Laici versus eksperti
Češki portal iDnes organizirao je testiranje točenog piva i to tako da su dvanaest vrsta piva ocjenjivale dvije porote - laička i stručna, a rezultati su više nego zanimljivi - laici su najbolje ocijenili pivo iz male pivovare Primator, a stručnjaci piva velikih proizvođača. Obični konzumenti općenito su pivima dali više ocjene.
„Pivo smo testirali mnogo puta, ali uvijek samo flaširana. Ovoga puta odlučili smo se za pivo iz bačve, a prvo testiranje točenog piva uopće donijelo je dva iznenađenja - malo podcijenjena šankerska piva, odnosno desetke (pivo s 10 posto slada) uopće nisu loša, a laici ih hvale više nego stručnjaci," piše Hana Večerková na portalu iDnes.
Testiranje dvanaest vrsta točenog piva organizirala je redakcija MF Dnes u suradnji s tvrtkom Thermotechnika Bohemia iz Brna, koja je posudila uređaje za istakanje.
Kad bismo se zadovoljili samo s vrednovanjem profesionalaca, to ne bi bilo dobro po šankerska piva, desetke. Doduše, pohvalili su ih i ukupno uzevši ocijenili pozitivno, ali kad su davali brojčane ocjene, bilo su prilično strogi i ocijenili ih prosječnom trojkom.
Ali, mi smo na kušanje pozvali i obične konzumente, koji ne razlikuju diacetilni (masni) miris i okus od dimethylsulfidnog (po kuhanom povrću), ali znaju da li im pivo prija ili ne prija. A uzorci, koje smo im ponudili, prijali su im.
Pivima su uglavnom davali veće ocjene nego stručnjaci. Kod njih su gore prošle marke Gambrinus i Staropramen, dvije marke iz velikih pivovara, koje su profesionalci smjestili na prva dva mjesta. Laici su ih smjestili u drugu polovicu ljestvice. I obratno, obični su konzumenti među najbolje uvrstili desetku iz pivovare Svijany, dok je kod profesionalaca to pivo bilo posljednje.
I još jedan paradoks - pobjednik laičkog ocjenjivanja je Antonin, novo pivo iz pivovare Primátor iz Náchoda, koje su profesionalci ocijenili kao ispodprosječno. Obrazložili su to diacetilnim mirisom, koji smatraju greškom. „Kad je diacetil u pivu u maloj koncentraciji, to je posve ugodno, lagano vuče na maslac. Kad je koncentracija veća, postaje neugodno. Osim toga, netko je jako osjetljiv na diacetil, dok ga neki uopće ne primjećuju," objasnio je František Frantik iz Istraživačkog zavoda za pivo i slad.
Zanimalo nas je zašto su laicima prijala piva koja su profesionalci loše ocijenili.
„Rekao bih da to može biti dijelom i utjecaj minipivovara, koje su kod potrošača izazvale sklonost ka zanatskom pivu, kod kojeg se ne traži apsolutna čistoća okusa, kao što to rade velike pivovare," kaže jedan od porotnika, bivši direktor Češkog saveza proizvođača piva i slava Jan Veselý.
Obični konzument ne traži pivo koje će biti savršeno, a time ujedno - smatraju oni - i malo dosadno. Traži pivo koje odgovara njegovoj predodžbi o tome kakav bi okus trebalo imati zanatsko pivo. Bez obzira što to možda nije dovoljno dobro s aspekta modernog pivara."
„Okusne preference stručnjaka, koji u pivu traže greške, mogu biti drastično različite od onih u konzumenata piva," govori direktor Primátora Josef Hlavatý i objašnjava zašto njihov točeni Antonin ima drugačiji okus: „Pripremili smo za proslavu 140. obljetnice pivovare i htjeli smo ga napraviti po uzoru na zanatska piva, pošteno, bez obzira na troškove proizvodnje, jer mislimo da i desetka to zaslužuje. Zato se njegov okus razlikuje od okusa piva iz velikih pivovara."
Za šankersko pivo obično kažemo „desetka" iako teoretski to može biti i „sedmica". Naime, u Pravilniku o pivu „šankersko pivo" definirano je kao pivo s ekstraktom osnovne sladovini 7 do 10 posto. No, većinom se proizvode devetke i desetke. Upravo takva piva i bila su na ocjenjivanju - prema rezultatima analize sedam uzoraka bile su devetke, a pet desetke. Stručnjaci smatraju da je razlika među njima minimalna, a obični konzument je niti ne primjećuje. Što se tiče alkohola, on je u izravnoj vezi s postotkom ekstrakta u osnovnoj sladovini i sa stupnjem prevrelosti. Uglavnom vrijedi da šankerska piva imaju oko 4 posto alkohola, a lageri 5.
Izvor: iDnes.cz
