Hrvatski Daruvar je grad s češkom manjinom, što je prilično poznata stvar. Prije nekog vremena smo u emisiji Notes govorili o tome, kako su daruvarski Česi uspješni vinari. Ali, kakvi vi to bili Česi, kad ne bi voljeli pivo. U Daruvaru kuhaju vlastitu marku, koja se zove Staročeško pivo. pivovara je doživjela i dobra i lošija vremena, pa se našla i na rubu gašenja. Novi vlasnik sada nastoji obnoviti potamnjelu slavu daruvarskog piva na temelju izvornih recepata, te inovacija.
Pivovara Daruvar jedna je od dominanti grada. Uređeni i arhitektonski vrijedan areal naći ćete između glavnog gradskog trga i kupališnog perivoja. Naš vodič Krešo Marić je doduše Hrvat, ali kao i većina ovdašnjih ljudi prilično dobro zna češki.
„Ovo je najstarija industrijska pivovara u Hrvatskoj. Utemeljena je 1840 godine, dakle dvije godine prije nego što je u Plznju skuhan prvi 'zlatni lager'. pivovaru je osnovao grof Janković, ali prvi pivari su ovdje bili Česi," objašnjava mi.
Malim i srednjim pivovarama u Hrvatskoj nije lako. Uništavaju ih multinacionalni giganti. „Trošarina na pivo je ovdje otprilike dvostruko veća nego u Češkoj i svejedno je radi li se o maloj ili velikoj pivovari. Zato nam ne ostaje novaca za marketing a u Hrvatskoj vijedi da ako nisi na televiziji, onda nisi nigdje," požalio nam se Krešo Marić.
Trenutno u zemlji postoje tri velike i četiri male pivovare. U Hrvatskoj se pak ne popije toliko piva kao u Češkoj - oko 85 litara po glavi stanovnika godišnje. I još po nečemu se Hrvati razlikuju od Čeha. U ugostiteljskim objektima uglavnom daju prednost flaširanom pivu.
„Ne znam zašto je to tako. Rekao bih da je osoblju u restauracijama naprosto jednostavnije otvoriti bocu, nego natočiti pivo," kaže moj vodič. „Hrvati ne znaju što je dobro pivo," objašnjava Krešo Marić kako je moguće da preferiraju pivo u plastičnom bocama. No, takva kategorična tvrdnja ne vrijedi apsolutno. U Daruvaru živi Mato Pejić, koji se u pivo razumije kao malo tko - napisao je o njemu knjigu i utemeljio specijaliziranu internetsku stranicu. „Pivo volim i o njemu dosta znam. Stoga je i nastala ova web stranica, gdje pišem tekstove o pivu, a dosta i prevodim s češkog," govori.
Na njegovim stranicama naći ćete novosti, reportaže, pivsku abecedu ili rubriku o kuhanju piva. Tu je i forum, kao i sugestije, što uz pivo prigristi. O tlačenici ili „utopljenicima" biste inače uzaludno tražili bilješku na hrvatskom pivskom webu.
„Staročeško spada u najbolja hrvatska piva. No, naša se zemlja ne može pohvaliti da ima puno kvalitetnih piva. Ona većinom dolaze iz velikih pivovara, a kako kažu Česi, što vrijedi i ovdje - što manja pivovara, to bolje pivo," dodaje Mato Pejić.
Ali, prije nego si priuštimo Staročeško, vratimo se u Daruvarsku pivovaru, gdje nas čeka posjet još nekim zanimljivim pogonima u kojima rade lokalni Česi. U laboratorij smo se zaputili ponovo s gospodinom Krešom Marićem i s radijskom kolegicom Zdenkom Turk, koja potječe iz Daruvara.
„U Hrvatskoj se pivo ne kuha samo od slada, nego se dodaje i kukuruzna krupica. Hmelj kupujemo ovdje ili u Sloveniji, češki je za nas preskup," objašnjava moj vodič. „Sva naša piva su pasterizirana, ali kad znamo da će se pivo potrošiti brzo, nastojimo ponuditi nefiltrirano i nepasterizirano pivo, da bi ljudi mogli osjetiti i okus pravog, živog piva."
Česi koji Godišnji odmor provode na Jadranskoj obali mogu na Staročeško naletjeti u velikim trgovačkim lancima. Daruvarska pivovara godišnje proizvodi 50 tisuća hektolitara piva, iako je njen kapacitet gotovo šest puta veći. „Teško je proizvesti tako malo piva u pivovari te veličine," uzdahnuo je Krešo Marić.
Konkurencijska borba na malom hrvatskom tržištu je nemilosrdna. Pivo iz daruvarske pivovare u većini jadranskih restauracija nećete naći. Jedini stalni kupci su izletnički brodovi. Velike pivovare naime mogu platiti restauracijama da uzimaju samo njihovo pivo.
„Domaći ljudi ne shvaćaju da kad kupuju pivo proizvedeno u Zagrebu ili Karlovcu, njihov novac odlazi tamo, a ne ostaje ovdje," sliježe ramenima Krešo Marić, i dodaje da on pije samo Staročeško.
Areal pivovare nalazi se praktično u samom središtu Daruvara, neposredno uz kupališni perivoj, što je prilično velika rijetkost, a zbog termalnih izvora Daruvarskih toplica, ne može imati vlastite bušotine za vodu.