Toggle navigation
Novosti
Hrvatska
Regija
Europa
Svijet
Kolumne
Moje pivsko iskustvo
Pjenušave vedute - M. Pejić
Pjena i njezina braća - D. Matošec
Idemo na pivo s M. Klemenčićem
Velika češka pivska knjiga
Pivomanija
Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini
Pivske teme
Reportaže
Povijest piva
Oktoberfest
Interview
I druge priče
Nacrtaj mi krigl
Pivo u stihu i prozi
Gastro
Pivske raznolije
Galerije
Etikete i podmetači
Plakati
Reklamni spotovi
Info
Linkovi
Arhiv
Impressum
Pravila privatnosti
Marketing
Kontakt
Najčitanije
Najnoviji komentari
«
1
2
3
4
5
6
7
8
9
»
Velika češka pivska knjiga
Karel Hynek Mácha i pivo
O značaju češkog piva u kulturnoj povijesti ove zemlje, može se govoriti s općenitog stanovišta i dokazivati da je on veliki. Ja pak smatram da je ta tvrdnja kudikamo uvjerljivija ako je potkrijepimo primjerima pojedinih kulturnih ličnosti i njihovim odnosom prema češkom narodnom piću. Sada vam kanim podastrijeti rezultat svoga proučavanja godine 1833. Te je godine Karel Hynek Mácha hodočastio do krkonoškog gorja i nazad. Posljednjih sam godina prostudirao njegovo putovanje teoretski i praktično, rekonstruirao ga na terenu i osobno prošao.
Zdeněk Susa / 09.12.2009.
Náchod
Kad su 1866. godine Prusi krenulo na Češku, Nachod je – kako smo već ispričali – osvojila 2. pruska armija prestolonasljednika Fridricha Vilema. Bez problema su prišli iz kladskog pravca, budućim da granicu nitko nije čuvao. U Nachodu ih ništa nije zadržavalo – bijela voda koja bazdi po sumporovodiku nije ih privlačila, a pivo su samo uzgred kušali. U Nachodu se pivo tada još kuhalo na srednjevjekovni način, odnosno u nekoliko kućnih pivovara.
Zdeněk Susa / 02.12.2009.
Broumov
Želimo li danas posjetiti još jednu pivovaru, moramo u Trutnovu malo požuriti i otputovati još prije podneva. Šinobus nas vozi oko Jastrebovih gora, glasovitih stoga što su zavičaj razbojnika Lotranda. Prođemo oko Adršpaskih i Topličkih stijena, u Toplicama na Metuji presjedamo i drugim vlakom, kroz posljednje gorje dolazimo u najudaljeniji kutak sjeveroistočne Češke – u Broumov.
Zdeněk Susa / 25.11.2009.
Trutnov
Kako bi svoj poraz dne 27. lipnja 1866. godine – uostalom jedini u cijelom ratu – rasvijetlili, pokrenuli su Prusi protiv Trutova ružnu medijsku kampanju, punu objeda, tvrdeći da su građani Trutnova s prozora pucali po Prusima i izlijevali po njima vrelu vodu ili ulje. Posebno su se okomili na gostioničara Antona Starka iz Bijelog konja. Njihovi špijuni su im naime, dojavili da je on prvi izvezao burad i najaktivnije se uključio u ono napajanje pobjedničke vojske na trgu.
Zdeněk Susa / 18.11.2009.
Nekoliko novih spoznaja o ratu 1866. godine s posebnim osvrtom na dvije bitke kod Trutnova
Rat iz 1866. godine danas se neopravdano zaboravlja, premda je riječ o najvećem vojnom sukobu druge polovice 19. stoljeća i umnogome je određivao raspored figura na europskoj šahovnici i za dvadeseto stoljeće. Najviše što znaju današnji školarci jeste da su nekada oko grada Hradec Kralove masovno letjele nekakve kugle. Samo oni najvrjedniji znaju iz izvannastavnog štiva da se na austrijskoj strani istaknuo nekakav topnik Jaburek.
Zdeněk Susa / 11.11.2009.
Nová Paka
Paka je kadgod pripadala dobru grada Kumburka. Prava pačkih građana ovisila su dakle od milosti kumburškoga gospodara. Istina je, da im je pravo kuhanja piva udijelio u 16. stoljeću gospodar Burian Trčka iz Lipe, ali istina je također, da je time samo potvrdio status koji su Pačani imali još prije. Svjedočanstva govore da se pivo u Paki kuhalo još u 13. stoljeću.
Zdeněk Susa / 04.11.2009.
Vratislav versus Konrad
Vratislavice nad Nisom na njemačkom se zovu Maffersdorf. Teško je ustanoviti koje je ime izvorno. Naši prethodnici u toj zemlji – kako oni koji su govorili češki, tako i oni koji su govorili njemački – bili su majstori u izvrtanju imena koja dolaze iz onog drugog jezičnog područja. Od češkog imena Jablonec nastao je njemački Gablonz, od njemačkog Reichenberg češki Liberec. Vratislavice/Maffersdorf leže na pola puta. Što je onda bilo prvo?
Zdeněk Susa / 28.10.2009.
Vratislavice
U Liberecu se povijest piva odvijala na isti način kao u drugim povijesnim gradovima. Pravo kuhanja piva dobili su građani godine 1560. Male kućne pivovare – različite kvalitete – u moderno su doba postupno nestale a u drugoj polovici 19. stoljeća djelovala je u gradu samo jedna gradska pivovara. Kad je njen kapacitet prestao zadovoljavati potrebe rastućeg industrijskog grada, našli su se građani pred temeljnom odlukom. postojeću pivovaru nisu htjeli proširivati, jer je stajala usred grada. Stoga su tražili zgodno mjesto izvan grada. Izbor je pao na Vratislavice...
Zdeněk Susa / 21.10.2009.
Malý Rohozec
Za razliku od okolnih povijesnih pivovara, pivovara u Malom Rohozcu nastala je tek u 19. stoljeću, kada je 1836. godine vlasnik posjeda postao ferdinand Unger. Taj je čovjek žudio za vlastitom pivovarom, budući da je cijela okolica već bila pokrivena mrežom tvornica piva. Svoj je san ostvario nakon deset godina, pa je svome sinu mogao predati gospodarstvo i s pivovarom.
Zdeněk Susa / 14.10.2009.
Klášter Hradiště
Tko se u Klašterskoj pivovari unaprijed najavi, može razgledati pogone proizvodnje piva, a doznat će štošta ne samo o tehnologiji proizvodnje piva, nego i o povijesti pivovare.1 Samo ne smije povjerovati u tvrdnju da je ovdje pivo počeo kuhati Jiři iz Labuane godine 1570. Već smo ustvrdili da su tu sasvim sigurno pivo kuhali cistercitski redovnici još prije 1420. godine i da su poslije svoje umijeće prenijeli u Podkovanj na vlastelinstvo svoga patrona gospodina Bohuša iz Kovanje i na Frydštejn.
Zdeněk Susa / 07.10.2009.
Pivo i samostani
Pivo i samostani se međusobno prožimaju! Taj je utjecaj dvosmjeran. Neću posebno obrazlagati da redovno uživanje piva na potpuno poseban način usmjerava život samostanski. Taj učinak može dobro razumjeti svatko onaj, tko je neko vrijeme živio u samostanu. Pokušat ću dočarati i daleko suptilniji utjecaj, jer naime redovnici, baveći se proizvodnjom piva, daju tom životu potpuno posebnu, do tada nepoznatu kvalitetu.
Zdeněk Susa / 30.09.2009.
Podkováň
„Usred blagorodne ravnice leži duboka, uska, ali miljama dugačka udolina. Idući prostranom ravnicom pred putnikom se iznenada ukaže dol, koji tu ne bi očekivao; samo se odjednom nađe na rubu i zaprepašteno zaustavi korak, kao kad bi se pred njim rastvorila zemlja, a duboko pod sobom ugleda vrhove tamnih jela i tu i tamo koju potleušicu razbacanu među stijenama…“
Zdeněk Susa / 23.09.2009.
Nymburk
Nymburška pivovara na obali Labe nasuprot povijesnog grada utemeljena je godine 1891., a već 1895. kuhala je pivo. To mjesto nije baš naročito pogodno; pivovara stoji na vodoplavnom području, pa stoga ne može imati podrume ispod zemlje, nego iznad. A nadzemni podrumi trebaju umjetno hlađenje; nekada se tako u pivovarskim komorama za hlađenje cijele godine otapao led iz Labe.
Zdeněk Susa / 16.09.2009.
Eliška Přemyslovna i pivo
U Nymburku zasigurno očekujete da progovorim o djetetu ovdašnje pivovare, gospodinu Bohumilu Hrabalu, koji se doduše nije rodio u Nymburku, nego u Brnu, i to u Brnu-Židenicama. Njegova nymburška postrižinska* epizoda je dovoljno poznata; na nju podsjeća i ona slavna spomen ploča na visini, na kojoj pišaju psi. Zato o njoj neću više ni riječi – bilo bi to kao u onoj poslovici o nošenju piva u krčmu.
Zdeněk Susa / 09.09.2009.
Braník
O branjičkoj pivovari već znamo da su je 1898. godine izgradili pivari povijesnih praških pivovara. Učinili su to u tada modernom historicističkom stilu – pivovara ima tornjiće, okvire i rustiku poput renesansnog dvorca. Znamo također da ga krasi slika Mikolaša Aleša na zidu sušare. Sjećam se kako je pivovara u Braníku preuzimala proizvodnju nekih malih praških pivovara, koje su poslije Drugog svjetskog rata postupno zatvarane.
Zdeněk Susa / 02.09.2009.
Arhiv
Izreke o pivu
Vrč ide na vodu tako dugo, dok netko ne da za pivo
Aforizam
Nacrtaj mi krigl
Želite prvi saznati najnovije vijesti iz pivskog svijeta?
Povremeno ćemo Vam poslati besplatnu notifikaciju o bitnim novostima i događanjima.
