Pivnica.net
Banner

Povijest piva

Kako je likvidirana pivovara u Karlovym Varima

Mato Pejić   |   18.02.2010.     2257

Kako je likvidirana pivovara u Karlovym Varima
Kada je riječ o pivu, Česi nam s pravom služe kao svijetli primjer, jer kod njih je pivo stvar povijesti, identiteta, mentaliteta, nacionalnog ponosa i načina života. Njima je pivo tekući kruh u pravom smislu te riječi. Ali i tamo je sve teže biti pivar. Tako su na primjer Karlovy Vary, znamenito ladanjsko mjesto imali pivovaru, koja je 120 godina smatrana obiteljskim srebrom, a koja danas više ne postoji.
Kao što to često biva, i ovdje početak kraja valja tražiti u trenutku kada je veliki igrač odlučio postati još veći na štetu pivskih patuljaka, potvrđujući još jednom istinitost izreke da velik i dobar obično nisu ista osoba. Godine 1994. Plzenjski je Prazdroj započeo sa sustavnom likvidacijom regionalnih pivovara u Zapadnoj Češkoj. Naravno, oni to nisu zvali baš tim imenom – obrlatili su male siromašne pivovare pričom o posvemašnjem boljitku pod njihovim okriljem, koje će im kao pružiti sigurnu egzistenciju uz manje troškove. Prvo je te godine pala pivovara u Chebu, dvije godine kasnije ona u Domažlicama, koja se pokušala spasiti uz pomoć male pivovare Purkmistr, koja se kao i gigant Prazdroj nalazi u nedalekom Plznju, a bila je vrlo popularna u Njemačkoj. Napokon, 1999. godine na red je došla i pivovara u Karlovym Varyma. Kako pišu domaći autori, ni dan danas nitko ne zna zašto je obustavljena proizvodnja nekada omiljenog piva Karel. Novi vlasnik nije o tome davao nikakve informacije, niti je smatrao potrebnim išta obrazlagati. Kuloari govore da je to bilo puko bezobzirno uništavanje konkurencije, a ujedno su time otvorena vrata prodaji skupog građevinskog zemljišta ruskim poduzetnicima. Za one koji možda ne znaju ovo je dobra prilika da spomenemo kako su Karlovy Vary bljesnuli u svoj svojoj raskoši baš kad su ga otkrili Rusi. Mjesto prekrasnih zdanja zbog blizine njemačke granice uvijek je bilo prozapadno orijentirano i isticalo se bogatstvom, a osim po čuvenim kupkama poznato je po filmskom festivalu i po biljnom likeru Becherovka, koji se tu proizvodi. Ruski kapitalisti uložili su ogroman novac, često i sumnjiva porijekla, i temeljito obnovili staru damu. Ali – kako reče Arsen – to u istom času raduje i plaši.
Dakle to pivo, Karel koje je s gradom dijelilo ime imalo je 11 posto slada i bilo je u tom kraju vrlo omiljeno, a osim njega varilo se u Varyma i dvanaest postotno pivo Dukat, a bilo je pokušaja i s kvaščevim pivom, te s desetkom po imenu Primus. Kuhali su potom pivo Dr. Bier, onda svijetlo mineralno pivo, tamno po imenu Baltazar za dijabetičare, te tamno pivo Lord.
Pivovara je zatvorena u jubilarnoj 120. godini postojanja, ali povijest karlovarskog pivarstva daleko je duža. Pismeni tragovi svjedoče da je prva pivovara osnovana još 1520. godine, u neposrednoj blizini vrela, to jest izvora tople vode. Ta je pivovara izgorjela 1604. godine u požaru koji je uništio gotovo čitav grad. Nedugo nakon požara izgrađena je nova pivovara sa sladarom, ovoga puta zidana. No, ona je zatvorena 1729. godine, zbog širenja toplica i zdravstvenog turizma koji je bio okosnica razvoja grada, a pivovara u blizini izvora tople vode negativno je djelovala na goste. Gradska uprava se pak nije htjela odreći pivovare, koja je bila izdašan izvor proračunskih prihoda, pa je izgradila novu pivovaru, ovoga puta izvan centra, u blizini današnjih