Ako ste u Češkoj, svakako nije nikakva posebnost ni kumšt naći trgovinu u kojoj možete birati između nekoliko desetaka, ili stotinu i trideset vrsta piva, ili više. Naravno da nije, ali, mjesto u kojem guštamo u nesvakidašnjem prizoru obilja sjajne ponude nije pivoteka, ni pivska galerija, ni specijalizirana prodavaonica piva, nego - željezarija. više
Duž češko-njemačke granice, na krajnjem zapadu zemlje, smještene su oblasti Šumava i Chodsko, a u mjestašcu Chodova Plana, općini sa samo tisuću i osamsto žitelja je obiteljska pivovara Chodovar, koja dokazuje jednu uistinu nesvakidašnju stvar – da se s malom pivovarom može raditi veliki posao. Ovdje se naime kuha samo 65 tisuća hektolitara piva, ali sve tako vrvi turistima, da je posjet moguć samo uz prethodnu predbilježbu.
više
Golemi šator na lijevoj obali Drave, kod katakombi, odzvanja tamburaškim hitovima, pozornica dekorirana slovima i pivskom bocom izrađenim od slame, a uz stupove čadorske konstrukcije koče se stogovi kukuruzovine. Na stolovima slasni čvarci, a na meniju grah s kobasicama i svinjska koljenica. Ambijent više nego primjeren slavonskoj metropoli, u kojoj su od srijede do jučer održani Dani prvog hrvatskog piva.
više
Muškarci koji su pili Chotěborovo pivo radovali su se životu, puštali mašti na volju, nisu se svađali, niti opterećivali glupostima. Napokon, kažu, kada bi se vratili kućama, osnaženi tim pivom, učinili su svojim suprugama sve što bi im u očima vidjeli, a zahvaljujući šestom čulu mogli su ispuniti i sve njihove tajne želje. Stoga su dame svoje muževe rado slali piti Chotěboř. Tako zbori jedna od niza legendi satkanih o tom pivu vrijednom svake hvale. više
Češka prijestolnica pivopijska je meka, u to nema nikakve sumnje. Glasovite pivnice ovdje su na svakom koraku, pa ih je teško sve i pobrojati, a kamoli posjetiti, ili nedajbože, temeljito proučiti. Jedna od njih, u srcu Novog grada, na Jungmannovom trgu, par koraka od najvećeg trga u državi, Vaclavskih náměstí, je U Pinkasů. Ta pivnica nije tako razvikana da se u nju ne može ući od hordi turista, a diči se pipom iz koje je prije 166 godina natočeno prvo plzenjsko pivo u Pragu. više
U dvorište premostranske kanonije u Strahovu na praškom gornjem gradu dnevno zaviri more turista. Naime, u neposrednoj blizini su Hradčani, sjedište češkog predsjednika, i znameniti kvart Mala Strana, a u samom kompleksu samostana je čuvena biblioteka. A u rečenome dvorištu – minipivovara koja kuha pivo s imenom pivskoga patrona svetog Norberta. više
Češke male i mini pivovare u velikom su zamahu. Osim što sve češće nikne neka nova, mnoge od njih su u desetak ili čak manje godina postojanja po kvaliteti piva pretekle one puno veće, starije i poznatije. Dobar pokazatelj toga bile su i Dýšinské pivní slavnosti tj. pivske svečanosti koje su se uoči ljetnog solsticija održale u malom selu Dyšini, desetak kilometara od mnogo poznatijeg Plznja. više
„Kad bi to naše pivo umrlo, mnogo bi siročadi ostalo.“ Tom i nizom drugih duhovitih doskočica snubi pivopije i ine znatiželjnike pitoreskni dućan u praškoj ulici U Pruhonu, u četvrti Holešovice, svega nekoliko tramvajskih stanica od starog grada i gornjeg grada. Pročelje je ukrašeno slikom čovjeka koji kroz zid kotrlja pivsku bačvu, a prostrani izlog, načičkan svakojakim pivskim čudesima, zorno potvrđuje geslo lokala: „Ovdje se ima što birati!“ više
Češka je zemlja koja ima više od 120 pivovara od kojih neke rade desetak vrsta piva te je tamo pravi raj za ljubitelje piva, piše novinar Sanjin Petrović, koji se s kolegom fotoreporterom Milanom Pehom zaputio u Češku u potragu za dobrim pivom. Koliko su u tome uspjeli, prosudite sami, a ako vam se reportaža sviđa, imamo za vas još jednu dobru vijest – ova je prva u nizu.
više
Kad se spomene Leuven, većini ljudi prva je asocijacija pivo Stella Artois, koju proizvodi i naša najveća pivovara – Zagrebačka, otkako je u sastavu velike multinacionalne kompanije InBev (bivši Interbrew), u čijem je vlasništvu i Stella Artois.I doista, Leuven je grad piva, ali i studenata koji čine više od trećine stanovništva. Tu je davne 1425. godine utemeljen katolički univerzitet, prvo belgijsko sveučilište na kojemu danas studira oko 24.000 studenata iz cijeloga svijeta i koji gradu daju osobitu atmosferu. više
Za prave pivoljupce potpuni užitak u pivu nezamisliv je bez pivnice i dobroga društva. Neke su pivnice tijekom vremena postale mjesta hodočašća pivopija iz cijeloga svijeta. Malobrojni su oni koji su bili u Pragu, a da nisu svratili do Fleka ili u Münchenu do Hofa, a ljeti do biergartena u Engleskom parku. U Njemačkoj gotovo svako selo ima svoju pivsku bazu s regulama, od toga tko gdje od stalnih gostiju sjedi do prava na vlastiti limeni vrč s ugraviranim imenom, za koji se treba kvalificirati i koji se nasljeđuje s koljena na koljeno. više
Kao i svaka druga vijest o gubitku nekog, ili nečeg, dragog, tako nas je i ova opalila kao grom. Čak i kad ode netko tko je godinama životario, jedva sastavljao kraj s krajem i teškom se mukom držao na nogama, čiji je nestanak s lica zemlje bio samo pitanje vremena, kad dođe njegovo vrijeme, to nas silno iznenadi i uvijek nas ispuni onim što novinari patetično zovu „šok i nevjerica“. Pivopije u Češkoj republici ostale su bez časopisa Pivni kuryr (Pivski glasnik), 'notorno poznatog lista zemalja češke krune' koji je izlazio pod motom 'tko ga ne čita, pije neobrazovan.'
više
Među najprisutnija i najpoznatija pšenična piva u Bavarskoj spadaju prvenstveno tri marke. Erdinger iz pivovare u Erdingu, Maisel iz Bayreutha i napokon Schneider iz Kelheima. Ovoga puta bit će riječi upravo o ovom trećem, o pšeničnom pivu Schneider. Pivovara Schneider u. Sohn (Schneider – krojač – i sin) s kapacitetom od preko 300 tisuća hektolitara piva godišnje, spada po bavarskim mjerilima među veće koje su se opredijelile isključivo na kuhanje pšeničnog piva, a također i među one malobrojne, koje su ostale čista obiteljska poduzeća. više
Kad nas je ono jednom prilikom u minhenskoj pivnici Hofbräuhaus na Platzlu bilo četvorica, i kad smo naručili litrene vrčeve piva, tradicionalne bavarske mazove, ali svaki drugu vrstu, pa onda narudžbe zavrtili u krug, tako da svatko iskuša sva četiri, ne znam kako je to završilo, ali sam siguran da to nije bila razumna ideja. Međutim, u toj smo pivnici bili već toliko puta da smo do podzemne željeznice mogli i zatvorenih očiju, pa i četveronoške. A tako je nekako to valjda i bilo.
više
Nama, koji još nismo apsolvirali ni notorne vinske ceste, ili se hvalimo i onima koje to nisu, pa čak i onima kojih – nema, možda će zvučati nestvarno, ali svuda u svijetu postoje i – pivske ceste. Neke dobivaju imena po glasovitim povijesnim ličnostima, a jedna u Češkoj nazvana je po znamenitom pjesniku Petru Bezruču, hedonistu, ekipurejcu i bonvivanu, velikom poeti i ništa manje velikom ljubitelju piva.
više
