Štura agencijska vijest, koju su u nedjelju prenijeli češki mediji kaže: u 78. godini umro je Ladislav Smoljak, učitelj, urednik, režiser, scenarist i glumac. Umro je nakon duge borbe s bolešću, u bolnici u Kladnu. Bavio se mnogim stvarima, ostavio je golem opus, no jedna je stvar važnija od svih ostalih - bio je jedan od otaca Jare Cimrmana.
„Još nisam ni svjestan kakav je to gubitak, prošlo je samo nekoliko sati," rekao je Smoljakov bliski suradnik, koautor dramskih komada o Jari Cmrmanu Zdeněk Svěrak, kojeg i hrvatska publika jako dobro zna po filmovima Pučka škola, Selo moje malo, Kolja ili Povratne boce. Glumio je i u filmu Jara Cimrman leži, spava, koji je režirao upravo Ladislav Smoljak. „Unatoč teškoj bolesti, ostao je na daskama koje život znače doslovno do posljednjeg trenutka, još 27. svibnja igrao je u predstavi Češko nebo," dodaje Svěrak. „Zapravo smo dogovorili da će to biti naša posljednja predstava, koju zajedno pišemo, ali namjeravali smo igrati i dalje. Na kraju je Laďa i sam otišao na to češko nebo. Siguran sam da je tamo. Bio je nevjerojatno častan momak i siguran sam da je već time zaslužio raj."
Kako kaže Svěrak, L. Smoljak je u posljednje vrijeme imao problema s disanjem, pa je preskakao seminare, kojima počinju predstave Jare Cimrmana, ali same komade nikada ne bi propustio. Živo se zanimao i za tekuću društvenu problematiku, pa mu je Zdeněk morao u bolnici prepričavati kako je Češka osvojila svjetsko prvenstvo u hokeju i kako su prošli parlamentarni izbori.
Ladislav Smoljak rođen je 9. prosinca 1931. godine i proslavio se kao priznati filmski i kazališni režiser, scenarist i glumac. Zajedno sa Zdeněkom Svěrakom pisao je komade za kazalište Jare Cimrmana, a bio je autor i niza cjelovečernjih filmova. U kazalište je Smoljak došao zaobilaznim putem, jer ga nisu primili na kazališnu režiju na praškoj akademiji dramskih umjetnosti. Umjesto toga studirao je matematiku i fiziku i postao asistent na visokoj školi, te srednjoškolski učitelj. Šezdesetih godina prošlog stoljeća bio je urednik Mladog světa, a kasnije je prešao u redakciju izdavačkog poduzeća Mlada fronta. Tek sedamdesetih godina počeo je raditi kao scenarist u filmskom studiju Barandov. Smatraju ga vrsnim humoristom.
Sve je to u redu, ali gdje je tu pivo i tko je, do vraga, Jara Cimrman? Što se tiče piva, stvar je vrlo jednostavna - Jara Cimrman je češka legenda, tako velika i važna, da je po njemu nazvan i jedan asteroid - 7796 Jara Cimrman, koji je u siječnju 1996. otkrio jedan češki zvjezdoznanac. On je nacionalno dobro, jednako kao što je to i češko pivo, pa se onda samo po sebi podrazumijeva, da među njima mora biti neke interakcije.
Kako nam otkriva Wikipedija, koja također ima članak o genijalnom sinu češkog roda, Jara Cimrman je rođen u Beču negdje između 1853. i 1859., ali nečitak rukopis matičara ostavlja mogućnost da to bude i neka sasvim druga godina, sve do 1884. Otac mu je bio češki krojač Leopold Cimrman, a mati austrijska glumica Marlen Jelinek Cimrman. On se osjećao kao Čeh, o čemu svjedoči i posljednji zapis iz njegova dnevnika u kojem izražava čežnju za svojom domovinom „Böhmen". Bio je jedan od najvećih čeških dramatičara, pjesnika, glazbenika, učitelja, putnika, filozofa, pronalazača, kriminalista i sportaša svoga vremena. Posljednje sigurno utvrđeno mjesto njegova boravka je Liptakov u Jezerskim gorama godine 1914. Sudeći prema drugim izvorima iz Liptakova je otišao u ubožnicu u Frymburku. Njegovo navodno posljednje počivalište nalazi se u šumi na takozvanoj Gusjoj cesti, u blizini općine Skalka u ustečkom regionu. Za života nije dobio zasluženo priznanje, i tek je dr Evžen Hedvabny, koji je otkrio kovčeg s Cimrmanovom ostavštinom, Europu upoznao s njegovim genijem.
Jara Cimrman je američkoj vladi predložio projekt Panamskog kanala, zajedno s libretom istoimene opere. Reformirao je školstvo u Galiciji. S grofom Zeppelinom konstruirao je prvi dirižabl s konstrukcijom od švedskog čelika i gondolom od češkog vrbovog pruća. Kao anarhist izopćen iz Njemačke nosio je u osobnim dokumentima napomenu „faktor nemira", što je švicarsku tvrtku Omega ponukalo da mu ponudi da usavrši oprugu damskih satova Piccolo. Istovremeno je u teškim uvjetima tamošnjih Alpa uveo, a jedno vrijeme i obavljao, dužnost porodnog djedice. Proučavao je život polarnih samojeda, a bježeći pred izgladnjelim pripadnicima plemena Mljac, promašio je sjeverni pol za samo sedam metara. U Paragvaju je osnovao lutkarsko kazalište, u Beču je pokrenuo studij kriminalistike, glazbenu i baletsku školu. Vodio je opsežnu korespondenciju s G. B. Shawom, koja je doduše bila jednosmjerna, jer svojeglavi Irac na njegova pisma nije odgovarao. Izumio je jogurt. Nesebično je pomagao nizu svjetskih velikana: supružnicima Curie na vlastitim je leđima u podrum unio 45 putni uranske rudače, profesoru Burianu asistirao je kod prvih plastičnih operacija, Edisonu je preradio pupak na obujmici njegovih prvih žarulja, Eiffelu je našao podstanarski smještaj. J. V. Sladku je popravio izvorno šepav završetak njegove poznate pjesme Šumsko vrelo, Čehovu je pohvalio novu knjigu i pognojio višnjik. Kreator je filozofije eksternizma. Smislio je ime za snježnog čovjeka Jaty, koji su Englezi kasnije promijenili i nametnuli kao Yetti. Otkrio je također i CD (Cimrmanov disk), koji je ponovno otkriven 1979. godine i nazvan kompaktni disk. Umjesto današnjeg polikarbonata Cimrman je koristio ekološki pčelinji vosak. Daljnji pronalasci: dvodjelni kupaći kostim, punomasno mlijeko, princip interneta, i mnogi drugi.