Toplica I. Ta je pivovara radila do kraja 19. stoljeća. No, toplice su se stalno širile, pa je i ova lokacija postala problematična. Sada je gradska uprava pravila probleme pivarima, jer je štitila interese banjske klijentele, tako da je, dok su trajali sporovi, tehnologija pivovare zastarijevala. Majstor pivar Anton Weber počeo je stoga 1878. godine uz suglasnost gradske vijećnice graditi novu pivovaru, ovoga puta potpuno izvan grada, u tadašnjem samostalnom selu Rybaře (Ribari, njemački Fischern). Prva šarža od 60 hektolitara skuhana je 13. prosinca 1879. godine. Majstor pivar u novoj pivovari bio je Josef Došek, a novu suvremenu opremu instalirala je poznata praška tvrtka Novak & Jahn. U prvoj godini djelovanja pivovara kuha 12.430 hektolitara piva, a slijedećih godina proizvodnja stalno raste, te 1890. primorava građansku pivovaru na gašenje. Nova pivovara se stalno modernizira i dograđuje, pa na prijelomu stoljeća doseže produkciju od 90 tisuća hektolitara piva, polako uništavajući konkurenciju u vidu okolnih malih pivovara. Vlasnik A. Weber kupio je građansku pivovaru u Ostrovu nad Ohři, kapaciteta 40 tisuća hektolitara, te je sa svojim dvjema pivovarama ubrzo zagospodario cijelim karlovarskim tržištem. Od konkurentskih pivovara u okolici preživjele su samo dvorska pivovara Doubi, građanska pivovara u Loktu i druga pivovara u Ostrovu (također dvorska). Rybarska pivovara uskoro se pročula po proizvodnji „mineralnog“ piva, čiji su receptura i proizvodni postupak do danas ostali tajna. Devedesetih godina prošlog stoljeća pivovara je pokušala obnoviti tradiciju varenja piva Dr. Bier, ali ono nije naišlo na dobar prijem kod pivopija. No, na početku stoljeća A. Weber imao je u tome puno uspjeha. Iskoristio je nadaleko čuvene izvore ljekovite vode za kuhanje piva i za reklamu, a pivo je nosilo oznaku Karlsbader, što je u cijelom svijetu nešto značilo. Pivovara je imala trgovačke predstavnike na sjeveru Njemačke, u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, a za svoje zasluge dobio je Anton Weber čak i plemićku titulu s dodatkom „Od Hohengrunda.“ Godine 1913. osnovana je javna ustanova koju su vodila tri Weberova sina, a posao se širio s jednakim uspjehom, te je u proizvodni program uvršteno i pivo Weber Bräu. No, gospodarska kriza koja je uslijedila, te dolazak nacizma i početak Drugog svjetskog rata označili su i kraj zlatnog doba Weberovih. Nakon 1938. godine Karlovy Vary su bili u sastavu Trećeg Reicha, a tijekom rata u pivovari je bio koncentracijski logor. Nakon rata, pivovara koja je u ratu ostala bez kompletne opreme, obnovljena je, no predratne njemačke stručne radnike zamijenili su češki doseljenici bez velikog znanja o varenju piva. Slijedi nacionalizacija 1948. godine, proizvodnja se nasilno koncentrira u novoj pivovari,a sve male pivovare u okolici su likvidirane.
Novi koncept gospodarenja u pivarstvu donio je Rybarskoj pivovari i novi boljitak. Proizvodnja je rasla, pa 1956. dostiže rekordnih 130 tisuća hektolitara. Nažalost taj trend rasta nije pratila i kvaliteta piva. O tome se nije vodilo puno računa – važno je bilo samo ispuniti (i prebaciti) ambiciozne količinske planove.
