Pivnica.net
Banner

Zapisi pivopije opce prakse

Jedemo od donesenog materijala

Mato Pejić   |   06.05.2022.     157

Jedemo od donesenog materijala

Silke Brotzenhardt i Werner Riesinger, oboje iz Münchena, iskoristili su lijepo vrijeme i zaputili se u biergarten Schloßallee u nedalekom gradiću Haag an der Amper, jednu od najstarijih i najljepših vrtnih pivnica u cijeloj Bavarskoj. Na njihovo silno i veoma neugodno iznenađenje, na ulazu ih je dočekao natpis „Zabranjena konzumacija jela i pića koje ste donijeli sa sobom“.

Vijest o ovom događaju ovih je dana objavljena u mnogim njemačkim medijima i izazvala brojne polemike, te jednoglasnu osudu  bezobraznog gostioničara. Tako je još jednom na dnevni red vraćena tema koja ne prestaje intrigirati više od dva stoljeća, odnosno otkako su po Bavarskoj nikli prvi biergarteni.

E, sad, sigurno će biti onih koji će upitati „u čemu je problem, zašto bi netko tko živi od  prodaje hrane i pića dopustio da gosti u njegovom lokalu jedu hranu koju su sami donijeli?“, i tom se pitanju naoko nema što zamjeriti, zvuči dapače posve retorički.

Naravno, druga je priča s lokalima koji ne poslužuju hranu – oni znaju gostima i sami ponuditi besplatne slane grickalice uz koje će ovi naručiti pokoju turu više i neće vam prigovoriti ako na stol stavite vrećicu kikirikija kupljenu u dućanu, ali što s restoranima i pivnicama, zalogajnicama, buffetima, krčmama, svratištima i gostionicama, svima onima koji imaju kuhinju ili vitrinu s hladnim narescima?

Istina. uvijek je bilo dobrohotnih konobara koji će prijeći preko takvih prijestupa i piće donijeti i onima koji na stolnjak kariranog uzorka rasprostru sadržaj donesenog zavežljaja ili novinskog smotuljka – pohane pileće batake i špek, luk i paradajz, naročito u kolodvorskim restauracijama, gdje putnici čekaju vlak koji beznadno kasni, ali ipak najvjerojatnije će takvi bestidnici koji bi htjeli blagovati ono što nisu naručili biti bez milosti otjerani.

Osim iz biergartena. Tradicionalne bavarske vrtne pivnice su iz toga izuzete i dobri običaji nalažu da se gostima dopusti da uz točeno pivo jedu hranu koju su donijeli sa sobom. Najčešće su to rotkvice, sir i pereci, što je klasični bavarski gablec, ali može biti i bilo što drugo. Svojevremeno je to čak i ozakonjeno ukazom bavarskog kralja Maksimilijana I. Josefa Bavarskog kojim je 1812. godine službeno dopušteno pivovarama da toče pivo u svojim pivnicama na otvorenom.

U to vrijeme, početkom  19. stoljeća, nastale su prve vrtne pivnice, a desilo se to slučajno i spontano. Naime, tada je pivo bilo teško čuvati tijekom ljetnih mjeseci i pivovare su kopale duboke podrume kako bi za svoju dragocjenu tekućinu osigurale dovoljno nisku i postojanu temperaturu. U tome im je pomagalo i drveće koje su sadili iznad podruma, a u pravilu su to bili kesteni, koji su za to bili naprosto idealni – imaju plitko korijenje, pa ne oštećuju stropove podruma, brzo rastu i razvijaju široku i gustu krošnju kojom dodatno sprečavaju zagrijavanje tla iznad podruma. Nije trebalo puno da se pivari dosjete da su takvi kestenici sjajno mjesto za ispijanje piva, pa su pod stabla poslagali stolove i klupe, te počeli točiti pivo. Dodajmo da se kesten pokazao kao odličan izbor, jer on odbija kukce, pa je ispijanje piva pod njegovom krošnjom kudikamo ugodnije (iz istog razloga se kesteni sade i na zelenim tržnicama). Ta nova praksa se naravno nije svidjela cehu ugostitelja kojima su pivovare tako oduzimale dobar dio kolača, a kako je gostioničarsko strukovno udruženje bilo iznimno jako, morao je presuditi sam vladar dekretom kojim je spor riješio solomunski – pivovare su smjele točiti pivo u svojim vrtnim pivnicama, ali nisu smjele posluživati hranu, ali su zato morale dopustiti gostima da jedu ono što sami donesu.

Taj se običaj zadržao do danas i zato svako njegovo kršenje nailazi na unisonu osudu javnosti. No, zabrane poput one iz uvoda teksta uglavnom su opravdane i izazvane su grubim zloupotrebama te tradicije, tog „stečenog prava“, jer posljednjih se godina, zapravo već više desetljeća, vlasnici i voditelji vrtnih pivnica susreću s drskim skupinama mladeži koja okupira poveći dio biergartena, naruči jednu koka kolu ili pivo i tulumari cijelu večer, čak i uz vlastitu glazbu s mobitela. Još smo 2011. godine pisali o tome kako skupine od više desetaka ljudi na facebooku dogovore party u biergartenu, pa čak naruče dostavu pizze i hamburgera te prave ršum do fajrunta.

I ovdje se radi o istom problemu. „Morali smo postaviti ovo upozorenje, jer se suočavamo s gostima koji prelaze svaku mjeru, neki su dolazili s pečenjem i mesnim okruglicama u grijanim kutijama, postavljali švedske stolove, naručivali dostavu pizze ili čak sa sobom donosili roštilj,“ objasnio je jedan od šefova biergartena Schloßallee Alexander Moser i dodao: „Ali, naravno, možete donijeti mali gablec s komadićem sira, narescima, kruhom ili rotkvicama i pojesti u našoj vrtnoj pivnici.“

Ipak, šteta je učinjena, par je unatoč objašnjenju demonstrativno napustio dotični biergarten i uzburkao duhove, a na odlasku su izjavili: „Ni u jednom biergartenu u Münchenu nismo doživjeli takvo što. To je tako negostoljubivo i tako nebavarski!“

Ilustracija: MH Biergarten

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Rezultat dvaju monologa u pivnici ne mora biti dijalog.
Murphyjev zakonik, De Neverov zakon o monolozima u pivnici

Nacrtaj mi krigl








Najnovije iz kategorije Zapisi pivopije opce prakse