U povorci koja prolazi Münchenom na dan otvaranja Oktoberfesta, istaknuto mjesto zauzima kostimirano dijete, obično djevojčica plavih uvojaka. Jaši na konju, obučena je u crnu redovničku mantiju sa žutim obrubom, a u ruci drži pivski vrč. To je jedan od simbola najveće pivske fešte na svijetu. Preuzet je iz grba Münchena, no kako je dospio tamo?
München se u pisanim dokumentima prvi put u povijesti spominje 1158. godine, kao malo samostansko mjesto. Grad se razvijao brzo i burno, pa uskoro bilježimo i prvu upotrebu pečata, kojima je potvrđivana valjanost listina. Najstariji pečat Münchena, od kojeg je sačuvan samo odlomak, imao je – kako se pretpostavlja na osnovu rekonstrukcije – natpis Sigillum Civitatis Monacensis, ispisan oko slike redovnika s kapuljačom. Sačuvani dio je s jedne listine izdane 28. svibnja 1239. godine. Tijekom slijedećih stoljeća, susrećemo mnoge, ponešto izmijenjene pečate, no svi oni pokazuju kaluđera, koji u lijevoj ruci drži molitvenik, dok mu je desna ruka podignuta na blagoslov. Osim toga, većina tih pečata prikazuju i gradska vrata i orla. U 14. stoljeću orao je zamijenjen lavom, preuzetim iz štita kuće Wittelsbachera, znamenitih bavarskih vladara. Monah je jedno vrijeme prikazivan iz profila, a kasnije odnaprijed i gologlav. Od 15. stoljeća gradski se grb izrađuje u boji. U to vrijeme lik iz grba već ima dječje obličje i uvojke. Današnji izgled gradskog grba s redovnikom u crnoj mantiji, koji u lijevoj ruci drži molitvenik, a desnom blagoslivlja, predstavio je kralj Ludwig I. 16. rujna 1834. godine.
Na traženje gradskog ureda grada Münchena, odobrio je kralja Ludwig II (umro je 1886. godine u mjestu Stamberger See) na dan 11. srpnja 1865. godine u Bergu neznatnu preinaku grba – boja knjige i cipela opata promijenjena je u crvenu. Nakon toga grb više nije doživio značajnije izmjene. Nije poznato kada se u gradskom grbu po prvi put pojavljuje dijete (Münchner Kindl) i tko je odredio njegov izgled. Ali, neki dokumenti iz 15. stoljeća već potvrđuju da je redovnika u grbu zamijenilo dijete. Tu promjenu međutim nisu zapovjedili redovnici, nego su je proveli umjetnici poput izrađivača pečata i gravera bronce, kipara i slikara, koji su bradatog minhenskog fratra preobrazili u dijete kovrčave kose, nalik na malog Isusa s rukom kojom blagoslivlja, koji se u vrijeme Božića može vidjeti na crkvenim oltarima. Münchner Kindl nalazi se na medaljonu koji je 1577. godine izrađen za lanac društva strijelaca samostrelom, kao i na jednom oslikanom kartonu iz godine 1579. Najraskošnija od svih sačuvanih je jedna minijatura iz 1686. godine u jednom molitveniku, koja prikazuje minhensko dijete s crvenom aureolom. Taj stari prikaz djeteta umjesto redovnika nalazi se u Državnom arhivu i Gradskom muzeju.
U drugoj polovici 19. stoljeća nastao je niz parafraza minhenskog djeteta, pa ono u tim duhovitim, neslužbenim verzijama često u ruci drži pivski vrč, rotkvice ili perec, što je sve odreda nerazdvojno povezano s Oktoberfestom. Ovakva humoristična inačica minhenskog djeteta ubrzo je postala novim, jednako poznatim i prihvaćenim simbolom grada Münchena.
Preuzeto iz službenog vodiča Oktoberfesta 'Wiesn 2003'
Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.
Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
