaciteta. Unatoč tome u planu je postupni razvoj: kratkoročno, postavit će dodatnu hladnjaču i spremnike za sazrijevanje s ciljem proizvodnje 650 hektolitara što bi bilo najprikladnije za trenutni broj zaposlenih. Tek bi za dvije godine povećali kapacitet i broj ljudi u timu.

Prateći želje korisnika odlučili su raditi i piva s manje od 3,6 posto alkohola koliko ima njihova Session IPA. Pripremaju jedan specijal s manje od 2,5 posto, a proizvodit će i bezalkoholno pivo.

„Prije nego što bilo koji stil izbacimo na tržište radimo eksperimentalne serije i ponavljamo ih dok ne budemo zadovoljni rezultatom“, kaže glavni kuhar Jure Sovdat.

Sve što zarade ulažu u novu promociju kako bi se još čvršće pozicionirali na tržištu. Svake godine planiraju pripremiti barem četiri velika događaj koja će okupljati lokalno stanovništvo i turiste. Krajnji je cilj u ponudi imati 12 stalnih stilova piva. Na svima će etikete krasiti zec u 12 različitih prigoda: svirat će neandertalsku flautu, biti u društvu slovenskog pisaca, pjesnika i prevoditelja Franca Bevka (1890.-1970.), kupati se u toplicama, uživati na skijalištu Cerkno, kopati u Rudniku Idrija… Svaka boca će detaljnim opisom pozivati turiste da razgledaju lokalna turistička odredišta.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Pijanac je čovjek koji se rado i često, sustavno opija; čovjek koji uredno i skladno pije je samo pilac, ako vam ta riječ prija – ukusan potrošač vina.
Tin Ujević

Nacrtaj mi krigl








Najnovije iz kategorije Slovenija