Impresionistička pjenušava platna

U svijetu likovne umjetnosti pivo je tema bezbrojnih djela koja krase najvažnije galerije širom svijeta, no u slikanju pjenušave tekućine, kako po količini slika, tako i po majstorstvu prikaza bez premca su slikari iz doba impresionizma. Taj pravac nastao u Parizu oko 1860. godine trajao je kratko (tek dvadesetak godina), ali je obilato koristio pivo kao motiv i značajno popularizirao pariški život u kafićima, bistroima, pivnicama (brasserie) i restoranima. A među mnoštvo impresionista čijim platnima dominiraju blistave orošene čaše pune piva, opet, prednjači Édouard Manet koji je prikaze pjenušave tekućine doveo do savršenstva.

Nakon mnogih članaka u medijima i niza monografija koje donose  reprodukcije Manetovih pjenušavih remek djela, jedno sam vidio i uživo – u londonskoj Nacionalnoj galeriji, naime, čuva se slika Koncert u kavani, kut (1879.) pa sam se uvjerio kako u stvarnosti izgledao sve ono o ležernim potezima zlatnog kista i lomu svjetla u staklenoj čaši, kao i ono što je o toj slici zabilježeno u poznatoj Taschenovoj monografiji: „Manet je zabilježio pokrete konobarica koje su, nakon što bio jednom rukom spustile kriglu piva pred mušteriju, mogle u drugoj istodobno uspravno držati još  nekoliko krigli da ništa ne proliju. Manet je pitao jednu od njih, koja mu se činila najiskusnijom u cijeloj kavani da mu pozira. Ona je zauzvrat inzistirala na tome da uz nju bude i njezin zaštitnik. Manet je tako u prvom planu slike prikazao mladića kako puši. Mlada žena je izvodila svoj trik pivom, dok je Manet zaposlio svoju magiju radeći na platnu.“

Literatura o Édouardu Manetu i impresionizmu ističe kako su ovi umjetnici, a posebice Manet, revolucionirali prikaz pariške svakodnevice pretvarajući kafiće, pivnice (brasserie) i kabarete u središnje teme modernog slikarstva. Pivo je u njihovim djelima simboliziralo novu, pristupačnu gradsku kulturu, modernizaciju i lagodan život srednje klase. Manet je bio čest gost pariških pivnica, posebno Brasserie de Reichshoffen i Nouvelle-Athènes, koje je bilježio kao "dnevnik flâneura" (promatrača gradskog života). Bio majstor u prikazivanju svjetlosti koja se lomi kroz staklene čaše i krigle piva. Na slici Koncert u kavani, kut, kritičari ističu kako je pivo prikazivao brzim, zlatnim potezima kista, naglašavajući iskrivljenost svjetlosti i boja kroz staklo.

Premda su vjerojatno najzvučniji nazivi iz Manetova opusa Doručak na travi i Olimpija, najvećim njegovim remek djelom smatra se slika Bar u Folies-Bergère (1882), naslikana godinu dana prije umjetnikove smrti. Ovo je vrhunac njegovog prikaza pariške zabave. Na mramornom šanku ispred konobarice istaknute su boce piva (posebno tada popularno britansko pivo Bass s crvenim trokutom, koji je bio prvi registrirani zaštitni znak u pivarskoj industriji), koje su dio bogate ponude zabave i užitka, često s dozom ironije ili kritike konzumerizma.

Inače, na mnogim Manetovim platnima junaci u ruci drže čaše, krigle i vrčeve piva. Koncert u kavani, kut, U kavani, Le Bon Bock (potret Emilea Bellota), Objed u ateljeu - to su samo neke od Manetovih slika na kojima pivo igra važnu ulogu, ili barem statira, i ova najveća slika, najvažnija i za pivo i za autora - remek djelo, koje se smatra njegovim apsolutnim vrhuncem, naslikana pred kraj života, prikazuje bar u Folies-Bergèreu, poznatoj pariškoj koncertnoj dvorani i kabaretu.

Iako su scene iz društvenog života djelovale spontano (kao da su slikane na licu mjesta), Manet je mnoge od ovih slika završavao u studiju, često koristeći modele iz stvarnog života kako bi postigao autentičnost. 

Dakle, dok su raniji slikari slikali vino, impresionisti su prihvatili pivo kao piće koje je prodrlo u kafiće, a ne samo u pivnice. U to vrijeme revolucionirana je i proizvodnja stakla, i čaše su postale poželjni artikl a također je svijet preplavila nova vrsta piva – svijetli lager neodoljive zlatne boje. Sve to lansiralo je popularnost piva u orbitu, a impresionističkim slikarima postavilo krunski izazov. Pivo se slikalo i radi prikaza boja – od svijetlo zlatne do jantarne, koristeći brze, lagane poteze kista, što je odgovaralo impresionističkoj težnji za bilježenjem prolaznog trenutka. Pivo je u slikama impresionista (kao i kod Degasa ili Renoira) dio prizora u kojima ljudi razgovaraju, čitaju, koketiraju ili promatraju okolicu. 

Ukratko, literatura Maneta opisuje kao umjetnika koji je pivo i kafiće koristio za prikaz "modernog života" (vie moderne), koristeći slobodan potez kista kako bi uhvatio svjetlost u staklu, društvenu užurbanost i atmosferu koja je postala zaštitni znak tog doba.

Foto Mato Pejić: Koncert u kavani, kut u londonskoj National Gallery

Za one koji žele znati više:

Nije ti to loše Edouarde, ali…

Za one koji žele znati sve:

Pivo impresionira