Iz Uherskog Broda preko Starog Města kod Uherskog Hradišta i Břeclava dolazimo do Znojma. Putem možemo razmišljati o tome što su pili naši davni slavenski preci, dok prolazimo pored njihovih velikomoravskih središta - Starog Města i Mikulčica. Tu je sačuvano nekoliko prastarih crkava, odnosno njihovih temelja.
više
O Janačeku smo počeli razmišljati u Hukvaldima, sad smo u Uherskom Brodu, a tu nas dočekuje pivovara Janaček. Nije li to neka greška? Ovdje Leoš Janaček vjerojatno nikad nije bio a - ako bi se pivo trebalo znati po nekom slavnom domaćem - tada bi uhersko-brodsko pivo prije trebalo zvati Komensky, zar ne?
više
Narodnog učitelja Jana Amosa Komenskoga (1592.-1670) obično predstavljamo kao utjelovljeno dostojanstvo. Bio je član ćudoredne stroge bratske crkvene zajednice, napokon, bio je i njen biskup, uz to još i odgajatelj mladih - bio im je i uzor, pa prema svemu sudeći i apstinent... više
Oci osnivači češke nacionalne glazbe - Bedřich Smetan a (rođen 1824.), Antonin Dvořak (1841.) i Leoš Janaček (1854.) - začudo su međusobno posve različiti. Uistinu je to čudno, jer njihovi zvuci imaju uporište u istom nacionalnom piću. Kod Bedřicha Smetane i Antonina Dvořaka to smo već pokazali, a sada tražimo veze s pivom kod Leoša Janačeka. više
Nakon razgledanja Nošovica vraćamo se u Dobru, gdje preporučujem da se zaustavimo u restauraciji Na Sypce i naručimo pivo Arthur's. To je specijalitet koji kuha gospodin Milan Kwaczek u mini pivovari smještenoj u destileriji Kwaczek (bivši Seliko) u gradu Frydek-Mistek, a toči ga u Dobri.
više
Od Češkog Tješina i od Nošovica doduše je najbliže Poljska - u Tješinu je dovoljno prijeći rijeku, ali nije daleko ni do Slovačke: kroz Jablunkovski klanac vlakovi idu svaki čas. U slovačkoj pivarstvo je u drukčijoj situaciji od čeških zemalja. To se može jednostavno objasniti činjenicom da je slovački pivarski ribnjak manji od češkog.
više
Iz Češkog Tješina smo došli do Dobre kod Frydeka i pred nama je samo kilometar pješačke ture do ruba Nošovica. Pivovara Radegast se izdiže pred nama - gospodari tim podbeskidskim krajolikom. To je druga po veličini pivovara u Češkoj republici - s kapacitetom većim od dva milijuna hektolitara zauzima mjesto odmah iza Prazdroja Plzenj. više
Nauživali smo se ljepota Ostrave, te smo preko Bohumina stigli do Češkog Tješina. U Češkom Tješinu se pivo ne kuha, ali dovoljno je prijeći mostom preko rijeke Olše do poljskog Tješina. Godinama to nije bilo moguće, tim više smo za tim žudjeli. Tješinska kneževina trajala je više od šesto godina i onda je nakon Prvog svjetskog rata više
Iz Opave se lokalnom linijom lako stiže do nedalekoga Hlučina, gdje je krajem 19. stoljeća bilo čak pet pivovara. Današnja tvrtka Hlučinska stara pivovara nastavlja tradiciju kuhanja piva još od 1526. godine. Kuha svijetli lager Avar i tamni lager Derer. Kako su vlasnici došli na ta imena, kad se sami zovu Plaček i Chalupa, a pivo kuhaju u Hlučinu?
više
U Opavi se pivo kuhalo od njena osnutka - kao uostalom u svim srednjevjekovnim gradovima. Dokazuje to povelja kralja Přemislava Otakara I iz 1224. godine, koja spominje pravo milje, to jest ono pravo po kojem se u krugu od jedne milje oko grada zabranjuje prodaja drugog piva osim gradskog. Ta milja, kako znamo, bila je mjera prilično neodređena.
više
Do Hanušovica dolazimo iz Litovli uz presjedanje u Červencu, Zabřehu i u Bludovu. Pivovara je nedaleko kolodvora a u kotlini među brdima nedaleko mosta preko rijeke Morave vrlo se dobro ističe. Hanušovice su postale grad tek 1975. godine, kada se slavilo 650. godina od prvog pisanog spomena općine.
više
Priča se da su se jednog jesenskog dana vjerojatno 1808. godine Vincek i Honza - školske kolege iz fryvaldovske osnovne škole - nakon nastave počeli prepirati, tko će biti slavniji, kad odrastu. „Ja ću biti liječnik," počeo je Vincek, „i izliječit ću sve ljude!" „Ja ću radije liječiti konje," kontrirao je Honza, „i vidjet ćeš da ću te nadmašiti. Samo čekaj!" više
Iz Přerova idemo preko Olomouci do Červenke i odatle motornim vlakom do Litoveli. U Olomouci možemo prekinuti putovanje i pogledati dvije pivovare, obje nikle 2006. godine. To je Svetovaclavska pivovara u Riegrovoj ulici, koja kuha četiri vrste piva i povremeno poneki specijalitet. više
Na češkom pivskom polju sve vrvi od imena piva na temu životinja. Naći ćemo ovdje predstavnike odjeljka člankonožaca (kukaca) i svitkovaca, koji su zastupljeni sa skoro svim razredima - ribama, gmazovima, pticama, sisavcima, napokon tu je i zvjerinje iz mašte ili koje naprosto nije moguće svrstati u razrede.
više
Vlak iz Vyškova do Přerova stiže za samo pola sata, što znači da za to vrijeme sigurno nećemo umrijeti od žeđi. Od kolodvora je do pivovare kao i u Vyškovu samo nekoliko koraka, također po ravnom, a pivovarska restauracija je u samom objektu. Pivovara preporučuje i gostionicu na drugom kraju grada, koja se zove Zubr Arena, tamo se toči sve što pivovara proizvodi.
više
Majka telefonira učiteljici: „Molim vas da više djeci ne dajete zadatke iz matematike u kojima pivo stoji krunu i osamdeset. Muž cijelu noć nije mogao zaspati.“
