U Belgiji je nedavno održano testiranje piva plzenjskog tipa, a među 44 uzorka našao se i Plzenjski Prazdroj, rodonačelnik tipa, odnosno prvi, izvorni i jedini „zlatni lager" kako još zovu tu vrstu piva kreiranu u Plznju. Našao se i pomalo osramotio, zauzevši tek - šesto mjesto. Dakle, na čak pet drugih mjesta plzenjsko se pivo kuha bolje nego u samom Plznju.
Ocjenjivači su plzenjskom originalu zamjerili premalo alkohola.
„Kad bi češki pivopije znali flamanski, odmah bi se oboružani pravednim gnjevom morali zaputiti prema Bruxellesu," pišu češki mediji i dodaju: „Ali, ne u sjedište Europske komisije, nego u redakciju belgijskog časopisa na flamanskom jeziku Test Aankoop (Šoping test). Taj je časopis naime objavio rezultate testa na kojem su se našla 44 uzorka piva plzenjskog tipa (pilsbier). Jedino pivo iz češkog grada Plznja koje se našlo na testu je upravo plzenjski prazdroj (Pilsner Urquell), dakle prvi svjetski pils, svijetli lager donjeg vrenja, od milja nazvan „zlatni lager" zbog svoje neodoljive boje zlata, po kojem se taj tip piva, koji zapravo premoćno prevladava na svjetskom tržištu, i dobio ime. No, u svojoj vlastitoj kategoriji, u kojoj je pobijedio belgijski pilsner Bockor Pils iz grada Belegem, plzenjski je zauzeo tek šesto mjesto."
Uzorke na anonimnom testu kušalo je čak šezdeset ocjenjivača, koji su svoj sud donijeli na osnovu vrednovanja okusa, sadržaja osnovnog ekstrakta i sadržaja alkohola. Takolđer su provjeravali je li na deklaraciji navedeno sve što je zakonom propisano, i utvrđivali istinitost informacija.
Testiali su kako renomirane marke, tako i one iz supermarketa, odnosno robne marke trgovačkih lanaca. Čak 13 testiranih piva uopće ne ispunjava uvjete za tu vrstu piva, uglavnom zbog neodgovarajućeg sadržaja ekstrakta. Među „prevarantima" su uglavnom robne marke iz supermarketa, na primjer ARO, Karlsquell, Cara Pils, Karl Pils ili Gold Pils. Piva iz supermarketa su bez ijedne iznimke, zauzela mjesta na dnu ljestvice. Među ostalim, ocjenjivačima je smetalo i to što na etiketi nema oznake pivovare u kojoj se takva piva kuhaju, pa čak ni zemlje porijekla.
Govoreći o sadržaju etikete, ocjenjivači su upozorili na važan detalj - na razliku između kategorija lager i pils. U Belgiji (a isto vrijedi i u Češkoj) terminom lager smije se označiti samo ono pivo koje ispunjava zakonom propisane zahtjeve u pogledu kvalitete, a temeljni je sadržaj ekstrakta. U Belgiji zakon propisuje da lager može imati između 11 i 13,5 posto slada. Istovremeno za pils nije propisan udio slada. Što se tiče udjela alkohola testirana piva imala su između 4,6 i 5,5 posto, a Plzenjski prazdroj tek 4,4, a ta nijansa u manjku alkohola ga je i stajala boljeg plasmana. Naime, u svim ostalim elementima Prazdroj je imao jednako dobre ocjene kao i piva koja su se plasirala ispred njega. Inače, ocijenjen je bolje nego danski tubor (5,5 posto alkohola), koji je zauzeo sedmo mjesto. Na četvrtom mjestu je bio nizozemski Heineken s 5 posto alkohola.
