Pivnica.net
Banner

Povijest piva

Povijest gostionice – Stara Mezopotamija

Povijest gostionice – Stara Mezopotamija

Nastanak i razvoj ugostiteljstva uvjetovan je procvatom starovjekovnih civilizacija. Produktivnije iskorištavanje zemlje, razvoj obrta i trgovine donijeli su na svijet i ugostiteljstvo kao djelatnost. Dogodilo se to na prostoru gdje je prije nekih pet tisuća godina i rođena civilizacija – na prostranstvu između Egipta i Mezopotamije, u koje spada i sirijsko-palestinska oblast, te Mala Azija.
Marek Kodeda / 15.11.2009.
Pivo - napitak bogova i puka (6) - Putovanje Slovačkom

Pivo - napitak bogova i puka (6) - Putovanje Slovačkom

Za vrijeme zajedničkog češko-slovačkog državnog suživota, država u srcu Europe kako je nazivana bivša Čehoslovačka bila je tradicionalno podijeljena na pivsku Češku i vinsku Slovačku. Ali ipak ne treba biti tako isključiv, jer i Češka, osobito pokrajina Moravska, poznata je po vinogradarstvu, dok isto tako u Slovačkoj vare fina, pitka i kvalitetna piva o čemu svjedoče nagrade i priznanja na međunarodnim pivarskim izložbama i sajmovima stečeni još i tijekom zajedničke države.
Silvija Sitta / 28.10.2009.
Crkveno pivarstvo

Crkveno pivarstvo

Crkveno pivarstvo vuče korijene iz davnašnjih samostana. Prvi pisani spomen o proizvodnji piva u Češkoj potječe upravo iz samostana u praškom Břevnovu iz godine 993. U početku su redovnici kuhali pivo samo za svoje potrebe i za okrepu hodočasnika. samostansko pivo imalo je i funkciju hranjivog napitka, posebno u vrijeme posta, a vrijedilo je to i za ženske samostane.
Marek Kodeda / 27.06.2009.
Put slave pivovare s Drave

Put slave pivovare s Drave

Pivarstvo je u Osijeku najstarija tvornička djelatnost, koja potječe iz druge polovine sedamnaestoga stoljeća. Još za vrijeme vladavine Turaka, poneki su Osječani uspjeli odlaziti na školovanje i naukovanje u područja današnje Njemačke, gdje se onda pivo uvelike pilo i ondje izučili način spravljanja toga pića. Tako je prva proizvodnja piva u našem gradu započela, prema povijesnim izvorima, davne 1664. godine, a vlasnik prve gradske pivovare bio je izvjesni gospodin Bauer.
Vlado Pest / 26.03.2009.
Pivo – napitak bogova i puka (5) - Kratko putovanje pivskom Češkom

Pivo – napitak bogova i puka (5) - Kratko putovanje pivskom Češkom

Česi imaju dugu tradiciju proizvodnje piva, a osim toga su i najveći pivopije u svijetu. Nekadašnji stanovnici, keltska, germanska, a kasnije i pridošla slavenska plemena, poznavali su tehnologiju spravljanja ovog osvježavajućeg, ali i hranjivog napitka, često nazivanog i «tekutý chléb» – tekući kruh. Upravo slavenska plemena donijela su novinu u proizvodnji piva – upotrebu hmelja, a u zemlji postoje dva područja poznata po kvalitetnom uzgoju ove biljke.
Silvija Sitta / 13.01.2009.
Pivo - napitak bogova i puka (4) Europske pivarske velesile

Pivo - napitak bogova i puka (4) Europske pivarske velesile

Istina je da je postojbina piva Mezopotamija, a u zoru pivarstva pivo se kuhalo u Egiptu. Također je točno da se desetljećima najviše piva danas kuhalo u Americi, a danas je na prvom mjestu Kina. Ipak, na pivskoj karti svijeta najvažniji je Stari kontinent, jer sve što je odredilo izgled i okus današnjeg piva, potječe iz Europe. Stoga naša suradnica Silvija Sitta u posljednjem nastavku svog serijala predstavlja najvažnije europske pivarske zemlje.
Silvija Sitta / 23.12.2008.
Pivo – napitak bogova i puka (3) Hmelj, novo poglavlje u povijesti pivarstva

Pivo – napitak bogova i puka (3) Hmelj, novo poglavlje u povijesti pivarstva

Hmelj (Humulus lupulus) je stara kultura koju su poznavali i stari Grci i Rimljani, ali ga nisu upotrebljavali za pivo nego kao kvasac za tijesto i lijek. Češeri hmelja su se stavljali u pivo kao konzervans jer su njegova svojstva sprječavala ukiseljavanje piva, a osim toga davao je napitku karakteristični gorki okus. Teško je sa sigurnošću tvrditi tko je prvi počeo koristiti hmelj u pivarstvu jer su ga od starih europskih naroda koristili i Slaveni i Germani i Kelti.
Silvija Sitta / 16.12.2008.
Pivo – napitak bogova i puka (2) - Prije hmelja

Pivo – napitak bogova i puka (2) - Prije hmelja

Pivo je jedan od najomiljenijih napitaka na svijetu. Budući da se u Europi proizvodi 40 % svjetske proizvodnje piva, možemo ga s pravom smatrati i europskim pićem, tim više što se u Europi proizvodi i najviše vrsta piva. Osim toga, upravo se u Europi počeo u pivarstvu koristiti hmelj - dodatak bez kojega danas ne možemo zamisliti pivo jer mu on daje prepoznatljivu i ugodnu gorčinu. No, što je zapravo pivo? Najjednostavnija definicija kaže kako je riječ o alkoholnom napitku od ječmenoga slada, hmelja, vode i kvasca.
Silvija Sitta / 09.12.2008.
Pivo – napitak bogova i puka

Pivo – napitak bogova i puka

Pivo je jedan od najomiljenijih napitaka na svijetu. Definirano kao blago alkoholno piće od ječmenog slada, hmelja, vode i kvasca, oduvijek se smatralo jeftinim narodnim napitkom. Međutim, pivo nije samo pučko piće, ono je i – piće bogova. Tako o pivu piše Silvija Sitta u pregovoru katalogu izložbe Pivo – napitak bogova i puka. Izložbu su prije tri godine mogli vidjeti Bjelovarčani, posjetitelji tamošnjeg muzeja, a katalog i danas svjedoči o jednom lijepom i nesvakidašnjem događaju, jer ne dešava se svaki dan da pivo dobije mjesto u – muzeju.
P.N. / 02.12.2008.
Tko je pravi pivski kralj

Tko je pravi pivski kralj

Prva pomisao uz ovakvo pitanje većini će biti da je to Budweiser, zbog njihove agresivne istoimene reklamne kampanje, navodi ovih dana jedan američki pivski portal, dodajući – pravi kralj piva nije Budweiser, i pitajući se: postoji li uistinu pravi kralj ili svetac piva? Postoji svetac za vino, za hranu i valjda sve što uopće možete zamisliti. A postoji li kakav svetac ili kralj i za pivo?
Mato Pejić / 11.09.2008.
Stazama češke pivske povijesti

Stazama češke pivske povijesti

Pivo čovjeka prati od pamtivjeka. Najstariji pisani trag o kuhanju piva potječe iz trećeg stoljeća prije nove ere iz Hamurabijeva zakonika, piše priručnik Pivní cesty (Pivske ceste), u izdanju agencije Czech tourism i češkog ministarstva poljodjelstva. Nudi i šetnju cestom kroz povijest češkog pivarstva, kojom svakako vrijedi proći.
Pivni cesty / 24.07.2008.
Pivo danas i sutra

Pivo danas i sutra

Pivo je tradicionalan, zdrav i jeftin prehrambeni proizvod koji potrošači konzumiraju već stoljećima. Nekada su ga proizvodile brojne lokalne pivovare, a sada je to masovni proizvod kako lokalnih tako i globalnih pivskih kompanija. Poslovna filozofija malih i velikih kompanija je slična, a to je da potrošači kupuju njihov proizvod po razumnoj cijeni koja će vlasnicima/dioničarima donijeti zadovoljavajuće rezultate, tj. odgovarajuću dobit. Koje će, ili čije će pivo potrošač izabrati na tržištu, ovisi o nizu čimbenika koje potrošač uzima u obzir kada donosi odluku hoće li, ili neće kupiti neko pivo.
Prof.dr Vladimir Marić / 11.04.2008.
Što je pivo ?

Što je pivo ?

Pivo je pjenušavo slabo alkoholno piće gorkog okusa i hmeljne arome. Proizvod je alkoholnog vrenja pivske sladovine, slično kao što je vino proizvod vrenja mošta. Sladovina je vodeni ekstrakt pivskog slada, neslađenih sirovina i hmelja, dakle «pivski mošt», a dobiva se preradom pivskog slada t, osušenog zrna isklijanog pivskog ječma (ponekad pšenice) obogaćenog hidrolitičkim enzimima. Proizvodnja sladovine je složenija od proizvodnje mošta.
Prof. dr. Vladimir Marić / 09.04.2008.
Iz povijesti pivarstva

Iz povijesti pivarstva

Pivo je staro koliko i ljudska povijest. Tijekom povijesti proizvodni proces i kvaliteta piva su prošli i još uvije prolaze kroz brojne promjene. Pivo se proizvodi više od 5.000 godina. O njegovom pronalasku postoje brojne legende koje uključuju egipatskog boga Osirisa, astečko božanstvo Tlaloca, nordijskog boga Odina i kralja Alreka te Jana Primusa (Gambrinusa) vojvodu od Brabanta. Najvjerojatnije, pronalazak piva nije bilo genijalno djelo pojedinca, nego posljedica slučaja.
Prof. dr. Vladimir Marić / 09.04.2008.
Zagrebačka pivovara do 1945. godine

Zagrebačka pivovara do 1945. godine

Zagrebačka industrijska pivovara proslavila je 1992. stogodišnjicu osnutka. Tom je prigodom govoreno i o najstarijoj zagrebačkoj pivovari iz 1727. u Pivarskoj ulici. Međutim, o njoj se danas malo zna jer je dokumentacija propala 1945. kao i dokumentacija većine drugih tvornica. U toj je dokumentaciji izgubljeno mnogo vrijednosti, od spoznaje kakvi su bili ljudi koji su vodili pivovaru, kakvim se reklamama služila ta pivovara koja je uspješno odolijevala stranim pivima, a konačno i kako se održala pivovara koja baš nije bila omiljena ni u Beogradu jer je ondje postojala velika i snažna pivovara koja je težila ekspanziji. Potkraj 1929. Jozo Lakatoš je u Privrednom almanahu Jugoslovenskog Lloyda objavio reklamu Zagrebačke dioničke pivovare i tvornice slada u kojoj se reklamiralo dvostruko sladno pivo Jelačić u buradi i bocama, jubilarno pivo Tomislav u bocama i Exportno pivo. Prva dva naziva pokazuju da je pivovara u to doba računala s nacionalnim osjećajem Hrvata, jer su i kralj Tomislav i ban Jelačić bili hrvatski simboli.
Mira Kolar/Hrvatska revija / 19.03.2008.

ArhivIzreke o pivu

František Jaromír Rubeš

Nacrtaj mi krigl