Pivnica.net
Banner

Povijest piva

Genijalni češki majstor pivar

P. N.   |   22.07.2023.     3289

Genijalni češki majstor pivar

Debeli tomovi povijesti pivarstva vrve glasovitim imenima, zaslužnima da se kuhanje pjenušave tekućine tijekom vremena kretalo prema današnjoj raskošnoj paleti okusa, boja i mirisa. U Češkoj, koja je sama po sebi iznimno važna u pivskoj historiji, na vrhu dugačkog popisa važnih imena stoji ime glasovitog majstora pivara Františeka Ondřeja Poupěta.

František Ondřej Poupě (poupě  na češkom znači – pupoljak), također poznat i po njemačkoj varijanti svog imena, kao  Franz Andreas Paupie, bio je češki majstor pivar, utemeljitelj modernog češkog pivarstva. Glavno područje njegova zanimanja bila je kemija vrenja, a ostao je zapamćen kao konstruktor pivske vage. Taj znameniti muž rođen je 26. studenoga 1753. u Češkom Štenrnerku, a umro 1. prosinca 1805. u Brnu.

Ovih dana na njega podsjeća portal Epochaplus, pa se podsjetimo i imi:

Diviš (Václav Prokop Diviš) je bio briljantni izumitelj gromobrana, Purkyně (Jan Evangelista Purkyně ) genijalni znanstvenik, Ressel (Josef Ludvík František Ressel) izvanredni pronalazač brodskog propelera. A genijalni pivar bio je František Ondřej Poupě, utemeljitelj profesionalne češke pivarske industrije i prije svega "izumitelj" modernog piva.

Sve do 18. stoljeća kuhala su se drugačija piva nego danas. Imalo je gušću konzistenciju i, prema današnjim standardima, nekonvencionalan okus. Ali tada je progresivni češki pivar František Ondřej Poupě (1753.-1805.) uvjerio druge pivare da koriste samo ječmeni slad.

Njegov princip je danas dobro poznat: pšenica za pite, zob za konje i samo ječam za pivo. Dizajnirao je niz novih postrojenja za proizvodnju slada i piva te smanjio udio hmelja, čineći pivo lakšim.

Njegov izvanredni talent proširio se među ostalim pivarima kroz prvi češki udžbenik pod nazivom Počátkové základního účení o váření piva (Osnove temeljnog učenja o kuhanju piva), koji je Poupě objavio 1801. godine. Na kraju života pobrinuo se i za osnivanje prve pivarske škole takve vrste u Europi u Brnu. Ovdje su angažirani najbolji češki i strani pivari. Svijet je nijemo u čudu gledao kako se Češka zlatnim slovima upisuje na stranice pivske povijesti . Ali to nije sve. Godine 1842., točno 5. listopada te godine, u Plseňu je prvi put skuhan Plzeňský Prazdroj – svijetlo pivo donjeg vrenja, takozvano pivo plzeňskog tipa.

To je oznaka za piva koja se proizvode na sličan način, tj. donjim vrenjem (postoji i gornje vrenje, te spontano vrenje). Pivo tipa Pilsner odnosi se na prvoklasni svijetli lager s okusom hmelja, koji se poslužuje ohlađen između 7 i 9 °C.

Također zahvaljujući revoluciji koju je pokrenmuo František Poupě, 19. stoljeće donijelo je zlatno doba češkog pivarstva. Uz manje pivovare nastalo je i šest najvećih i najstabilnijih na tržištu: Plzeňský Prazdroj (1842.), Smíchovský Staropramen (1869.), Gambrinus pivovara također u gradu Plzeňu (1869.), Starobrno (1872.), Velké Popovice (1874.) i Budějovický Budvar (1895.).

U 19. stoljeću u Češkoj su bile 1052 pivovare, 1912. bilo ih je samo 666, nakon Prvog svjetskog rata bilo ih je 526, a 1946. samo 260. Danas postoji blizu 600 pivovara i minipivovara.

Na češkoj Wikipediji o genijalnom pivaru  čitamo još i ovo:

Bio je sin kovača Františeka i majke Ane. Osnovno obrazovanje stekao je u Češkom Šternberku. Nakon osnovne škole šegrtovao je kod brata, koji je bio pivar u mjestu Velká Bíteš, zatim je radio u pivovari u Třebíču. Iskustvo u proizvodnji piva stjecao je i u inozemstvu. Od 1780. bio je pivar u pivovari kneza Windischgrätza u Štěkní u okrugu Strakonicko do 1787. kada je postao pivar u pivovari u Tachovu.

Godine 1783. oženio se Annom Herzovom u Štěkníju, koja mu je donijela miraz od 2000 guldena i s kojom je imao ukupno šestero djece. Kasnije se s obitelji preselio u Prag, radio u pivovari u Jinonicama kraj Praga.

Svoja teorijska znanja proširio je i primijenio u praksi, usavršavajući metode proizvodnje piva. Potkraj 18. stoljeća napisao je dvotomno djelo - Umijeće kuhanja piva opisano fizički, kemijski i ekonomski (Umění vařit pivo fyzicko-chemicko-hospodářsky popsané). Ovo djelo opisuje proces proizvodnje piva i postalo je prva češka znanstvena publikacija o proizvodnji piva. U međuvremenu je Poupě obolio od plućne bolesti i bio vrlo razočaran jer njegov rad nije naišao na odjek kakav je zamislio. U teškom trenutku pomogla mu je grofica Marianna Clam-Martinicová, koja mu je ponudila mjesto pivara u mjestu Slaný. Tu je Poupě počeo koristiti termometar i takozvanu pivsku vagu. Godine 1801. objavio je prvi takav češki udžbenik o pivarstvu – Osnove temeljnog učenja o kuhanju piva .

Godine 1798. pobijedio je na natječaju za mjesto pivara u gradskoj pivovari u Brnu. Poupě je ovdje proveo svoje najbolje godine. Zahvaljujući njemu porasla je kvaliteta piva i prihodi pivovare. Tijekom njegova mandata godišnja produkcija se povećala sa 16.000 na 28.000 hektolitara, a Poupě je želio zatražiti povećanje maksimalnog kapaciteta. Ovdje je osnovao i prvu pivarsku školu u svijetu, a dobar glas o pivovari proširio se srednjom Europom. František Ondřej Poupě umro je 1805. od ponovne bolesti pluća.

Pivovara Starobrano odužila mu se stavljanjem članka o njegovim zaslugama na vremensku crtu povijesti pivovare, a niz pivovara kuha piva posvećena ovom znamenitom majstoru pivaru ili svoje pivnice naziva njegovim imenom.

Komentari


Podijelite ovaj članak




Postani pivski sommelier

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Povijest piva