Mnoge se pivovare trude uljepšati vam predstojeće blagdane, pa vas s polica dućana mame šarene etikete s natpisima Božićno, Adventsko, Zimsko ili Blagdansko pivo, Christmas Beer, Weihnachtsbier ili Bière de Noël. No, što je to uopće božićno pivo i po čemu se ono razlikuje od drugih piva? U najkraćem, trebalo bi imati više okusa, više alkohola i biti fino začinjeno.
Božićno pivo nije poseban stil piva, to je naprosto sezonski specijal, oko kojeg se pivovare posebno potrude cifrajući ga kojekakvih kerefekama, a kako se kao osnova za ovu vrstu piva obično uzima märzen ili bockbier, to je pivo samo po sebi dugo zrelo i odležavalo (márzen se izvorno, kako mu i samo ime sugerira, kuhao u ožujku da bi se pio ujesen), a povećani udio slada (obično 14 i više posto) i odgovarajući viši udio alkohola već daju lijep temelj za zimsko grijanje, pa još kad tome dodate druge krasote (često karamel i prženi slad i čitav niz začina poput cimeta i klinčića ili narančine kore) eto vam pjenušave delicije.
Ova piva u literaturi ćete obično pronaći pod kategorijom „festbier“, dakle među festivalskim pivima, a osim božićnog specijala ponegdje se kuha i uskrsni, dok u Njemačkoj – naročito u Bavarskoj – postoji cijela paleta proljetnih piva, izvedenica pod-stila „maibock“. Tu spada i famozni Oktoberfestbier (također poznat i kao Wiesnbier), pivo koje münchenske pivovare kuhaju za najveći svjetski pivski festival Oktoberfest, a preteča svih tih piva je bečki lager (Wiener Lager). Očevi bečkog lagera i märzena bili su kolege i prijatelji – Wiener lager skuhao je Anton Dreher u pivovari Schwechat kod Beča, a temu su u märzen razvili otac i sin Sedlmayer u münchenskoj pivovari Spaten-Franziskaner Bräu, podsjeća Michael Larson u knjizi The Beer Select-O-Pedia.
Za „festbier“ profesor Vladimir Marić u svojoj knjizi Pivo tekuća hrana piše: Festbier (praznično pivo), svijetlo pivo donjeg vrenja (5,1 do 5,7 posto alkohola) proizvedeno od sladovine s 12 – 13,5 posto ekstrakta. Prvobitno se taj naziv vezao za Švicarsku. Danas e u Austriji i Njemačkoj tako naziva svako prigodno pivo, tojest pivo namijenjeno svetkovanju.
Za božićno pivo (Christmas Beer), pak, dr. Marić kaže: to je tamno, gusto i prilično jako pivo koje se u Velikoj Britaniji proizvodi za belgijsko tržište. U drugim se zemljama također proizvodi božićno pivo. U Njemačkoj se zove Weihnachtsbier i nije tamno. Božićno pivo Zagrebačke pivovare je 14 postotno pivo jantarne boje. Ove godine, kako smo nedavno, objavili, zagrebačko Božićno ima 13,4 posto slada i 6,1 posto alkohola, no nema drugih dodataka karakterističnih za blagdanske specijale.
Famozni priručnik Bier für Dummies (Marty Nachel i Steve Ettlinger) kaže također da se većina božićnih piva (Weihnachtsbier) radi na bazi od bock piva, a da bi to pivo trebalo biti jako i sadržavati 16 posto ekstrakta u osnovnoj sladovini.
Bavarski Festbier može imati zlatnu do polutamnu boju, kuha se od najboljih sastojaka, što mu povećava prosječnu pitkost i ima izražen okus slada. Pivo ima dobar unutrašnji balans, pa se alkohol, kojega u pravilu ima puno, i ne primijeti, opisuje ovaj stil Pavel Borowiec u svojoj Knjizi o pivu.
I sve tako...
Dakle, ako su odrađena onako kako se to očekuje od stila na kojem su zasnovana, božićna piva bi trebala biti siguran izbor za blagdansko darivanje i ako ne znate što ćete pivopiji pokloniti pod bor, eto vam ideje...