Projekt Pro chmel, kojemu je cilj očuvanje kvalitete i količine češkog hmelja, i koji je na inicijativu tuzemskog pivarskog giganta Plzeňskog Prazdroja okupio domaće uzgajivače hmelja i vodeće svjetske stručnjake u modernim tehnologijama, upravo ulazi u glavnu fazu, javljaju češki mediji.
Ovih su dana eksperti na stabljike hmelja instalirali specijalne senzore, koji će dojavljivati kako hmelj reagira na promjenu vremena, količinu vlage i hranjiva u zemlju. Prikupljeni podaci omogućit će kreiranje nove aplikacije namijenjene uzgajivačima, koja će pridonijeti efikasnijem navodnjavanju hmelja i tako štedjeti vodu koje nema dovoljno.
„Hmeljni EKG, odnosno senzori smješteni direktno na odabranim biljkama, instaliramo na šest farmi u oblasti Žatec. Čekali smo do trenutka kada biljke narastu a loza hmelja bude dovoljno jaka da izdrži senzore. Senzori će mjeriti ukupno zdravlje biljaka i javljati kako brzo raste stabljika i kako unutar biljke kolaju hranjiva tvari. Dobivene informacije vrednovat ćemo zajedno s ocjenom brzine rasta cijelog hmeljarnika, što pratimo putem kamere. Tako ćemo hmelj pratiti ne samo izvana, nego počinjemo detaljno promatrati i njegovu unutrašnju kondiciju,“ opisao je projekt Ivan Tučník iz Plzeňskog Prazdroja, voditelj projekta Pro chmel.
Senzore na biljkama dopunjuju senzori tla i meteorološke stanice instalirane na hmeljarnicima prošle godine u studenom, kao i timelapse kamere, koje prate rast hmelja od lanjske veljače. Opremu instaliraju stručnjaci belgijske firme 2grow u suradnji sa znanstvenicima Hmeljarskog instituta. Senzori su razvijeni primarno za praćenje zdravlja stabala i grmova, a sada se po prvi put koriste na hmelju, odnosno biljci bez stabilnog debla.
Već prvi podaci dobiveni iz senzora tla donijeli su nove spoznaje. „Od lanjske jeseni u pravilnim razmacima pratimo temperaturu i vlažnost tla do dubine od 120 centimetara. Pokazuje se, primjerice, velika razlika među količinom oborina i sadržajem vode u tlu na raznim dubinama. To nam daje temelj za efikasnije navodnjavanje hmeljarnika,“ dopunjuje David Ceaser, glavni agronom Agritecture. Meteorološke stanice smještene na pojedinim dijelovima hmeljarnika pak mjere brzinu i smjer vjetra, oborine, temperaturu zraka, sunčano isijavanje i vlagu na površini lista. „Kompletne rezultate prve faze projekta imat ćemo doduše tek najesen nakon berbe hmelja, ali već sada nam projekt donosi prve koristi. Dobili smo tako precizniji pregled klimatskih uvjeta na praćenim hmeljarnicima a imamo i detaljnu analizu tla iz kojim možemo iščitati stanje hranjiva u tlu,“ kaže Zdeněk Rosa, predsjednik uprave hmeljarske zadruge Žatec.
Svi dobiveni podaci pružit će ekspertima jedinstvenu informaciju o tome kada hmelj treba vodu i kako reagira na mikroklimu u svojem okruženju. Društvo Microsoft će podatke dopuniti onima sa svog planetarnog računala, koje sadrži ogromnu količinu detaljnih informacija i satelitskih snimaka o planetu uključujući i povijesne podatke. „Trenutno smo zaokupljeni analizom dostupnih satelitskih snimaka i njihovim uključivanju u cjelovitu sliku o stanju hmeljarnika. Pružaju nam novi pogled i mogućnost skaliranja šire od promatranog hmeljarskog područja. Istovremeno strukturiramo dobivene povijesne podatke, koji su jedan od temeljnih preduvjeta za prognoziranje gdje i kako navodnjavati, što je točno to što bi software u budućnosti trebao pružiti uzgajivačima hmelja,“ kaže Alex Mitro iz Microsofta.
Cilj projekta Pro chmel je kreiranje mobilne aplikacije koja će znati sve podatke vrednovati uz pomoć umjetne inteligencije i uzgajivačima hmelja savjetovati kada i u kojoj mjeri trebaju navodnjavati kao i u kojim dijelovima hmeljarnika. To bi trebalo rezultirati ne samo uštedom vode, nego prvenstveno očuvanjem kvalitete hmelja i uzgojene količine.
Projekt Pro chmel nastao je na inicijativu pivovare Plzeňský Prazdroj i uz sudjelovanje matične kompanije Asahi Europe & International, društava Agritecture, Microsoft u suradnji s Hmeljarskim institutom i Savezom uzgajivača hmelja Republike Češke. N aprojektu radi oko 40 eksperata na tri kontinenta, od Singapura do San Franciska, od Beograda do Quebeca.
