Folköl

Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini   |   Petar Fehir   |   28.01.2016.     2863

Folköl

Od ukupne prodaje svih vrsta alkoholnih pića u Švedskoj, na oko 7 000 prodajnih mjesta, desetak posto je narodno pivo.

O tome postoji i zakonska regulativa - prema članku 1 paragraf 8 Zakona o alkoholu iz 2010. to je napitak proizveden preradom osušenog ili prženog slada čija jačina prelazi 2, 25, ali ne i 3, 5 posto alkohola.

Da bi se trgovalo ovim pivom lokal mora biti registriran za prodaju ili serviranje hrane.

Prodaju u skladu s propisanim normama kontrolira narodni zavod za zdravlje uz pomoć policije.

Prije tridesetak godina narodno pivo se trošilo najviše, oko 20 litara po stanovniku godišnje, u odnosu na jako pivo (preko 4, 5 posto alkohola) koje je u ukupnoj potrošnji bilo zastupljeno s oko 10 litara.

Ulaskom u EU i boljom komunikacijom s Danskom i Njemačkom danas je situacija obrnuta. Prosječno se po glavi popije oko 15 litara "slabijeg piva", a onog  s većim udjelom alkohola oko 35 litara.

Inače, po količini alkohola postoje još slabije vrste; pivo s 2, 8 posto i "pivo" s 1, 4 posto koje se servira i slobodno konzumira svugdje, bez posebnog režima.

Šveđani jesu pivoljupci.

Još davne 1810. godine imali su 43 pivovare i proizvodili oko 5 milijuna litara godišnje. U periodu 1935. - 1955. brojka je narasla na preko 700 pivovara s proizvodnjom od oko 250 milijuna litara.

Početkom najnovijeg tisućljeća, zbog povećanog uvoza, novih tehnologija i konkurentnosti ostalo je samo dvadesetak pivovara, koje godišnje proizvode oko 450 milijuna litara piva.

Najprodavanije sorte su Sofiero, Mariestads, Norrland, Falcon, Pripps blå, Kung, Småland, Staropramen, Carslberg, Spendrups, Bellman i Heineken.

Sam naziv, Folköl, mogao bi imati korijene u tradiciji švedske socialdemokracije. Pojam asocira na "folkhemmet" i veže se za Per-Albina Hanssona koji ga je lansirao još 1928.

Po njemu je društvena zajednica dom cijelog naroda koji je u njoj ravnopravan po svim osnovama.

Danas pojam predstavlja nostalgični simbol švedskog blagostanja.

Petar Fehir rođen je 1955. godine u Grbavcu kod Grubišnog Polja, danas, kako sam kaže, životari u Kraljevini Švedskoj, u gradu Lundu. Piše poeziju, prozu, dramske komade, „predloške, pisma i zapisnike," objavljuje na više portala, a među ostalima za Tačno.net i Poezijaonline. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća osnovao je i vodio kazalište Kocka, te napisao niz predložaka za predstave toga amaterskog teatra, koji se u ono vrijeme mjerio s najvećim imenima kazališnog amaterizma u zemlji.

Objavio zbirke poezije Poezije (s I. Borćom), Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini (s Vladimirom Šelovićem), Između dva stakla, Čežnja za ratom, Jonsgård - ett mȍjloigt sätt, Hrana za ptice, autor je kratkog filma Živjeti od snova. Igrao u par kratkih filmova Petera Wirena (Knightwork, Pich black, Vill du ha pannkakor?) i jednom dugometražnom (The Sweet Sweetness of Succes).

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Piti je ljudski, dakle pijmo.
Latinska

Nacrtaj mi krigl

Baru - Quequette Blues_80.jpg
Baru - Quequette Blues_80.jpg





Najnovije iz kategorije Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini