Pivnica.net
Banner

Pivomanija

Kako smo ga počeli piti?

Goran Gazdek   |   03.03.2016.     1657

Kako smo ga počeli piti?

Pretpostavlja se da je pivo stiglo u Hrvatsku trgovačkim putovima iz Grčke i Bliskog istoka prema središnjoj Europi koji su prolazili uz hrvatsku obalu već u 4. stoljeću prije Krista, kada su osnovane prve grčke kolonije na Hvaru, Korčuli i Visu, ali do 18. stoljeća ono je imalo slabu popularnost. Tek jedan spomen pivara u Zagrebu iz 14. stoljeća potvrđuje da se i u to doba u Hrvatskoj proizvodilo i konzumiralo pivo, ali su razmjeri te proizvodnje i potrošnje sasvim sigurno bili zanemarivo mali, navodi Robert Cengerović iz zagrebačkog Instituta za povijest u članku Kako je pivo došlo u Hrvatsku, objavljenom 2002. godine u Hrvatskoj reviji.

Nema značajnijih podataka ni o proizvodnji u konzumiranju piva tijekom srednjeg vijeka, ali našim ljudima pivo iz češke i njemačke bilo dobro poznato. Sačuvani su dokumenti koji pokazuju da je potkraj 16. stoljeća plemićka obitelj Zrinskih imala dvije pivovare na svojim posjedima u Ugarskoj, tj. u Kanizsi i Trencsenu.

U jednom pismu Zrinski naglašavaju da su pokrenuli proizvodnju piva za potrebe vojske i zbog nestašice vina, pa se dade zaključiti su vojska i pomanjkanje vina biti glavni razlozi prodora piva u Hrvatsku. No, ono još uvijek nije bilo tako popularno. Prijelomni trenutak za pivo u Hrvatskoj bio je Veliki turski rat 1683./84. u kojem su bili angažirani deseci tisuća ljudi. Tijekom prvih godina rata oslobođeni su veliki prostori u Slavoniji i Ugarskoj nakon čega je došlo do izmjene stanovništva - mnogobrojni su muslimani pobjegli u Bosnu, a mnogobrojni kršćani prebjegli na novooslobođena područja. Najviše je stradala Slavonija, mnoga su sela ugasla, a gradovi su gotovo opustjeli. Život se počeo obnavljati tek nakon Srijemskokarlovačkog mira 1699. kada su mnoge njemačke i češke naselile to područje. Sa sobom su donijeli svoje narodne običaje i - pivo.

O prvoj pivovari u Hrvatskoj, osnovanoj u Osijeku pisao sam u prošloj kolumni. Nakon nje pivovare se osnivaju i drugim gradovima s većom njemačkom zajednicom. Prva među njima je Požega u čijim se povijesnim knjigama spominju tri pivara.

U Zagrebu je pivovara otvorena tek 1740. Osnovao ju je Franjo Tobias Hosz, ali ju je zbog lošeg poslovanja otkupio grad 1744. pa su je u sljedećim desetljećima zakupljivali različiti privatnici. Ni njima nije uspjelo profitabilno poslovati,  njezin položaj još je više otežavala pivovara koju su kaptolski kanonici osnovali oko 1750. Hoszova je pivovara radila cijelog 18. stoljeća, a u 19. stoljeću zamijenila ju je nova gradska pivovara na uglu tadašnje Bolničke i Nikolićeve ulice.  Pivovara je imala jednu gostinjsku sobu, gornju boltu u kojoj se pekla rakija, donju boltu i pivnicu u kojoj se pravilo pivo. Gostinjska soba imala je tri stola, četrnaest stolica i četiri klupe pa se može procijeniti da je u njoj moglo boraviti 20 do 25 gostiju.

Pivovare su nakon toga otvarane u gradovima na području Vojne granice, i šire -  1740 u Novoj Gradiški, 1772. u Bjelovaru, 1754. u Varaždinu... I neki su vlastelini uvidjeli da bi proizvodnja piva mogla biti unosan posao, pa je tako barun Prandau 1724. na svojem posjedu u Valpovu pokrenuo proizvodnju piva koja je radila punih sto godina.

Preuzimamo iz dvotjednika Agroglas broj 385 od 2. ožujka 2016.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

"Pivo za kojim jako žudite zacijelo će biti:

Nacrtaj mi krigl








Najnovije iz kategorije Pivomanija