Porast temperature i sve češće suše proteklih su godina doveli i dalje dovode do snižavanja uroda aromatičnog hmelja u tradicionalnim hmeljarskim oblastima u Europi. Istovremeno s prinosom pada i udio alfa tvari u hmelju, koje određuju okus i gorkost piva. Pokazuje to studija na kojoj su radili znanstvenici češkog Instituta za istraživanje globalnih promjena AV ČR CzechGlobe, objavljena u časopisu Nature Communications.
Dakle, sljedeća grana europske privrede koja prolazi ozbiljnu krizu zbog klimatskih promjena je hmeljarstvo. Za Češku je dobra vijest to što tamošnju hmeljarsku oblast Žatec posljedice klimatskih promjena pogađaju nešto manje nego druga područja poznata po uzgoju hmelja. A dok prinos hmelja po jedini površine i udio alfa tvari padaju, sve više raste proizvodnja kvalitetnog craft piva, pa je sve veća potražnja za aromatičnim vrstama hmelja. Stoga ovaj poljoprivredni sektor mora ubrzano stvarati strategiju prilagodbe i poduzeti konkretne korake koji će ga povesti prema održanju proizvodnje.
Regija za uzgoj hmelja pritom nema mnogo, jer je ta biljka veoma zahtjevna što se tiče specifičnih klimatskih i prirodnih uvjeta. „Iz vrednovanja podataka koje su dala meteorološka mjerenja od godine 1970. i informacija iz projekcija do 2050. godine proizlazi da će se uvjeti za uzgoj hmelja u Europi mijenjati neravnomjerno,“ izjavio je voditelj istraživačkog tima Martin Možný. Pri tom bolje prolaze oblasti za uzgoj hmelja smještene sjevernije, kao što su Hallertau u Bavarskoj i Žatec u Češkoj, s tim da je Žatec u najboljoj poziciji. S druge strane, one oblasti s južnijim položajem prolaze gore, a u te spadaju Slovenija i Tettnang u južnoj Njemačkoj kod Bodenskog jezera. „Rezultati pokazuju da zbog rasta temperatura hmelj dozrijeva i do 20 dana prije nego u prošlosti, a to znači da dozrijevanje pada u vruće dane, što ima negativan utjecaj na sadržaj alfa tvari,“ objašnjava Možný. Smanjenje količine oborina i sušna razdoblja, pak, negativno utječu na prinos.
Pretpostavljeni pad prinosa do 2050. godine iznosi između 4 i 18 posto a sadržaj alfa tvari za 20 do 31 posto u odnosu na sadašnje stanje. Da bi uzgajivači održali produkciju koja će zadovoljiti potražnju imaju nekoliko mogućnosti. „Mogu premjestiti hmeljarnike u više nadmorske visine, n a mjesta s višom razinom podzemnih voda u dolinama rijeka, instalirati sisteme navodnjavanja ili uzgajati otpornije sorte. Također mogu drugačije orijentirati redove u nasadima i koristiti sjenila protiv jakoj sunca, što je prilično skupo,“ kaže Martin Možný. Neki od tih postupaka pokazali su se dobrim u vinogradarstvu.
Poljoprivrednici se suši mogu djelomično oduprijeti tako da pažljivije postupaju s tlom kako se ono ne bi previše isušivalo, promjenom gnojidbe i uzgojem pokrovnih usjeva koji podržavaju rast korijena.
