Reportaže

Dyšinske svečanosti piva

Dyšinske svečanosti piva

Češke male i mini pivovare u velikom su zamahu. Osim što sve češće nikne neka nova, mnoge od njih su u desetak ili čak manje godina postojanja po kvaliteti piva pretekle one puno veće, starije i poznatije. Dobar pokazatelj toga bile su i Dýšinské pivní slavnosti tj. pivske svečanosti koje su se uoči ljetnog solsticija održale u malom selu Dyšini, desetak kilometara od mnogo poznatijeg Plznja.

Sanjin Petrović/Milan Peh / 01.07.2009.

Pivo u galeriji? Zašto ne, pa to je umjetnost!

Pivo u galeriji? Zašto ne, pa to je umjetnost!

„Kad bi to naše pivo umrlo, mnogo bi siročadi ostalo.“ Tom i nizom drugih duhovitih doskočica snubi pivopije i ine znatiželjnike pitoreskni dućan u praškoj ulici U Pruhonu, u četvrti Holešovice, svega nekoliko tramvajskih stanica od starog grada i gornjeg grada. Pročelje je ukrašeno slikom čovjeka koji kroz zid kotrlja pivsku bačvu, a prostrani izlog, načičkan svakojakim pivskim čudesima, zorno potvrđuje geslo lokala: „Ovdje se ima što birati!“

Mato Pejić / 21.04.2009.

Pivnica s 2500 vrsta piva

Pivnica s 2500 vrsta piva

Za prave pivoljupce potpuni užitak u pivu nezamisliv je bez pivnice i dobroga društva. Neke su pivnice tijekom vremena postale mjesta hodočašća pivopija iz cijeloga svijeta. Malobrojni su oni koji su bili u Pragu, a da nisu svratili do Fleka ili u Münchenu do Hofa, a ljeti do biergartena u Engleskom parku. U Njemačkoj gotovo svako selo ima svoju pivsku bazu s regulama, od toga tko gdje od stalnih gostiju sjedi do prava na vlastiti limeni vrč s ugraviranim imenom, za koji se treba kvalificirati i koji se nasljeđuje s koljena na koljeno.

Željko Bukvić / 03.03.2009.

Nema više Pivskog glasnika. Sad ćemo piti neobrazovani.

Nema više Pivskog glasnika. Sad ćemo piti neobrazovani.

Kao i svaka druga vijest o gubitku nekog, ili nečeg, dragog, tako nas je i ova opalila kao grom. Čak i kad ode netko tko je godinama životario, jedva sastavljao kraj s krajem i teškom se mukom držao na nogama, čiji je nestanak s lica zemlje bio samo pitanje vremena, kad dođe njegovo vrijeme, to nas silno iznenadi i uvijek nas ispuni onim što novinari patetično zovu „šok i nevjerica“. Pivopije u Češkoj republici ostale su bez časopisa Pivni kuryr (Pivski glasnik), 'notorno poznatog lista zemalja češke krune' koji je izlazio pod motom 'tko ga ne čita, pije neobrazovan.'

Mato Pejić / 13.12.2008.

Kraljevski štimung u dvorskoj pivnici

Kraljevski štimung u dvorskoj pivnici

Kad nas je ono jednom prilikom u minhenskoj pivnici Hofbräuhaus na Platzlu bilo četvorica, i kad smo naručili litrene vrčeve piva, tradicionalne bavarske mazove, ali svaki drugu vrstu, pa onda narudžbe zavrtili u krug, tako da svatko iskuša sva četiri, ne znam kako je to završilo, ali sam siguran da to nije bila razumna ideja. Međutim, u toj smo pivnici bili već toliko puta da smo do podzemne željeznice mogli i zatvorenih očiju, pa i četveronoške. A tako je nekako to valjda i bilo.

Mato Pejić / 15.10.2008.

Jedan elektromotor i dvije gajbe piva, molim

Jedan elektromotor i dvije gajbe piva, molim

Pitate li me imaju li što zajedničko željezo i pivo, ne bi mi na pamet palo ništa više od jednog aforizma, koji kaže: Željezo se kuje dok je vruće, ali je zato ugodnije piti pivo dok je hladno. Ali, ipak, našlo bi se još nešto – želite li kupiti kilu čavala, okove za stolariju, bušilicu ili kakav kompresor, a istovremeno, koju bocu, gajbu ili bačvicu piva, ne morate ići u dvije trgovine, već cijelu kupovinu možete obaviti u jednoj. Ne vjerujete? Slijedite me – krećemo u željezariju u kojoj se nudi fantastičan izbor od 130 vrsta piva, mahom prvorazrednih specijaliteta.

Mato Pejić / 30.05.2008.

Kvasar – veliko pivo iz malog sela

Kvasar – veliko pivo iz malog sela

Da se razumijemo – med u pivu nije nikakva novost, niti posebna neobičnost. Još su stari Egipćani, koji se uz Sumerane spominju kao mogući kreatori prvog zlatnog soka, u njega dodavali med. Rimsko kulinarsko djelo O kuharstvu (De ro coquinaria) Celija Apicija iz 1. stoljeća također spominje začinjanje piva pčelinjim proizvodom, Gali su uz pučko pivo kormu, kuhali i nobl verziju s medom za gospodske trpeze, činili su to i Germani, a Finci imaju legendu o postanku piva, po kojoj su tri žene u pivo dodavale medvjeđu slinu i divlji med. Ipak, postići uspjeh s pivom s okusom meda u Češkoj, gdje prosječan pivopija ne priznaje nikakve specijalitete, i za kojeg nema drugog piva osim lagera, vrijedno je svakog divljenja. Upravo to pošlo je rukom Jiřiju Jelineku iz sela Sentice kod Brna.

Mato Pejić / 27.05.2008.

ArhivIzreke o pivu

Tko nema piva, taj nema što piti

Martin Luther

Nacrtaj mi krigl