Toggle navigation
Novosti
Hrvatska
Regija
Europa
Svijet
Kolumne
Moje pivsko iskustvo
Pjenušave vedute - M. Pejić
Pjena i njezina braća - D. Matošec
Idemo na pivo s M. Klemenčićem
Velika češka pivska knjiga
Pivomanija
Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini
Pivske teme
Reportaže
Povijest piva
Oktoberfest
Interview
I druge priče
Nacrtaj mi krigl
Pivo u stihu i prozi
Gastro
Pivske raznolije
Galerije
Etikete i podmetači
Plakati
Reklamni spotovi
Info
Linkovi
Arhiv
Impressum
Pravila privatnosti
Marketing
Kontakt
Najčitanije
Najnoviji komentari
«
1
2
3
4
Reportaže
Dyšinske svečanosti piva
Češke male i mini pivovare u velikom su zamahu. Osim što sve češće nikne neka nova, mnoge od njih su u desetak ili čak manje godina postojanja po kvaliteti piva pretekle one puno veće, starije i poznatije. Dobar pokazatelj toga bile su i Dýšinské pivní slavnosti tj. pivske svečanosti koje su se uoči ljetnog solsticija održale u malom selu Dyšini, desetak kilometara od mnogo poznatijeg Plznja.
Sanjin Petrović/Milan Peh / 01.07.2009.
Pivo u galeriji? Zašto ne, pa to je umjetnost!
„Kad bi to naše pivo umrlo, mnogo bi siročadi ostalo.“ Tom i nizom drugih duhovitih doskočica snubi pivopije i ine znatiželjnike pitoreskni dućan u praškoj ulici U Pruhonu, u četvrti Holešovice, svega nekoliko tramvajskih stanica od starog grada i gornjeg grada. Pročelje je ukrašeno slikom čovjeka koji kroz zid kotrlja pivsku bačvu, a prostrani izlog, načičkan svakojakim pivskim čudesima, zorno potvrđuje geslo lokala: „Ovdje se ima što birati!“
Mato Pejić / 21.04.2009.
Pivnica s 2500 vrsta piva
Za prave pivoljupce potpuni užitak u pivu nezamisliv je bez pivnice i dobroga društva. Neke su pivnice tijekom vremena postale mjesta hodočašća pivopija iz cijeloga svijeta. Malobrojni su oni koji su bili u Pragu, a da nisu svratili do Fleka ili u Münchenu do Hofa, a ljeti do biergartena u Engleskom parku. U Njemačkoj gotovo svako selo ima svoju pivsku bazu s regulama, od toga tko gdje od stalnih gostiju sjedi do prava na vlastiti limeni vrč s ugraviranim imenom, za koji se treba kvalificirati i koji se nasljeđuje s koljena na koljeno.
Željko Bukvić / 03.03.2009.
Nema više Pivskog glasnika. Sad ćemo piti neobrazovani.
Kao i svaka druga vijest o gubitku nekog, ili nečeg, dragog, tako nas je i ova opalila kao grom. Čak i kad ode netko tko je godinama životario, jedva sastavljao kraj s krajem i teškom se mukom držao na nogama, čiji je nestanak s lica zemlje bio samo pitanje vremena, kad dođe njegovo vrijeme, to nas silno iznenadi i uvijek nas ispuni onim što novinari patetično zovu „šok i nevjerica“. Pivopije u Češkoj republici ostale su bez časopisa Pivni kuryr (Pivski glasnik), 'notorno poznatog lista zemalja češke krune' koji je izlazio pod motom 'tko ga ne čita, pije neobrazovan.'
Mato Pejić / 13.12.2008.
Kraljevski štimung u dvorskoj pivnici
Kad nas je ono jednom prilikom u minhenskoj pivnici Hofbräuhaus na Platzlu bilo četvorica, i kad smo naručili litrene vrčeve piva, tradicionalne bavarske mazove, ali svaki drugu vrstu, pa onda narudžbe zavrtili u krug, tako da svatko iskuša sva četiri, ne znam kako je to završilo, ali sam siguran da to nije bila razumna ideja. Međutim, u toj smo pivnici bili već toliko puta da smo do podzemne željeznice mogli i zatvorenih očiju, pa i četveronoške. A tako je nekako to valjda i bilo.
Mato Pejić / 15.10.2008.
Jedan elektromotor i dvije gajbe piva, molim
Pitate li me imaju li što zajedničko željezo i pivo, ne bi mi na pamet palo ništa više od jednog aforizma, koji kaže: Željezo se kuje dok je vruće, ali je zato ugodnije piti pivo dok je hladno. Ali, ipak, našlo bi se još nešto – želite li kupiti kilu čavala, okove za stolariju, bušilicu ili kakav kompresor, a istovremeno, koju bocu, gajbu ili bačvicu piva, ne morate ići u dvije trgovine, već cijelu kupovinu možete obaviti u jednoj. Ne vjerujete? Slijedite me – krećemo u željezariju u kojoj se nudi fantastičan izbor od 130 vrsta piva, mahom prvorazrednih specijaliteta.
Mato Pejić / 30.05.2008.
Kvasar – veliko pivo iz malog sela
Da se razumijemo – med u pivu nije nikakva novost, niti posebna neobičnost. Još su stari Egipćani, koji se uz Sumerane spominju kao mogući kreatori prvog zlatnog soka, u njega dodavali med. Rimsko kulinarsko djelo O kuharstvu (De ro coquinaria) Celija Apicija iz 1. stoljeća također spominje začinjanje piva pčelinjim proizvodom, Gali su uz pučko pivo kormu, kuhali i nobl verziju s medom za gospodske trpeze, činili su to i Germani, a Finci imaju legendu o postanku piva, po kojoj su tri žene u pivo dodavale medvjeđu slinu i divlji med. Ipak, postići uspjeh s pivom s okusom meda u Češkoj, gdje prosječan pivopija ne priznaje nikakve specijalitete, i za kojeg nema drugog piva osim lagera, vrijedno je svakog divljenja. Upravo to pošlo je rukom Jiřiju Jelineku iz sela Sentice kod Brna.
Mato Pejić / 27.05.2008.
Arhiv
Izreke o pivu
Tko nema piva, taj nema što piti
Martin Luther
Nacrtaj mi krigl
Želite prvi saznati najnovije vijesti iz pivskog svijeta?
Povremeno ćemo Vam poslati besplatnu notifikaciju o bitnim novostima i događanjima.