Pivnica.net - Pivarska industrija

Šašava pivska boca

O tome kako pivovare redizajniraju povratne boce, kako bi pivopijama otežale odluku da se okrenu nekom drugom pivu, već je potrošeno dosta tinte. Njemačka pivovara Weldebräu otišla je korak dalje...

P.N. / 21.03.2010.

Proizvodnja piva lani pala za najmanje pet posto

U svim češkim pivovarama, prema vrlo grubim procjenama prošlogodišnja proizvodnja piva pala je za najmanje pet posto u odnosu na godinu dana ranije, javljaju češke Financijske novine. To znači da je lani proizvedeno oko milijun hektolitara manje nego preklani, kada je produkcija iznosila 18,8 milijuna hektolitara piva. Podaci su dobiveno od agencije ČTK, koja se poziva na pivovare i na udruženje proizvođača piva i slada.

P.N. / 06.02.2010.

Ekonomski učinak piva u Hrvatskoj

Osnovni pokazatelji gospodarskih efekata pivarskog sektora u Hrvatskoj: u pivovarama je izravno zaposleno 2.300 radnika. Još 2.700 radnika zaposleno je na proizvodnji robe i u uslugama za hrvatske pivovare. Daljnja radna mjesta otvorena su u ugostiteljstvu i trgovini radi prodaje piva – 17.840 u ugostiteljstvu i 875 u trgovini. Tako o stanju hrvatskog pivarstva piše u studiji udruženja The Brewers of Europe.

Ernst & Young Netherlands / 01.12.2009.

Hrvatski se hmelj sve manje traži

Današnja televizijska emisija za poljoprivrednike svojom je reportažom o berbi hmelja na jedinoj hrvatskoj plantaži „zelenog zlata“ u Gregurovcu u općini Sveti Petar Orehovec, nemilosrdno ukazala na jedan začuđujući paradoks – taj hmelj je odlične kvalitete, ukupna količina nije dovoljna ni za jednu manju hrvatsku pivovaru, no iako Hrvatska ima sedam pivovara, gregurovečki hmeljari ne mogu plasirati više od polovice uroda.

P.N. / 13.09.2009.

Počela žetva češkog hmelja

Na znamenitim češkim plantažama hmelja u okolici gradova Louny i Žatec počela je ovogodišnja žetva hmelja, ili – kako ga Česi zovu – zelenog zlata. Žetva je ove godine počela nekoliko dana ranije nego što je to uobičajeno, a potrajat će do početka rujna. Prekjučerašnje izdanje češkog tabloida Blesk donosi „blic“ reportažu s obiteljske plantaže Karela Dittricha iz Lenešica, koji ima pedeset hektara nasada ove dragocjene biljke.

P.N. / 24.08.2009.

Klima i recesija smanjuju potrošnju piva

Kako smo na nizu primjera već vidjeli, pivovarama se loše piše. Za razliku od drugih, mi imamo čak dva krivca – loše vrijeme i ekonomsku krizu. U prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je pad potrošnje piva u Hrvatskoj, prije svega zbog lošeg vremena, za pet posto, a do kraja godine zbog recesije, ali i smanjenog broja turista taj bi pad mogao biti 10 posto, piše Marinko Petković u današnjem Vjesniku.

Marinko Petković / 14.07.2009.

Još plastike u pivskoj industriji

Češke pivovare, koje izvoze pivo u Rusiju, počinju umjesto tradicionalnih metalnih, inox, odnosno prokromskih bačava koristiti – plastične. Nova pobjeda plastike u području u kojem postoji velik i jak otpor svemu što nije staklo i keramika. No, kao što se bijeli lim održao skoro pa cijelo stoljeće i tvrdoglavo odbija otići iz industrije piva, tako se tu sve više gura i plastika. Ovoga puta iz razloga za koji se teško može reći da nije dobar.

P.N. / 19.04.2009.

Hrvatska također u pivskom minusu

Jasno je da ono što opterećuje svjetsku ekonomiju, a logično pogađa i industriju i tržište piva, ne može izbjeći nitko, i pitanje je samo u kojoj će mjeri kriza ugroziti poslovanje hrvatskih pivara. Već smo objavili vijesti o utjecaju recesije na pad proizvodnje i potrošnje piva u britaniji i Njemačkoj, slične informacije stižu i iz drugih svjetskih pivskih velesila, Sjedinjenih Država i Češke, a danas Jutarnji list objavljuje podatke o stanju u Hrvatskoj. Prema brojkama Udruženja industrije piva, još smo dobro i prošli.

