Već podosta traje pisana povijest, pa se tako i na današnji dan nadešavalo toga oho-ho. Evo, papinskom je bulom odobren progon vještica u Njemačkoj (1484.), u Zagrebu se prosvjedovalo protiv stvaranja Kraljevine SHS (1918.) i premijerno je prikazana Eisensteinova Oklopnjača Potemkin (1926.), rođeni su Martin van Buren (1782.) i Walt Disney (1901.) a umrli Mozart (1791.), Alexander Dumas otac (1802.), Claude Monet (1926.) i Nelson Mandela (2013.). Ni svjetsko pivarstvo nije bez međaša koji se desio 5. prosinca: godine 1933. na današnji je dan ratificiran 21. amandman na Ustav SAD, kojim je ukinuta prohibicija.
Dakle, na današnji dan 5. prosinca 1933. u američkom je parlamentu ratificiran 21. amandman na Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Ključan je to zakonodavni akt koji je imao značajan utjecaj na američku povijest, jer je 21. amandmanom ukinut 18. amandman, koji je zabranjivao proizvodnju, prodaju i stavljanje u promet alkohola u Sjedinjenim Američkim Državama. Amandman broj 21 jedinstven je po tome što je jedini ustavni amandman koji ukida prethodni amandman, a njegovo donošenje imalo je dalekosežne posljedice koje se osjećaju i danas.
Prohibicija u Sjedinjenim Državama je i uvedena ustavnim amandmanom, taj je bio 18. po redu, izglasan je u siječnju 1919., no stupio je na snagu godinu kasnije, 1920. a kolokvijalno je nazvan „suhi amandman“. Početku primjene amandmana prethodilo je donošenje posebnog zakona koji je regulirao prohibiciju, koja je potrajala punih 13 godina što je ujedno bilo razdoblje najvećeg procvata industrije piva i drugih opojnih pića, dakako, ilegalne.
Proizvodnja i prodaja alkohola bili su zabranjeni u Americi, ali ne i u susjednim zemljama, pa je alkoholni biznis cvjetao u Kanadi, Meksiku ili na Karibima, odakle se ilegalno uvozio u Sjedinjene Države. Čikago je u vrijeme Prohibicije postao grad čuven po njenu kršenju, a mnogi čikaški gangsteri, uključujući i Ala Caponnea i njegova ljutog protivnika Bugsyja Molonea zaradili su milijune dolara na ilegalnoj proizvodnji i prodaji alkohola. Brojni drugi zločini, pa i ubojstva, bili su izravno povezani s anti-prohibicijskim pokretom u Čikagu.
„Umjesto da dajemo novac za otvaranje sveučilišta i promicanje učenja, zašto ne bismo donijeli ustavni amandman, koji bi zabranjivao svakome da bilo što nauči? Ako bi to funkcioniralo onako kako je nekada funkcionirala Prohibicija, za pet godine imat ćemo najpametniju ljudsku rasu na zemlji." Tako je efikasnost zakonske zabrane alkohola komentirao Will Rogers, američki kauboj, komičar, humorist, glumac u vodviljima i bezbrojnim nijemim i zvučnim filmovima, jedna od najslavnijih javnih ličnosti dvadesetih i tridesetih godina.
A kako je zapravo sve počelo, i kada? Apstinentski pokret, poznat po imenu suhi pokret došao je u Sjedinjene Države 1836. godine s osnivanjem Saveza udruga za umjerenost (United States Temperance Union) koji je promicalo umjerenost. Godine 1915. Anti-Saloon League uvjerava Kongres da stavi na glasovanje amandman na ustav, koji bi zabranio opojna pića, ali on ne dobiva potrebnu dvotrećinsku, nego samo običnu većinu glasova. No, u siječnju 1919. godine predmet ponovo dolazi na dnevni red Kongresa i apstinenti ovoga puta dobivaju potpunu zadovoljštinu, jer parlament donosi 18. amandman na američki ustav, koji „zabranjuje proizvodnju, promet ili prodaju opojnih pića." U listopadu te godine Volsteadov zakon regulirao je zabranu konzumacije i posjedovanja, uvoza i izvoza alkoholnih pića, ali i značenje pojma „opojno piće", pa je utvrđeno da se radi o svakom napitku koji ima više od 0,5 posto alkohola. Amandman o zabrani alkohola, poznat kao Prohibicija i „suhi amandman“, stupio je na snagu 1920. godine, i tada konzumenti piva i cidera bivaju najviše zakinuti, jer krijumčari su se radije okrenuli proizvodnji destilata.
Pivovare koje su htjele opstati morale su se prilagođavati i prijeći na proizvodnju surogata - pića koja su ličila na pivo, ali nisu sadržavala alkohol. Od 1400 američkih pivovara, Prohibiciju je preživjelo samo 160 njih. Godine 1926. Mokra stranka pripremala je teren za ukidanje zabrane alkohola, ali 1929. godine velika svjetska ekonomska kriza baca to pitanje u drugi plan. Ipak, godinu dana kasnije nekoliko preživjelih pivovara osniva Američko udruženje proizvođača piva. Pivovare su se na različite načine nalazile u teškoj situaciji. Najveća američka pivovara Anhauser Busch proizvodila je tako pekarski kvasac i sirup od ječmenog slada, ali i - sladoled, a uključila se i u proizvodnju hladnjaka i kamiona.
Godine 1932. demokrati i njihov predsjednički kandidat Franklin Roosevelt uvrstili su ukidanje Prohibicije u svoj izborni program. Program je dobio ogromnu podršku i 5. prosinca 1933. parlament izglasava 21. amandman na ustav, kojim se ukida Prohibicija.
Kada je 21. amandmanom Prohibicija ukinuta na saveznoj razini, svaka je država i lokalna samouprava sama uređivala pitanje proizvodnje i podaje alkohola, pa je nastala konfuzija od mora propisa, a brojni su slučajevi da u nekim državama prohibicija ostane na snazi u pojedinim gradovima ili regijama. Država Mississippi, na primjer, ukinula je Prohibiciju tek 1966. godine. U pivarstvu je Prohibicija ostavila dubok trag. Samo polovica zatvorenih pivovara obnovila je proizvodnju, a počele su proizvoditi pivo tipa „američki lager", koji je i danas najprisutniji tip na američkom tržištu.
Poznati njujorški kolumnist i humorist Don Marquis, suvremenik američke zabrane točenja alkohola, napisao je: „Prohibicija vas navodi da plačete u svoje pivo, ali vam istovremeno ne dopušta pivo u koje biste plakali." A američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt, nakon potpisivanja New Deala, akta koji je otvorio put ukidanju prohibicije, rekao je: „Mislim da je sada dobro vrijeme za jedno pivo."
Prohibicija nije samo američki izum, niti ekskluzivnost. Još 1914. godine zabrana alkohola uvedena je u Rusiji, gdje je trajala do 1925., na Islandu je prohibicija trajala od 1915. do 1922. za destilate, a za pivo sve do 1989. godine, u Norveškoj od 1916. do 1927., a u Finskoj od 1919. do 1932. Na kanadskom otoku princa Edwarda trajala je prohibicija od 1901. sve do 1948. godine, a kraće vrijeme postojala je i u nizu drugih zemalja.
