Pivnica.net

Povijest piva

Märzen, mařec, březňák, ožujsko

Čeněk Zíbrt   |   07.04.2021.    

Märzen, mařec, březňák, ožujsko

Već smo to spomenuli, da je kod starih Čeha bilo omiljeno pivo kuhano u ožujku. Pripisivali su mu posebnu moć, naročitu snagu. U staročeškim spomenicama često čitamo o njemu i kako je bilo popularno i tu se ne radi o njegovu nazivu u spomenicama pisanim njemački i latinski, nego o češkom imenu.

Stari su pivo ove vrste očito pod utjecajem njemačkog nazivali marec, mařec, pivo marcové (martovsko). Hájek je, na primjer, zapisao u svojoj kronici (1. XIV.) da „od medovine i mareca nema nikakve žeđi“. Svećenik Jan Štelcar Želetavský napisao je u Knjizi duhovnoj na listu 126, kako su nakon što usjeve pohara tuča „gospodari koji su se spremali za žetvu, nadajući se po spremanju ljetine piti martovsko pivo, u svome ufanju bili pomućeni i rastuženi“.

No, ne treba tražiti dokaze na trošnim i požutjelim listovima knjiga starih. Zna i shvaća štilac iz svoga iskustva da i danas gdjegdje biva pivo ožujsko hvaljeno kudikamo više od drugih.

Samo od sebe nameće se pak pitanje zašto je i kako nastala predrasuda ova? Zasniva li se na istini? Čini se kao da je to atavizam starih nazora, starovjeke vjere pučke o mjesecu ožujku (březen). Zaključujemo tako na osnovu zapisa Jana Barnera. Raspisao se on u Knjigfama o gospodarstvu (Kníhy o hospodářství) izdanima godine 1705.-1706. I. str. 77 o moći i učincima proljetne ravnodnevice. Pa kaže ovako:

„Najbolje vriju žitarice o ravnodnevici proljetnoj, kada se priroda najviše kreće i djeluje uz pomoć i pod utjecajem nebeskih tijela, te sve pupa, klije, oživljuje i obnavlja se, svu snagu time upija i uz pomoć vlage ili kiše zemlju čini sposobnom za to; budući da proljetna kiša ima najsuptilniju sol dublje prožima zemlju i dugo se u njoj zadržava, pa tako cijelu godinu voda u vrijeme ravnodnevice sabrana u svojoj cijelosti sačuvana biva, dočim voda sabrana u drugo vrijeme, brzo propada. Otud i pivo martovsko veću silu ima i dulje traje, negoli pivo u drugo doba vareno.“

Iz Barnerova objašnjenja proizlazi, da su stari vjerovali u moć ravnodnevice proljetne i na njezin račun pripisali čudesnu, neobičnu silu mařeca, „piva ožujskoga“.

Iz knjige Z historie piva (Iz povijesti piva) Čeněka Zíbrta, u kojoj su skupljeni rukopisi toga etnografa i povjesničara, objavljivani početkom 20. stoljeća.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Gdje je pivovara, tu nije potrebna pekara.
Češka narodna

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Povijest piva