Reportaže

Mala pivovara posve velika

Mala pivovara posve velika

Duž češko-njemačke granice, na krajnjem zapadu zemlje, smještene su oblasti Šumava i Chodsko, a u mjestašcu Chodova Plana, općini sa samo tisuću i osamsto žitelja je obiteljska pivovara Chodovar, koja dokazuje jednu uistinu nesvakidašnju stvar – da se s malom pivovarom može raditi veliki posao. Ovdje se naime kuha samo 65 tisuća hektolitara piva, ali sve tako vrvi turistima, da je posjet moguć samo uz prethodnu predbilježbu.

Mato Pejić / 15.10.2009.

Fenomen Chotěboř

Fenomen Chotěboř

Muškarci koji su pili Chotěborovo pivo radovali su se životu, puštali mašti na volju, nisu se svađali, niti opterećivali glupostima. Napokon, kažu, kada bi se vratili kućama, osnaženi tim pivom, učinili su svojim suprugama sve što bi im u očima vidjeli, a zahvaljujući šestom čulu mogli su ispuniti i sve njihove tajne želje. Stoga su dame svoje muževe rado slali piti Chotěboř. Tako zbori jedna od niza legendi satkanih o tom pivu vrijednom svake hvale.

Mato Pejić / 20.08.2009.

U Pinkasu – najstarija praška plzenjska pivnica

U Pinkasu – najstarija praška plzenjska pivnica

Češka prijestolnica pivopijska je meka, u to nema nikakve sumnje. Glasovite pivnice ovdje su na svakom koraku, pa ih je teško sve i pobrojati, a kamoli posjetiti, ili nedajbože, temeljito proučiti. Jedna od njih, u srcu Novog grada, na Jungmannovom trgu, par koraka od najvećeg trga u državi, Vaclavskih náměstí, je U Pinkasů. Ta pivnica nije tako razvikana da se u nju ne može ući od hordi turista, a diči se pipom iz koje je prije 166 godina natočeno prvo plzenjsko pivo u Pragu.

Mato Pejić / 18.07.2009.

Zlatni sok pivskog patrona

Zlatni sok pivskog patrona

U dvorište premostranske kanonije u Strahovu na praškom gornjem gradu dnevno zaviri more turista. Naime, u neposrednoj blizini su Hradčani, sjedište češkog predsjednika, i znameniti kvart Mala Strana, a u samom kompleksu samostana je čuvena biblioteka. A u rečenome dvorištu – minipivovara koja kuha pivo s imenom pivskoga patrona svetog Norberta.

Mato Pejić / 05.07.2009.

Dyšinske svečanosti piva

Dyšinske svečanosti piva

Češke male i mini pivovare u velikom su zamahu. Osim što sve češće nikne neka nova, mnoge od njih su u desetak ili čak manje godina postojanja po kvaliteti piva pretekle one puno veće, starije i poznatije. Dobar pokazatelj toga bile su i Dýšinské pivní slavnosti tj. pivske svečanosti koje su se uoči ljetnog solsticija održale u malom selu Dyšini, desetak kilometara od mnogo poznatijeg Plznja.

Sanjin Petrović/Milan Peh / 01.07.2009.

Pivo u galeriji? Zašto ne, pa to je umjetnost!

Pivo u galeriji? Zašto ne, pa to je umjetnost!

„Kad bi to naše pivo umrlo, mnogo bi siročadi ostalo.“ Tom i nizom drugih duhovitih doskočica snubi pivopije i ine znatiželjnike pitoreskni dućan u praškoj ulici U Pruhonu, u četvrti Holešovice, svega nekoliko tramvajskih stanica od starog grada i gornjeg grada. Pročelje je ukrašeno slikom čovjeka koji kroz zid kotrlja pivsku bačvu, a prostrani izlog, načičkan svakojakim pivskim čudesima, zorno potvrđuje geslo lokala: „Ovdje se ima što birati!“

Mato Pejić / 21.04.2009.