Pivo Karel s 11 posto slada skuhano je prvi put u povodu jubilarnog 20. međunarodnog filmskog festivala 1966. godine. Potrošačima se svidjelo, te je ubrzo postalo okosnicom proizvodnog programa. Slijedila je modernizacija i proširenje, a kapacitet pivovare povećan je krajem dvadesetog stoljeća na 250 tisuća hektolitara. Kada je sredinom devedesetih godina Prazdroj počeo tamaniti zapadnočeške pivovare, proizvodnja piva Starovar i Valdštejn iz pivovare Cheb, koja je zatvorena 1994. godine, premještena je u Karlove Vare. No 1998. godine Prazdroj je najavio mogućnost gašenja lokalnih pivskih marki, uz tvrdnje o navodnom padu potražnje, ali su najavili da će pivovaru ostaviti u funkciji i u njoj variti piva iz svog proizvodnog programa, naročito Primus. Ta priča morala je mnogima biti sumnjiva, jer tako često se dešava da se teren za neke stvari priprema upravo halabukom o tome kako se to neće dogoditi. Kako znamo, već slijedeće 1999. godine pivovara je ipak zatvorena.
Tijekom socijalizma pivovara je promijenila pet poduzeća, da bi 1990. završila u rukama Plzenjskog Prazdroja i uistinu doslovno – završila. Tako je danas bogata povijest ove pivovare samo tužna uspomena. Bivšu pivovaru je novi vlasnik Plzenjski Prazdroj već prodao i na tom mjesto treba niknuti trgovački centar. Projekt je započet 2004. godine, kada je pivovara prodana karlovarskoj firmi Upmann Style, koja je zacijelo samo posrednik, koji je areal kupio za nekog drugog. Iz gradske uprave procurila je vijest da se radi o izvjesnom ruskom investitoru. Cijena nije nikada objavljena, no kako je Prazdroj o prodaji deset tisuća četvornih metara dragocjenog prostora u gradskoj četvrti Rybáře tri godine pregovarao s tri poduzeća, možete se kladiti da nije mala. Novi vlasnik, naravno, nema ni na kraj pameti na tom mjestu ikada više kuhati pivo. Za sada tamo još stoje objekti pivovare, ali kompletna oprema je demontirana i dijelom pokradena i uništena.
Cjelovit projekt za bivšu pivovaru u četvrti Rybáře sadrži i centar zabave, te stanove. Imala bi to biti ponajprije šesterokatno reprezentativno zdanje, restoran, garaže i parkirališta. Rusi namjeravaju areal proširiti i izvan gabarita bivše pivovare, te izgraditi još restauracija, još stanova, još zabavnih sadržaja, akvapark, dječja igrališta – jednom riječju sve osim pivovare. Jesu li se šefovi Prazdroja pokajali, kada vide kako će završiti nekada dobra, uspješna, primjerna mala regionalna pivovara, upravo onakva kakve su u današnje vrijeme hit? Naime, pivski turizam sve je zanimljivija privredna grana, a turisti traže upravo to – male lokalne pivovare koje kuhaju pivske specijalitete koje ne možete naći u supermarketu. Njima je najvjerojatnije svejedno što su žitelji Karlovyh Vara ostali bez svoga obiteljskog srebra, što žale za svojim pivom, kojim su se ponosili i što su neki radnici završili na burzi rada. Jedino je važno da su oni dobili lijepe novce i da su podebljali svoje ionako tuste bankovne račune. Ali ima i onih koji misle svojom glavom, a ne novčanikom – u Karlovym Varyma već je pokrenut projekt osnivanja nove male pivovare, doduše ne u četvrti Rybaře, nego u nedalekim Doubima. Zamisao je to karlovarskog lokalpatriota Karela Holoubeka, koji je najavio vraćanje na tržište omiljenog jedanaest postotnog piva Karel. No, Holoubek je kasnije svoj naum promijenio, pa je najavio da će mini pivovaru instalirati u podrumima Becherovke, koja svoju proizvodnu liniju premješta u kvart Bohatice. Bilo kako bilo, u Karlovym Varyma vjeruju da će uskoro ponovo imati svoje lokalno pivo, koje gospoda iz Plznja više neće moći likvidirati.
 

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Tko nema piva, taj nema što piti
Martin Luther

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Povijest piva