I mi hmelj za trku imamo

Sve donedavno hrvatske su pivovare ovisile isključivo o uvoznom hmelju, a danas polovica njih dio svojih potreba za neizostavnim pivskim začinom zadovoljava hmeljem koji pod Kalnikom proizvodi Prva hmeljarska zadruga Grgurovac. Na 16 hektara plantaže hmelja upravo traje berba, a reportažu iz berbe donosi današnji Jutarnji list iz pera Stojanke Lesički.

 

Više od šest metara visoke povijuše pune svijetlozelenih šišarki hmelja obrušavaju se poput slapa na traktorsku prikolicu nakon što ih srpom vješto prereže dvojac s traktora koji se polako kreće me?u redovima.
Tako izgleda berba “zelenog zlata”, kako svoj hmelj nazivaju članovi Hmeljarske zadruge iz sela Gregurovec. To je jedino mjesto u Hrvatskoj u kojem se proizvodi taj neizostavan sastojak piva, a kojeg se trenutno uvozi oko 200 tona godišnje. U Gregurovcu je upravo počela dvotjedna berba, a tijekom prošlog vikenda u hmeljarniku održana je i demonstracija berbe hmelja u sklopu manifestacije Dani hmelja.

 
Iz godine u godinu Dani hmelja privlače sve više posjetitelja u ovo potkalničko selo sa samo dvjestotinjak stanovnika u općini Sveti Petar Orehovec pokraj Križevaca. Nakon pola sata, koliko je potrebno da se prikolica do vrha napuni povijušama, one se odvoze na specijalni stroj za odvajanje šišarki, koje potom idu na sušenje.
- Dio uroda prodamo u šišarkama. To je dio namijenjen Sloveniji, a za naše proizvo?ače piva hmelj peletiziramo, odnosno prera?ujemo u male brikete i vakumiramo. Tako vakumiran hmelj ima rok trajanja i do 10 godina - kaže Stjepan Habijanec, predsjednik Prve hmeljarske zadruge Gregurovec. On je iskustva u obradi hmelja stjecao radeći gotovo 35 godina kao sezonski radnik u hmeljarnicima u susjednoj Sloveniji. Ipak, njemu, ali ni njegovim kolegama Stjepanu Španiću i Stjepanu Harči, koji su u slovenskim hmeljarnicima tako?er odradili nekoliko sezona, nije padalo na pamet da počne uzgajati hmelj u svom Gregurovcu.
- Ideju je dao pokojni poduzetnik Dragutin Trušček. U Općini su podržali njegovu ideju i počeli zajedničkim snagama nagovarati nekolicinu nas koji smo već imali iskustva s hmeljom da se upustimo u taj posao - pripovijeda Habijanec. No, nisu išli grlom u jagode. Pridružio im se i Siniša Srećec, mladi znanstvenik s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i odnedavno jedini u Hrvatskoj doktor znanosti iz područja biotehnologije kojem je doktorski rad bio hemlj, odnosno njegova kvaliteta.

 - Od 1994. četiri smo vegetacijske godine u Gregurovcu provodili pokuse s četiri sorte hmelja. Utvrdili smo da je s obzirom na tlo i klimu Aurora najstabilniji i najadaptabilniji kultivar po urodu i kvaliteti - kaže Srećec. Prvih pet hektara hmeljarnika podigli su prije 10 godina, a prva berba uslijedila je 2000. godine. U me?uvremenu je 1996. donesena i odluka da se zainteresirani udruže u zadrugu, te da uzgoj hmelja bude zadružni projekt, na zemlji unajmljenoj od države.
- Odlučili smo se na zadrugu ponajprije zato što su početna ulaganja u hmeljarstvo vrlo visoka - kaže Stjepan Harča, jedan od sadašnjih 13 zadrugara. Tek kad su u drugoj berbi ubrali 7,5 tona hmelja, uspjeli su razuvjeriti sve one koji u projekt nisu vjerovali. Sada imaju 16 hektara hmelja, a lani su ubrali 23,4 tone. Ove godine nije bila suša pa očekuju da će imati desetak posto bolji urod. Hmeljari kažu da se postupno planiraju širiti jer su u me?uvremenu kupili ukupno 23 hektara državne zemlje, a natjecat će se za još sedam hektara kad se parcele gruntovno srede. Naime, da bi jedna obitelj mogla živjeti od hmelja, trebala bi uzgajati pet, šest hektara. Zasad se svi još bave i stočarstvom.
- U zadrugu u stvari ulaže pet obitelji pa nam je cilj proširiti proizvodnju jer zasad svaka obitelj raspolaže s nešto više od tri hektara - kaže upravitelj zadruge Antonio Huzjak. No, kada će uspjeti dostići željenih pet-šest hektara, nisu sigurni jer su ulaganja visoka. Samo ove godine uložili su 600.000 kuna u novi traktor, sanitarni čvor u sušari, a sagradili su i prostor za skladištenje hmelja. U ovih 10 godina investirali su oko šest milijuna kuna.
- Oko 120.000 kuna po hektaru uložili smo u podizanje armature za hmeljarnik po hektaru. Sada bi to zbog porasta cijena bilo znatno više - kaže zadrugar Drago Majerić koji računa da će tek njegov sin moći računati na zaradu od hmelja, jer su zasad još opterećeni kreditima. To što hmelj traži puno rada i visoka ulaganja, razlog je, zaključuju gregurovečki hmeljari, što od brojnih zainteresiranih koji su se došli raspitati za njegov uzgoj nitko zasad nije odlučio podići hmeljarnik.