Pivnica s 2500 vrsta piva

Pivnica s 2500 vrsta piva

Za prave pivoljupce potpuni užitak u pivu nezamisliv je bez pivnice i dobroga društva. Neke su pivnice tijekom vremena postale mjesta hodočašća pivopija iz cijeloga svijeta. Malobrojni su oni koji su bili u Pragu, a da nisu svratili do Fleka ili u Münchenu do Hofa, a ljeti do biergartena u Engleskom parku. U Njemačkoj gotovo svako selo ima svoju pivsku bazu s regulama, od toga tko gdje od stalnih gostiju sjedi do prava na vlastiti limeni vrč s ugraviranim imenom, za koji se treba kvalificirati i koji se nasljeđuje s koljena na koljeno.

Željko Bukvić / 03.03.2009.

Nema više Pivskog glasnika. Sad ćemo piti neobrazovani.

Nema više Pivskog glasnika. Sad ćemo piti neobrazovani.

Kao i svaka druga vijest o gubitku nekog, ili nečeg, dragog, tako nas je i ova opalila kao grom. Čak i kad ode netko tko je godinama životario, jedva sastavljao kraj s krajem i teškom se mukom držao na nogama, čiji je nestanak s lica zemlje bio samo pitanje vremena, kad dođe njegovo vrijeme, to nas silno iznenadi i uvijek nas ispuni onim što novinari patetično zovu „šok i nevjerica“. Pivopije u Češkoj republici ostale su bez časopisa Pivni kuryr (Pivski glasnik), 'notorno poznatog lista zemalja češke krune' koji je izlazio pod motom 'tko ga ne čita, pije neobrazovan.'

Mato Pejić / 13.12.2008.

Kraljevski štimung u dvorskoj pivnici

Kraljevski štimung u dvorskoj pivnici

Kad nas je ono jednom prilikom u minhenskoj pivnici Hofbräuhaus na Platzlu bilo četvorica, i kad smo naručili litrene vrčeve piva, tradicionalne bavarske mazove, ali svaki drugu vrstu, pa onda narudžbe zavrtili u krug, tako da svatko iskuša sva četiri, ne znam kako je to završilo, ali sam siguran da to nije bila razumna ideja. Međutim, u toj smo pivnici bili već toliko puta da smo do podzemne željeznice mogli i zatvorenih očiju, pa i četveronoške. A tako je nekako to valjda i bilo.

Mato Pejić / 15.10.2008.

Jedan elektromotor i dvije gajbe piva, molim

Jedan elektromotor i dvije gajbe piva, molim

Pitate li me imaju li što zajedničko željezo i pivo, ne bi mi na pamet palo ništa više od jednog aforizma, koji kaže: Željezo se kuje dok je vruće, ali je zato ugodnije piti pivo dok je hladno. Ali, ipak, našlo bi se još nešto – želite li kupiti kilu čavala, okove za stolariju, bušilicu ili kakav kompresor, a istovremeno, koju bocu, gajbu ili bačvicu piva, ne morate ići u dvije trgovine, već cijelu kupovinu možete obaviti u jednoj. Ne vjerujete? Slijedite me – krećemo u željezariju u kojoj se nudi fantastičan izbor od 130 vrsta piva, mahom prvorazrednih specijaliteta.

Mato Pejić / 30.05.2008.

Kvasar – veliko pivo iz malog sela

Kvasar – veliko pivo iz malog sela

Da se razumijemo – med u pivu nije nikakva novost, niti posebna neobičnost. Još su stari Egipćani, koji se uz Sumerane spominju kao mogući kreatori prvog zlatnog soka, u njega dodavali med. Rimsko kulinarsko djelo O kuharstvu (De ro coquinaria) Celija Apicija iz 1. stoljeća također spominje začinjanje piva pčelinjim proizvodom, Gali su uz pučko pivo kormu, kuhali i nobl verziju s medom za gospodske trpeze, činili su to i Germani, a Finci imaju legendu o postanku piva, po kojoj su tri žene u pivo dodavale medvjeđu slinu i divlji med. Ipak, postići uspjeh s pivom s okusom meda u Češkoj, gdje prosječan pivopija ne priznaje nikakve specijalitete, i za kojeg nema drugog piva osim lagera, vrijedno je svakog divljenja. Upravo to pošlo je rukom Jiřiju Jelineku iz sela Sentice kod Brna.

Mato Pejić / 27.05.2008.

Postani pivski sommelier

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl