Proljetni specijal s koprivom. Zvuči privlačno? A to još nije sve - u zdravo pivo, koje čisti i osvježava, proizvedeno od zelenog slada osim mladih kopriva dodaje se i korijen maslačka. I još se zove Muflon, kao i većina drugih piva iz praške pivovare Kunratice. Proljetni muflon ima 11 posto slada i 4,5 posto alkohola.
Pivovara Kunratice nalazi se nedaleko istoimene tvrđave, gdje se pivo kuhalo sve do 1901. godine. Gotovo 115 godina kasnije obnovljena je proizvodnja piva u tom dijelu glavnog grada. Na dvorištu pivovare organiziraju se akcije kušanja piva, a u neposrednoj blizini je Kunratička šuma u kojoj slobodno živi stado muflona, po kojem je pivo dobilo ime.
U ovoj novoj pivovari pivo se kuha od lanjskog proljeća a u asortimanu su piva donjeg vrenja (Muflon 11, 12 i 13º), pivo gornjeg vrenja (Reda ale 13º) i voćno sok (Muflonka). Instalirani kapacitet pivovare je deset tisuća hektolitara, a u prvoj godini skuhana je petina te količine. Minipivovara je uređena u zgradi u kojoj je nekada bila tvornica marmelade, a tijekom Drugog svjetskog rata i tvornica oružja.
A do početka dvadesetog stoljeća u susjedstvu se kuhalo pivo. Bila je to Weidenheimova pivovara na tadašnjem vlastelinstvu, danas tvrđavi Kunratice. Posljednje pivo u toj je pivovari skuhano 1901. godine. Kako je to bila mala pivovara, nije preživjela eru gradnje velikih pivovara, što je bila posljedica industrijske revolucije. O kapacitetu stare pivovare, sličnom kapacitetu sadašnje minipivovare Muflon, svjedoči službena statistika Austro-Ugarske iz godine 1873. koja kaže da je te godine proizvedeno 4800 eimera piva (1 eimer iznosio je 60,14 litara, pa je to bilo ukupno 2890 hektolitara piva).
Inače, u Kunraticama se pivo kuhalo i puno prije toga. Prvi pisani podatak datira iz 1578. godine, kada je godišnje kuhano „trinaest šarži po dvanaest bačava". U pivovarskom godišnjaku iz godine 1817. pak stoji da je 18 bačava dobivao kunratički župnik, dvije bačve učitelj, bačvu i pol crkvenjak a jednu bačvu općinski noćni redar (noćobdija).