A sada šalu na stranu. Jara Cimrman zapravo je fiktivni lik univerzalnog češkog genija, a projekt koji je zamišljen i realiziran kao vrhunska mistifikacija, toliko je uspio da je Cimrman danas uistinu nacionalno blago. Sve su smislili Jiři Šebanek, Ladislav Smoljak i Zdeněk Svěrak. Prema motivima njegova života stvoreni su temelji repertoara Žižkovog kazališta Jare Cimrmana, koji se sastoji od kazališnih komada, koje potpisuje Cimrman, a svakoj predstavi prethodi seminar - znanstveno predavanje o dotičnom komadu i Cimrmanovim izumima koji se u njemu spominju. Seminari i predstave obiluju urnebesnim humorom i Jara Cimrman je preko noći postao kult. A početak je bio wellesovski i borgesovski. U programu Čehoslovačkog radija objavljena je 23. prosinca 1966. godine prva vijest o postojanju Jare Cimrmana. Emisija se zvala Bezalkoholna vinarija Kod pauka, a radilo se o fingiranom živom prijenosu iz nepostojećeg praškog poduzeća. Autori su bili Svěrak i Šebanek. Već 19669. godine snimljen je film Trag vodi do Liptakova, a 1983. Ladislav Smoljak snima sa Zdeněkom Svěrakom vrlo uspješan film Jara Cimrman leži, spava. U tom filmu se život i djelo nacionalnog genija propituje u kontekstu povijesnih činjenica. Ujedno, u tom se filmu prvi put pojavljuje lik Jare Cimrmana. Naime, dva desetljeća prije toga igrale su se predstave, no „znanstvena" predavanja držali su „profesori" Smoljak i Svěrak, a u predstavama, koje je Cimrman „napisao", nije se - dakako - pojavljivao njegov lik. Doduše, postoji čak 136 rekonstruiranih mogućih verzija izgleda čuvenog pisca i pronalazača, ali nije bilo pouzdanih informacija o njihovoj vjerodostojnosti. A evo kako se to među ostalim radilo. Primjerice, vijest o Cimrmanovom posjetu pivovari Strančice praćena je fotografijom skupine ljudi, pod kojom piše da je jara Cimrman u trenutku kad je pritisnut okidač, baš naslanjao svoj bicikl na lipu „koju vidite na desnoj strani fotografije", a uz fotografiju bi onda bio objavljen detalj Cimrmanova bicikla. Ova ingeniozna mistifikacija stvorila je i neke životne zablude, pa je u ozbiljnoj anketi, provedenoj na reprezentativnom uzorku, Jara Cimrman proglašen za najznačajniju ličnost češke povijesti. A u spomenutom filmu Jara Cimrman leži, spava se, uz ostalo kaže: NajvećI svjetski pisac, pronalazač, slikar, fizičar, skijaš i filozof u posljednjih sto godina je češki velikan jara Cimrman. Možemo o tome polemizirati, možemo se i ne složiti, ali to je sve što se protiv toga može učiniti.
Osim velikih, svjetski relevantnih pronalazaka, Cimrman potpisuje i čitav niz izuma, naoko manje važnih, ali dragocjenih češkim pivopijama. Toliko ih je da je svojedobno u suterenu vidikovca na Petřinu u Pragu priređena izložba Cimrmanovih pronalazaka, među kojima su i oni pivski. Oni su pivskom puku obznanjeni zahvaljujući suradnji kazališta Jare Cimrmana i pivovare Prazdroj iz Plznja. Tu su Cimrmanove pipe, ukrasne glave za pivske točionike, vaga za pivske bačve, pivski vrč sa zvoncem kojim se konobara upozorava da je pivo dopijeno, pivarske cipele za hodanje po vrionim kadama...
Sačuvani su i Cimrmanove bilješke iz liptanovske gostionice, u kojima stoji da je Cimrman nakon prvog piva gostioničaru Sirotanoviću posvetio ovaj aforizam: Bolje pivo u želucu, nego voda u plućima. Drugi dvostih podsjeća na bankrot upravitelja liptanovske zalagaonice Jaroslava Rychtařika: Kloni se hazarda, sjeti se kako je prošao Jarda. Za treće pivo Cimrman je sročio ovaj epigram: Ne morate iza stabla, tu imamo zahod sada. Četvrto pivo inspiriralo ga je da napiše: Sirotanović je naša mama. Nažalost, neki vandal je na to dodao: Gospođa Sirotanović je naš tata. Peto pivo: New York i Liptakov, moja najdraža mjesta. Šesto pivo: U gostionicu idi s opranim nogama. Sedmi krigl: Toplo pivo je gore nego hladna Njemica. Nakon osmog piva Cimrman je napisao samo još ovo: Piće - užiće.
