Oglasi

Na današnji dan rođen je Zakon o čistoći

  Povijest piva         P.N.         23.04.2009.
Na današnji dan rođen je Zakon o čistoći
Današnji dan, 23. travnja, Nijemci slave kao Dan njemačkog piva. Taj je spomendan ustanovljen prije petnaest godina, ali zapravo nas vraća u daleku 1516. godinu, kada je bavarski vojvoda Wilhelm IV u Ingolstadtu objavio Njemački zakon o čistoći, famozni Reinheitsgebot, koji propisuje uvjete kuhanja piva. Ponosni na taj jedinstveni i do danas neprevladani normativni akt, Nijemci njegov rođendan proslavljanju mnogim akcijama.
Dan njemačkog piva obilježava se diljem zemlje, od okriljem Njemačkog saveza proizvođača piva (Deutsche Brauer-Bund, DBB), koji koordinira akcije pivovara, ugostitelja i specijaliziranih trgovaca. Savez je svojim članicama ponudio prigodni promidžbeni materijal – zastavice, plakate, podmetače, otvarače za boce, privjeske za ključeve, papirnate ubruse, značke…Navratite u obližnju ili svoju omiljenu gostionicu, restoran, pivnicu, posjetite lokalnog trgovca pivom, okupite svoje pivske prijatelje i uživajte u prigodnom programu, sugeriraju organizatori pivopijama. Na svakom koraku priređuju se pivski partiji, plesovi uz živu glazbu, kušaonice piva, razgledanja pivovara, pa i iz zraka u prigodnim letovima balonom, posebni pivski meniji u restoranima, od pivskog aperitiva do pivskog deserta, kuha se posebno blagdansko pivo, nude prigodna sniženja, organiziraju pivski kvizovi i priredbe. Mediji obilato prate proslave i izvještavaju o programima i akcijama.
Reinheitsgebot nije prvi zakonski akt koji govori o pivu, po prvi put u povijesti pivo se spominje još u Hamurabijevu zakoniku, pa čak nije ni prvi zakon koji regulira uvjete proizvodnje zlatnog soka. Naime, u Bavarskoj je sličan zakon postojao još od 1487. godine, kada ga je donio vojvoda Albrecht IV, ali on se odnosio samo na rezidencijalni grad München. Tek 1516. objavljen je Reinheitsgebot – Zakon o čistoći – kao obvezujući pravni akt za cijelu Bavarsku, a kasnije je proširen na ostale dijelove Njemačke. Ovaj zakon propisuje da se pivo smije proizvoditi samo od slada, vode i hmelja, čime su izvan zakona stavljeni svi drugi eventualni sastojci, poput šećera, riže, ili kukuruza, koji je i danas posvuda u svijetu dopušten kao djelomični nadomjestak za ječam. Zanimljivo je da ovaj zakon ne spominje kvasac, bez kojeg nema vrenja i bez kojeg nema kuhanja piva, a razlog je taj što se u to vrijeme nije ni znalo da je kvasac taj koji pokreće najdragocjeniji proces u proizvodnji piva, niti kako on nastaje, niti kako radi.


Budući da većina piva u svijetu nije tako čista kao što su to njemačka piva, i ne podliježu odredbama ovog zakona, Europski je sud 1987. godine odlučio kako je Reinheitsgebot prepreka uvozu stranih piva u Njemačku, te je on prestao biti obvezujući. No, njemačke pivovare nastavile su se pridržavati toga propisa, pa to čine i danas, a oznaka „proizvedeno prema Zakonu o čistoći“ savršena je referenca za pivo, a sve je češći slučaj da se i piva u drugim državama hvale kako su skuhana po odredbama toga njemačkog zakona.
 
 


Najnovije iz kategorije Povijest piva




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće