Toggle navigation
Novosti
Hrvatska
Regija
Europa
Svijet
Kolumne
Moje pivsko iskustvo
Pjenušave vedute - M. Pejić
Pjena i njezina braća - D. Matošec
Idemo na pivo s M. Klemenčićem
Velika češka pivska knjiga
Pivomanija
Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini
Pivske teme
Reportaže
Povijest piva
Oktoberfest
Interview
I druge priče
Nacrtaj mi krigl
Pivo u stihu i prozi
Gastro
Pivske raznolije
Galerije
Etikete i podmetači
Plakati
Reklamni spotovi
Info
Linkovi
Arhiv
Impressum
Pravila privatnosti
Marketing
Kontakt
Najčitanije
Najnoviji komentari
«
2
3
4
5
6
7
8
9
»
Velika češka pivska knjiga
Mikoláš Aleš i pivo
Mikoláš Aleš (1852.-1913.) – za razliku od naših glazbenih velikana – nije se rodio ni u pivovari (kao Smetana), ni u gostionici (kao Dvořák). U mladosti pivo nije pio; obitelj općinskog pisara u Miroticama bila je tako siromašna, da se Mikoláš morao čitavo vrijeme školovanja uzdržavati sam, a to znači da za pivo nije imao.
Zdeněk Susa / 26.08.2009.
Slavne gostionice slavnih
O pivu kao zajedničkom nazivniku češke kulture već smo govorili. Češki umjetnici imali su svoje omiljene gostionice, gdje su pored glavne namjene – konzumacije – rješavali i svoje stvaralačke probleme. Svojom prisutnošću dizali su ugled tih gostionica. Prođimo samo dijelom Novog Grada Praškoga od Trga svetog Václava do Karlova trga, odnosno od Konjskog do Stočnog trga i vidjet ćemo, kako je ovdje vrvjelo ne samo stokom, nego i glasovitim osobama!
Zdeněk Susa / 19.08.2009.
Praške gostioničarske pivovare
Vrijeme, kada je od mnogih praških pivovara ostala jedna jedina, ona U Fleků, ostalo je daleko za nama. Malih pivovara sve je više i da bi se obišle sve i kušali njihovi proizvodi sigurno ne bi bio dovoljan jedan dan. Stoga nabrajam sve koje trenutno kuhaju pivo, a čitatelju ostavljam da odabere, kojoj će posvetiti svoju pozornost.
Zdeněk Susa / 12.08.2009.
Varionica
Nakon odležavanja odlazi slad u mlin – šrotovnik, gdje ga mlinar – šrotarnik ili šrotar – šrota u prekrupu, odnosno u tučeni slad. Sada je slad pripremljen za kuhanje. Za šrotovnik se kaže također sladomelj, a jednako tako zove se i mlinar; tako nastaju bizarne fraze tipa Slanograd (Solnohrad - Salzburg) je glavni grad Slanog grada, na primjer: sladomelj ima sladomelj, ali sladomelj nije sladomelj, pošto sladomelj rukuje sladomeljem, dok je sladomelj sladomeljem upravljan.*
Zdeněk Susa / 05.08.2009.
Pivovara U Fleků
Stigli smo na Masarikov kolodvor, protegnut ćemo noge i odmah požuriti do podzemne željeznice – u Pragu nas čeka puno posla. Metroom linije B vozimo se dvije stanice do Narodne ulice. Odatle samo par koraka Spaljenom ulicom do Kremencove. Starinska pivovara U Fleků je osobita znamenitost. Njen tamni trinaest-postotni lager jamči mu međunarodnu reputaciju, ali razlog tomu nije samo kvaliteta toga piva.
Zdeněk Susa / 30.07.2009.
Largo
Najpoznatija a svakako i najcjenjenija svjetska skladba koja je ikad napisana o pivu je Dvořákov Largo. Govori se da se, kad je 1893. godine Antonin Dvořák ljetne mjesece provodio u Spillvilleu među češkim sunarodnjacima, jedne rane večeri, nakon posebno vrućeg dana, okupilo nekoliko susjeda. Bilo je to također kod Tonyja Kapinosa i opet je nestalo ilegalno točenog piva.
Jitka Vařeková / 19.07.2009.
Antonín Dvořák i pivo
Prof. Zdeněk Nejedlý, poznat kao Crveni djedica imao je teoriju o razlici između Bedřicha Smetane i Antonina Dvořaka: Smetana je po njemu bio pučki skladatelj, pravi čovjek iz naroda, i kvalitetan, Dvořak sumnjičavi kozmopolit, nazadnjački tvorac dekadentne glazbe. Nejedlý je pak propustio, bit će namjerno, jer bi to proturječilo njegovoj teoriji, usporediti dva majstora po njihovu odnosu prema pivu.
Zdeněk Susa / 15.07.2009.
Kako je počela vjerna ljubav Ferdinanda i Žofije
Sve je počelo 1842. godine – dvadeset i jednu godinu prije rođenja Ferdinanda i dvadeset i šest godine prije nego se rodila Žofija. Grof Karel Chotek iz Chotkova i Vojnina kupio je tada vlastelinstvo Veliko Březno nedaleko Ústí nad Labem; bilo mu je pedeset i devet godina. Grof Chotek nije bio makar tko – bio je najviši kaštelan Kraljevstva češkog, odnosno najviši carski činovnik u cijeloj zemlji.
Zdeněk Susa / 08.07.2009.
Što se zbivalo oko sjeverno-čeških pivovara
Do Louna smo stigli uvečer umorni, stoga ćemo uzeti nekoliko sati za odmor – za pivovaru i za pogled na lounsku crkvu s gotičkim krovom vrijednim svake pažnje. Kad govorimo o pogledu na crkvu, ne mislim time na podmetače za pivo ukrašene slikom crkve – iako ni njih nećemo zanemariti. Lounska crkva je nesvakidašnji spomenik, i to s motrišta pivske povijesti. Izvorna građevina izgorjela je, naime, 1517. godine, kada je Svetovaclavskim ugovorom ukinut monopol gradova na kuhanje piva.
Zdeněk Susa / 01.07.2009.
Sušara
Sušara (češki: hvozd) je mjesto sušenja slada. To je karakteristična tornjasta građevina, po kojoj prepoznajemo tradicionalnu pivovaru. Ima više katova a na krovu joj je poseban dimnjak, koji zapravo nije dimnjak, nego isparivač za odvođenje vlažnog zraka iz slada koji se suši. Na isparivaču je naročiti, opet karakteristični, poklopac, kojem se kaže šešir gospodina starog. Noviji tip šešira gospodina starog, rotirajući nastavak na isparivaču sušare, je – kokot.
Zdeněk Susa / 24.06.2009.
Tadeáš Hájek iz Hájeka
Tadeáš Hájek (1525. – 1600.) bio je vodeći češki renesansi znanstvenik a u renesansi je znanost bila univerzalna. Maestro Tadeáš bio je tako astronom, matematičar i geodet, k tomu još prirodoznanac, botaničar, kemičar i liječnik; bio je koautor Mattiolijevog herbarija – knjige, koja se stoljećima koristila u prirodnom liječenju; bio je također osobni liječnik Maximiliana II i Rudolfa II – i zato ga ovdje spominjemo.
Zdeněk Susa / 17.06.2009.
Kako je car i kralj Rudolf II otkrio krušovičko pivo
Řevničovski kolodvor smješten je na osami u šumi, a koriste ga uglavnom skupljači gljiva. Njima na radost, tu je i gostionica na kraju šume.* preporučujem je naročito onima, koji nisu prenoćili u Rakovniku i u Řevničov su stigli uvečer. Do najbliže pivovare u Krušovicama čeka nas naime pješačka tura kroz šumu, za koju je dobro unaprijed se okrijepiti.
Zdeněk Susa / 10.06.2009.
Michelob – pivo iz Češke
Vrijedi zastati u Žatecu. Ne samo radi pivovare načičkane tornjićima, nego i zbog starog grada, koji je još od srednjeg vijeka bio važno središte; u skladu s tim značajem je i crkva, vijećnica i niz impozantnih zgrada. Ipak, najvažnija stvar zbog koje se ovdje dolazi je hmelj. Centar najkvalitetnijeg hmelja na svijetu ima danas Hmeljarski istraživački institut i Hmeljarski muzej. To se mora zabilježiti.
Zdeněk Susa / 03.06.2009.
Gambrinus
Gambrinus je, prema Aventinovoj bavarskoj kronici, bio flandrijski kralj, koji je prvi počeo kuhati pivo. Taj mit nastao je vjerojatno spajanjem imena brabantskog vojvode zvanog Jan primus (ilitiga prvi), koji je od 1251. do 1294. brabantskom zemljom vladao, i na molbu sladarskog ceha briselskoga, prihvatio čast cehovskoga predsjednika, te je stoga razloga cehovsku prostoriju krasio njegov portret s peharom pjenušavog piva u ruci.
Zdeněk Susa / 27.05.2009.
Josef Groll
Josef Groll (21. kolovoza 1813. – 22. studenoga 1887.) bio je majstor pivar u Građanskoj pivovari u Plznju, koji je zapamćen kao otac Prazdroja, a time i češkog piva plzenjskog tipa.1 Groll je bio bavarski Nijemac, u Bavarskoj ga je otkrio Martin Stelzer, koji je gradio Građansku pivovaru u Plznju, nadahnut inozemnim pivovarama. O Josefu Grollu se govori da je bio genijalan majstor pivar, ali veoma osebujan.
Zdeněk Susa / 20.05.2009.
Arhiv
Izreke o pivu
Muž pijanica – žena mučenica
Makedonska izreka
Nacrtaj mi krigl
Želite prvi saznati najnovije vijesti iz pivskog svijeta?
Povremeno ćemo Vam poslati besplatnu notifikaciju o bitnim novostima i događanjima.
