Čovjek je tijekom svog postojanja napravio mnogo izuma, a pivo je nedvojbeno jedan od omiljenijih. Pa kad postoji tako popularan proizvod, red je da mu se nadjene i atraktivno ime. U slučaju češkog piva u originalnosti nazivlja uvelike pomaže razigranost češkog jezika kao i sklonost Čeha da se poigravaju s jezikom i riječima.
„Prvo da razjasnimo na kojem se govornom području nalazimo kada govorimo o nazivima piva. Vlastita su imena pa ih pišemo velikim slovom,“ piše časopis Reflex, te nastavlja: Onomastika, znanost o vlastitim imenima, svrstava ova imena u hrematonime, koji su vlastita imena ljudskih proizvoda. Na postojanje ovih riječi uglavnom utječu politika, kultura i ekonomija. Ako pojednostavimo cijelu situaciju u imenovanju piva, zamislimo marketinškog djelatnika pivovare koji u znoju svoga lica smišlja naziv koji će privući što više ljudi da popije to pivo. Pogađa osjetljivu žicu redovitim konzumentima, gurmanima i apstinentima, jednostavno ih želi sve... I za to koristi nešto. Danas ćemo suziti "gdje" na konkretne motive, odnosno realnosti koje nalazimo u nazivima čeških piva.
Česi su iznimno ponosni na svoju povijest. To potvrđuju piva nazvana po ličnostima iz češke povijesti koje su povezane s mjestom proizvodnje pića. Primjerice, jedna od pivovara u gradu Hradec Králové iskoristila je činjenicu da se nalazi u gradu koji je bio miraz kraljice Eliške Rejčke i nazvala svoje pjenušavo piće Eliščino královské (pivo). Po rožmberškom plemiću Peteru Voku ime je dobila polutamna trinaestica (13° slada) iz pivovare Třeboň, jer je to selo u kojem je ovaj gospodin završio svoj životni put. Drugdje je veza s povijesnim likovima složenija. Primjerice, u pivovari Polička kuhaju svijetlo pivo od dvanaest posto slada Záviš jer dvadesetak kilometara odatle nalazi dvorac Svojanov, gdje su u 13. stoljeću zajedno živjeli izvjesni Záviš iz Falkenštejna i njegova ljubavnica Kunhuta, udovica Otakara Přemysla II. Osim Záviša, možete kušati i Kunhutu, rezani lager 11°... Zašto lager, i to rezani lager, domislite sami.
Također, Česi su jako ponosni na svoju pivarsku i pivsku tradiciju. Zato se na izletu u Olomouc možemo počastiti Svatováclavskom 12°, jer sveti Vaclav (češki knez i prvi nacionalni svetac) nije samo zaštitnik češke države i grada Praga, nego i brižno nadzire pivarski zanat. A jeste li znali da je ime Gambrinus (pivski brend iz istoimene pivovare iz grada Plzeňa, u kojem je i veća, te poznatija pivovara Plzeňský Prazdroj) zapravo iskrivljeno ime Jana I., (Gan Primus) na staročeškom? Bio je počasni predsjednik briselskog ceha sladara u 13. stoljeću i smatramo ga izumiteljem piva od ječma i hmelja.
Češka kultura, mitologija i tradicija također se odražavaju u nazivima piva. Na primjer, nadnaravno biće iz Zvíkova ima svoje pivo Zvíkovský rarášek iz mjesne pivovare Zvikov, simboli čeških planina Krakonoš i Radegast također su dobili svoja piva (Krakonoš u pivovari Trutnov, a Radegast u pivovari Nošovice), kao i bića pod planinom, jer se možemo osvježiti pivom po imenu Permon (Permon je rudarski patuljak iz legende), a Crna Barbara (Černá Barbora), kao zaštitnica i zaštitnica rudara, kuha se naravno u Ostravi. Drugi dio tradicije je heraldika. Spomenimo, primjerice, piva Berounský medvěd, Ježek 11° (jež), Zubr (bizon), Žamberecký kanec (vepar) i Mustang. Oni odgovaraju onome što je prikazano na gradskim grbovima njihovog domicila – medvjed u Berounu, jež u Jihlavi, bizon u Přerovu, vepar u Žamberku i pastuh u Ostravi.
Jedan od izvora inspiracije pri odabiru imena piva je i literatura, pa se tako možemo osvježiti, primjerice, Francinovim lagerom, Pepinovim desetkom ili Nježnim barbarom iz pivovare u Nymburku, u kojoj je nekoć živio slavni pisac Bohumil Hrabal (Francin i Pepin su likovi iz romana Postřižiny, i istoimenog filma režisera Jiříja Menzela, a Nježni barbar (Něžný barbar) je naslov Hrabalovog romana. Pivovara Ferdinand (Benešov) pak je za svoju polutamnu trinaesticu posudila slavnu Švejkovu frazu Sedm kulí (Sedam kugli) iz Hasšekova znamenitog romana. U Rychnovu nad Kněžnou, rodnom mjestu Karela Poláčeka, istaču se iz bačava piva Rychnovský Zilvar i Rychnovský Habrovák. Sjećate li se onog dječaka iz ubožnice koji je zajedno s Péťom Bajzom i ostalim dječacima vikao: "Habrováci, glupe ptice!" (Habrováci, blbí ptáci – široko rasprostranjena replika iz televizijske serije Bilo nas pet, snimljenoj prema knjizi Karela Poláčeka)
Iz češke filmske produkcije možemo piti, na primjer, Sedmý schod (Sedma stepenica) iz pivovare Žatec (famozna fraza o sedmoj stepenici podruma kao mjestu gdje pivo ima najbolju temperaturu iz filma Selo moje malo) ili Májový ležák (Svibanjski lager), čije je ime izvedeno iz replike filma Postřižiny: "Tek naš Májový ležák će od ne-žeđi napraviti žeđ."
U nazivima piva također se koriste tradicionalni zanati i profesije te njihova povezanost s određenom regijom. U Šumavi, primjerice, u pivovari Železná ruda imaju pivo Pašerák (krijumčar, švercer), dok u Kladnu (pivovara Starokladno) možete birati između Lagera mistra Taviča (Lager majstora talioca) i tamnog specijala Černý Havíř (Crni rudar). U Zlínu je opet Zlínský švec (Zlinski postolar). I sami nazivi općina, njihovih dijelova i drugih teritorija, planina i rijeka neiscrpan su izvor imena piva, iako poprilično načet. Možemo spomenuti Žatec, Holbu, Moravana, Šerák i Pražský most (Praški most).
Na kraju, vraćamo se na današnje doba pivovara. Možda ste primijetili da su neke pivske marke nazvane po osobama koje su trenutno povezane s pivovarom. To može biti njezin vlasnik, recimo Bernard, ili osoba koja je došla na ideju o osnivanju dotične pivovare. Takav je slučaj sa Suchdolským Jeníkom, čiju je nastavnu funkciju osmislio bivši rektor Češkog sveučilišta prirodnih znanosti Jan Hron. Vlasnik pivovare Svatý Ján iz Kolína pokazao je potpuno nekritičan stav prema pivu vlastite proizvodnje kada je svojih 12 piva nazvao Fešák (pristao momak) i stavio svoju fotografiju na etiketu. Čime je pohvalio sebe i svoj proizvod. Briljantan potez!
Za one koji žele znati više:
