Posljednji dan listopada u mnogim je rokovnicima rezerviran za obilježavanje Noći vještica, no to nije jedini razlog zbog kojeg je današnji datum važan. Slavi se i kao Svjetski dan štednje, no, nažalost, danas je štednja potpuno zanemarena, za razliku od prošlih vremena, kada joj se (uglavnom pod motom Čuvaj bijele pare za crne dane) posvećivala golema pažnja. Danas je također i Svjetski dan reformacije, no to se u javnom prostoru spomene tek sporadično. Mi to činimo zato što pokretač borbe protiv vodstva katoličke crkve Martin Luther i njegova žena Katharina von Bora također imaju itekako veze s pivom.
Martin Luther je imao vrlo pozitivan i praktičan odnos prema pivu, koje je bilo ključni dio svakodnevnog života i prehrane u Njemačkoj početkom 16. stoljeću, kada je on tog 31. listopada 1517. na vrata crkve u Wittenbergu prikucao listinu s 95 teza o crkvenim dogmama, uređenju crkve i oprostima (indulgencijama).
Luther je, dakle, bio poznat po svom uživanju u hrani i piću, a posebno je cijenio dobro pivo i pipo ga je svakodnevno. Često ga je nazivao Božjim darom. Dakako, kao „svešteno lice“ propovijedao je umjerenost, ali nikako ne i apstinenciju. Kritizirao je pijanstvo, koje je smatrao "njemačkom kugom". Njegova filozofija kršćanske slobode naglašavala je uživanje u životnim blagodatima bez pretjeranog asketizma, ali u razumnim granicama.
Njegova supruga Katharina von Bora, koju je u šali nazivao "moja gospodarica", bila je vješta pivarica, a Luther se često hvalio njezinim pivskim vještinama. Nakon što su im kao vjenčani dar dodijelili bivši augustinski samostan (koji je postao "Lutherhaus"), Katharina je preuzela upravljanje imanjem, što je uključivalo uzgoj stoke, obradu zemlje i, najvažnije, vođenje pivovare. Neki izvori sugeriraju da je Katharina von Bora čak stekla pivarsku licencu ili znanje o proizvodnji piva u samostanu. Zabilježeno je da je pripremala posebne vrste piva s ljekovitim biljem kako bi pomogla Lutheru kod raznih bolesti i nesanice. Luther je preferirao domaće pivo u odnosu na komercijalno. U pismima svojoj supruzi često se žalio na kvalitetu piva na putovanjima i molio je da mu pošalje bačvu njihovog vlastitog piva iz Wittenberga.
Lutheru se pripisuje niz citata o pivu, od kojih su neki vjerojatno apokrifni, ali ilustriraju njegov stav. Jedan od onih koji vjerojatno nisu njegovi, ali mu se često pripisuje kaže: "Tko pije pivo, brzo zaspi; tko spava, taj ne griješi; tko ne griješi, ide u raj! Stoga, pijmo pivo!". Drugi istinski citat je iz pisma supruzi gdje spominje: "Kakvo dobro vino i pivo imam kod kuće... Bilo bi dobro da pošalješ cijeli podrum mog vina i bocu svog piva". Najpoznatiji je ipak onaj Tko piva nema, taj nema što piti. Ili: Tko ne voli pivo, žene i zvonki poj, ostat će budala cijeli svoj život.
Neki povjesničari sugeriraju da je konzumacija piva imala i širu, simboličku ulogu u reformaciji. Postoji teza da su Luther i njegovi sljedbenici promovirali upotrebu hmelja kao čina pobune protiv Katoličke crkve. U 16. stoljeću Katolička crkva imala je monopol nad proizvodnjom piva, budući da je imala monopol na gruit - mješavinu bilja i biljaka (slatki ljupčić, sladovina, stolisnik, mljeveni bršljan, vrijesak, ružmarin, bobice borovice, đumbir, cimet) koja se koristila za aromatiziranje i konzerviranje piva. Hmelj, međutim, nije bio oporezovan. "Ja sam jednostavno učio, propovijedao i pisao Božju riječ; inače nisam učinio ništa. I dok sam spavao, ili pio wittenberško pivo sa svojim prijateljima Philippom i Amsdorfom, Bog i Riječ toliko su oslabili papinstvo da mu nijedan knez ili car nije nanio takve gubitke", zapisao je Luther.
Luther je bio posebno sklon pivu iz grada Einbecka (odakle potječe naziv "bock" pivo), toliko da mu je vojvoda Erich von Braunschweig poslao vrč tog piva čak i tijekom Sabora u Wormsu 18. travnja 1521. godine, na dan kada je odbio opozvati svoje teze. Ukratko, Martin Luther je bio veliki ljubitelj kvalitetnog piva, smatrao ga je važnim dijelom života i ugostiteljstva, ali je uvijek naglašavao važnost umjerenosti. Lutherov opušteniji stav prema jelu i piću odražavao je njegov naglasak na svakodnevnom životu i važnosti ljudskih potreba, oslobođen strogih asketskih pravila Katoličke crkve.
Ukratko, pivo je bilo više od pukog pića za Luthera i njegovu obitelj; bilo je dio udobnosti doma, Katharininog poduzetništva i simbola slobode novonastalog protestantskog načina života.
Za one koji žele znati više:
