Naslov poznate kozerije Jana Nerude, koji je tražio način da se u velikom gradu riješi slame iz slamarice i kod piva je itekako upotrebljiv. Naime, ako pijete flaširano pivo koje sadrži ostatke kvasca - treba li u čašu izliti i kvasac, a ako da - kako? Odgovor daje češki portal Pivnici.cz.
Dakle, pitanje je jasno? Piti pivo s kvascem, ili kvasac odstraniti iz piva (odnosno, da li dekantirati pivo)? Odgovor na to pitanje nije jednostavan. Prije svega jasno je da on ovisi o ukusu pivopije. Ako vam je poznata razlika u okusu odabranog piva s kvascem i bez njega, a preferirate varijantu s kvascem, nemamo što rješavati. Pijte pivo s kvascem i mirno u njemu uživajte. To je ista tvar kao s limunom u pšeničnom pivu. Ako vam pivo prija s dodanim limunom, pijte ga s limunom i ne berite brigu što o tome misli okolica. Najvaćnije je ipak to da vam pivo na taj način prija.
Bacimo pogled na neke grupe piva. Češkom pivopiji sigurno će biti najpoznatija grupa nefiltriranih lagera (u Njemačkoj na primjer Kellerbier, Zoiglbier ili Zwickelbier). Oni se proizvode tako da kvasac iz njih nije odstranjen filtracijom, on ostaje u pivu i namijenjen je konzumaciji. Svježi nefiltrirani lager je izvrstan i zdrav napitak namijenjen za što bržu a po mogućnosti momentalnu upotrebu. Popijte ga što prije, a idealno bi bilo čim ga iz pivoteke donesete kući. Kvaliteta nefiltriranog lagera se s vremenom samo pogoršava. Kvaščeve gljivice postupno umiru i podliježu razgradnji a piće na kraju postane neugodno autolitično i neprobavljivo. Ako imate iskustva samo s nefiltriranim lagerom koje je dospio u tu neougodnu fazu, ne odustajte od tog ukusnog piva, nego se potrudite da kušate nefiltrirani lager iz svježe načetog bureta ili još bolje iz tanka izravno u pivovari. Ako vaš organizam loše podnosi kvaščeve gljivice, ne očajavajte, mnoge pivovare nude odlične varijante filtriranog piva, koje u svježem stanju također izvrsno prijaju.
Slični nefiltriranim lagerima su i lageri s dodatkom kvasca. U pravilu se radi o lageru iz kojeg je u filtraciji odstranjen kvasac primarne fermentacije i naknadno je u pivo dodan novi kvasac u pravilu u vidu raskvašene sladovine. Načinom proizvodnje taj se lager donekle razlikuje od nefiltriranog, ali način konzumacije je isti. I lager s dodanim kvascem možemo piti s kvaščevim gljivicama.
Pšenična piva gornjeg vrenja bavarskog tipa - takozvani Deutsche Hefeweizen i njegova tamna varijanta Dunkelweizen, te jači Weizenbock također su prvenstveno namijenjeni konzumaciji s kvaščevim gljivicama. One se mahom talože na dnu boce, pa s tom činjenicom moramo računati kad pivo iz boce izlijevamo u čašu. Takva piva bi se trebala nalijevati u posebne visoke čaše, namijenjene upravo pšeničnom pivu, proširenom na vrhu, da bi mogla primiti obilnu pjenu, koja je karakteristična za pšenična piva. Pivo treba lijevati na stjenku čaše, da se ne bi pretjerano pjenilo, te nastojte da četvrtina piva ostane u boci. Tada ostatak piva u boci promućkajte kružnim pokretima ruke, tako da se kvaščeve gljivice na dnu boce rastope, Zatim ostatak piva s kvascem izlijte u čašu. To stvara veoma zgodan efekt, a vi možete uživati u prizoru u kojem kvaščeve gljivice zamute gotovo potpuno bistro pivo. Ako ste raspoloženi za istraživanja - možete najprije kušati bistro pšenično pivo, pa tek onda dodati ostatke kvasca, te usporediti okus. Ili možete naliti pivo u dvije čaše - u jednu bistro, a u drugu s kvaščevim gljivicama, pa ih piti usporedno i uočavati razliku. Za one koji ne podnose kvaščeve gljivice, a htjeli bi se s vremena na vrijeme osvježiti pšeničnim pivom predlažemo Kristalweizen, što je filtrirana verzija bavarskog pšeničnog piva. Mnoge veće njemačke pivovare pored klasičnog piva Hefeweizen (dakle, pšenično s kvascem) nude i filtriranu inačicu. Slijedeći tip pšeničnog piva koji se u pravilu konzumira s razmućenim kvaščevim gljivicama je belgijski Witbier. Na primjer Hoegarden. On se toči veoma slično kao njemački Hefeweizen. Razlilkuje se samo preporučenom čašom za konzumaciju... u slučaju Hoegardena to je tipična vaza za svijeće.
Većina ostalih vrsta piva nema ostataka kvasca. Kvaščeve gljivice kod mnogih piva odlikuju se specifičnim okusom i mirisom, koji mijenjaju ukupna senzorička svojstva piva. Osim toga, kako navodimo u uvodnom dijelu članka, ako vam pivo više prija s kvaščevim gljivicama, onda je stvar riješena. Na primjer, mnogi ljubitelji belgijskih piva u samoj domovini tih piva preferiraju piti pivo baš s ostatkom kvasca, a kod nas se to područje sve više širi i otvara vam mogućnosti otkrivanja i kombiniranja.
Posebno poglavlje ove priče čine belgijska piva s naknadnim vrenjem u boci. Radi se o pivima koja su filtrirana, a ponekad i pasterizirana, u koja se neposredno prije flaširanja dodaju svježe kvaščeve gljivice (obično druge vrste od onih korištenih u primarnoj fermentaciji), zajedno s malo fermentirajućih šećera. Nakon flaširanja to pivo prolazi daljnji razvoj, odnosno takozvanu sekundarnu fermentaciju, a do konzumenta dolazi zajedno s kvaščevim gljivicama, koje su dodane u bocu. U tom slučaju najbolje je slijediti upute proizvođača koji najbolje zna u kojem obliku je najbolje konzumirati njegov proizvod. U vezi s tim postoji i čitav niz lijepih rituala točenja piva.
Najvažniji temelje svakog postupka je ostaviti pivo da se slegne. To znači da ga treba ostaviti da stoji u uspravnom položaju, najbolje tjedan dana u hladnjaku ili hladnom podrumu, da bi kvaščeve gljivice imale dovoljno vremena da sjednu na dno.
Za mnoga piva proizvođači sugeriraju da se piju bez kvaščevih gljivica. Naravno, ako vam prija pivo s kvascem, tu sugestiju ignorirajte i izlijte nataloženi kvasac u čašu. Pivo treba izlijevati iz boce pažljivo i polako, tako da se kvaščeve gljivice s dna ne podignu. Zapamtite da je dovoljan jedan nagli pokret da je kvaščeve gljivice uskovitlaju s dna i više ih neće odstraniti iz ostatka piva. Tijekom izlijevanja promatrajte pivo i u trenutku kad primijetite da se muti, prestanite nalijevati. Opće pravilo glasi da treba ostaviti otprilike jedan centimetar piva sa sedimentom na dnu boce. Sličan postupak preporučuju mnoge pivovare, na primjer Lefebvre, Moortgat (Duvel) i mnoge druge. Ukoliko želite kvaščeve gljivice u pivu izlijte sediment iz boce, ali ne zaboravit pije toga promućkati kružnim pokretima, da bi se rastopile u ostatku piva, jer će inače u čaši stvoriti neestetske grudice. Kad već pijete skupo pivo i želite si priuštiti poseban užitak, onda morate paziti i na estetiku.
Specifičan postupak preporučuju proizvođači piva Hopus ili Affligem Blond. Oni preporučuju da se ostatak piva sa sedimentom, nakon što se pažljivo promućka, izlije u malu čašicu. Tako imate u odvojenim čašama čisto (bistro) pivo i sediment, odnosno ostatak piva s kvaščevim gljivicama. Tako svaki konzument može odlučiti hoće li sadržaj male čašice izliti u veliku čašu i piti pivo s kvascem, ili će piti odvojeno bistro i mutno pivo. Proizvođač preporučuje da se prvo kuša bistro pivo, a da se potom u čašu izlije sediment.
Nekoliko zgodnih linkova na kojima se zorno prikazuje izlijevanje piva u čašu.
Brasserie Lefebvre - The art of serving
How to Pour A Perfect Beer: Duvel - video
Affligem Pouring Ritual - video
Izvor: Pivnici.cz
S češkog preveo Mato Pejić