P.N. / 03.02.2009.

Wieviel košta una piva?

Kad ide na neki put, naročito ako je on dalek, a sredina nepoznata, za pivopiju je od velike važnosti i podatak o cijeni piva tamo gdje putuje. Stoga se čini vrlo korisnom Internet stranica pintprice, koja donosi informacije o cijenama dragocjene tekućine u mnogobrojnim lokalima u više od dvjesto zemalja svijeta, točno 206. Naoko zgodno i korisno. Međutim, kad stranicu proučite malo bolje, onda shvatite da vam je od onoga ona što pruža mala korist. A evo i zašto.

P.N. / 08.10.2008.

Kriza ne utječe na pivski posao stoljeća

Unatoč nastavku burzovne i bankaske krize, globalizacija u svijetu industrije pića ide dalje. Već su neki počeli nagađati da bi planirana fuzija između belgijskog InBeva i američkog Anheuser-Buscha u najveću svjetsku korporaciju za proizvodnju piva, mogla popasti uslijed izostanka podrške banaka i pada burzovnog tečaja. Međutim, belgijski je pivarski div sada vrijednost preuzimanja američke pivovare preračunao na 33 milijarde eura i potvrdio planirani posao.

P.N. / 05.10.2008.

Bogata žetva zelenog zlata

Zeleno zlato, kako eufemistički tepaju hmelju, dodaje se pivu u veoma maloj količini – jedan kilogram hmeljnih šišarki dovoljno je za tisuću litara piva, ali bez njega ipak nije moguće napraviti svijetlo pivo donjeg vrenja, uvjerljivo najrasprostranjeniji tip piva. S druge strane, iako se hmelj koristi i u druge svrhe, primjerice u farmaceutskoj industriji, čak 95 posto ukupne svjetske proizvodnje završi u pivu.

P.N. / 07.09.2008.

I mi hmelj za trku imamo

Sve donedavno hrvatske su pivovare ovisile isključivo o uvoznom hmelju, a danas polovica njih dio svojih potreba za neizostavnim pivskim začinom zadovoljava hmeljem koji pod Kalnikom proizvodi Prva hmeljarska zadruga Grgurovac. Na 16 hektara plantaže hmelja upravo traje berba, a reportažu iz berbe donosi današnji Jutarnji list iz pera Stojanke Lesički.

Stojanka Lesički / 03.09.2008.

Indigo kreativci

Najlakše je tuđim, znate već čim, mlatiti po mladim gloginjama. Isto tako, puno je lakše komu prodati neku tuđu ideju, nego smisliti originalnu. Dakako, ako je taj spreman platiti za šarenu lažu. Sudeći po količini domaćih reklama za pivo u kojima se lako prepoznaju neke već ranije prikazane reklame iz drugih država, to je plodno tlo za mlaćenje goleme love.

Mato Pejić / 07.07.2008.

Solarno grijanje na pivske boce

Pivske boce mogu imati uistinu raznovrsne namjene, ali da će poslužiti za grijanje kuće, teško da bi se tko mogao domisliti. Osim, dakako Ma Janjuna, koji je od praznih, otpadnih boca zlatnog soka napravio kolektore solarnog grijanja. Pivske boce postavljene su u redovima na drvenu ploču, a sve su spojene crijevom koje omogućava da hladna voda protječe kroz njih i grije se na suncu, piše britanski tisak.

P.N. / 17.05.2008.

Pivski katapult

Dobro kaže ona stara narodna poslovica: besposlen pop jariće krsti. Naravno, nemamo ništa protiv kada neki besposleni mudrijaš izmisli kakvu džidžu-badžu koja pivopijama razvedri dan. Kao što je to učinio izvjesni John Cornwell, američki izumitelj koji je izmislio frižider koji katapultira limenke piva ravno u ruke žednih lijenčina.

P.N. / 05.05.2008.

Pivarska industrija

Šašava pivska boca

Proizvodnja piva lani pala za najmanje pet posto

Ekonomski učinak piva u Hrvatskoj

Hrvatski se hmelj sve manje traži

Počela žetva češkog hmelja

Klima i recesija smanjuju potrošnju piva

Još plastike u pivskoj industriji

Hrvatska također u pivskom minusu

Wieviel košta una piva?

Kriza ne utječe na pivski posao stoljeća

Bogata žetva zelenog zlata

I mi hmelj za trku imamo

Indigo kreativci

Solarno grijanje na pivske boce

Pivski katapult

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl