Pivnica.net
Banner

Europa

Europska pivska statistika

P. N.   |   18.01.2023.     833

Europska pivska statistika

„U posljednjih nekoliko godina postalo je klišej reći da živimo u izvanrednim vremenima. Prije tri godine svijet je zapanjila pandemija kakva se događa jednom u sto godina i koja je trebala gotovo preokrenuti sve u našim životima,“ piše glavni tajnik pivarskog udruženja The Brewers of Europe Pierre-Olivier Bergeron u uvodniku godišnjem izvješću o stanju pivarske industrije Starog kontinenta. „Covid 19 je pogodio naše obitelji, naše zajednice i živote svih. Sve je stalo, svima je rečeno da ostanu kod kuće, a to se itekako odrazilo na pivare i cijeli lanac, od pivovara do barova i restorana koji poslužuju pivo. Lockdowni koji su rezultirali gašenjima poduzeća i ograničenjima u ugostiteljskom sektoru imali su ogroman utjecaj na prodaju piva i značili su da neki prostori nikada nisu ponovno otvoreni. S padom proizvodnje i potrošnje posredno su se nizali loši učinci u cijelom lancu u smislu gubitka radnih mjesta, dodane vrijednosti i stvaranja poreznih prihoda.“

Sve je to vidljivo u ovom izdanju redovite BOE publikacije za 2022. godinu. Izvješće o trendovima u industriji piva pokazuje devastaciju uzrokovanu pandemijom: 2021. došlo je  doduše do blagog uzleta, ali polazište je bio dramatičan  pad u prethodnoj godini.

Brojke kazuju da je proizvodnja piva u zemljama Europske unije u 2021. iznosila je 342 milijun i 200 tisuća hektolitara. To je više nego 2020. godine, kada je skuhano 341 milijun i 365 tisuća hektolitara, ali to je bio veliki pad u odnosno na 12019. godinu, kada je proizvedeno 363 milijuna hektolitara. Jednako je s potrošnjom – 2019. godine iznosila je 322 milijuna hektolitara, godinu dana kasnije 296,7 milijuna, a 2021. godine 300 milijuna hektolitara.

Pandemija je došla nakon osmogodišnje stabilnosti i rasta europskog tržišta piva, a nakon teške borbe s posljedicama haranja virusa, u većini europskih zemalja raste proizvodnja, potrošnja i izvoz. Proizvođači piva prilagođavaju se novim zahtjevima tržišta a među novim trendovima koji puštaju korijenje je bezalkoholno pivo, koje je donedavno bilo na razini statističke greške, a sada zauzima ozbiljnih više od 5 posto tržišnog udjela.

Iako smo vidjeli neizbježno usporavanje u posljednje dvije godine jer je kriza u ugostiteljskom sektoru desetkovala ključni prodajni kanal za mnoge pivovare Europska unija nastavlja rast prema 10.000 pivovara a ako uzmemo u obzir i članice udruženja BOE izvan EU dakle Norvešku, Švicarsku, Tursku i Veliku Britaniju onda je taj broj i daleko premašen. Broj pivovara je dakle nastavio rasti, pa ih je sada u EU 9436, dok ih je 2020. bilo 9206 a 2019 (samo) 8851. No još smo daleko od rasta koji smo vidjeli u godinama neposredno prije pandemije, kada su u zemljama Unije otvarane u prosjeku dvije nove pivovare dnevno. Bit će fascinantno vidjeti brojke za 2022. kada izađu u javnost, budući da je ovu godinu obilježilo dosta najava o definitivnom zatvaranju pivovara. Usprkos svim izazovima našeg poslovanja, pivari su pokazali izuzetnu otpornost.

„Pivovare mogu biti ponosne na to kako su, uglavnom, prebrodile oluju nedaća snagom, inovativnošću i solidarnošću među pivarima i duž lanca od zrna ječma do piva u čaši. Pandemija je sada, nadamo se, uglavnom iza nas i očekujemo oporavak branše. Ali to nije jedina kriza s kojom smo se suočili,“ piše Pierre-Olivier Bergeron. „Dok ovo pišem, rat u Ukrajini još uvijek bjesni. Ovo je ljudska tragedija. To je također dovelo do poremećaja u pivarskom sektoru. Opskrba sirovinama i onim o čemu pivovare ovise ozbiljno je pogođena krizom jer su poremećeni uzgoj i trgovina žitaricama i sladom, ali i dostupnost ambalaže – staklenih boca i aluminijskih limenki – i ugljičnog dioksida. Da ne spominjemo rastuće troškove energije za pivovare i naše dobavljače. Ne možemo zaboraviti ni klimatsku krizu. Tijekom posljednja dva ljeta svjedočili smo neviđenom broju poplava i požara, koji se mogu izravno povezati s klimatskim promjenama. Ovi događaji pokazuju koliko je za nas važno daljnje ulaganje u održivije sustave, bilo uzvodno (proizvodnja sirovina), u pivovari (proizvodni proces, povrat energije i topline) ili nizvodno (distribucija piva).“

 Tako zbori glavni tajnik europske pivarske cehovske udruge BOE (Brewers of Europe). Izvještaj u nastavku donosi infografike o stanju proizvodnje, potrošnje, uvoza, izvoza. Najveći europski proizvođač piva je Njemačka s 85,4 milijuna hektolitara godišnje, za njom slijede tri zemlje s proizvodnjom nešto većom od 38 milijuna hektolitara – Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska i Španjolska, Nizozemska i Francuska imaju svaka oko 22 milijuna, dok je Češka 2021. godine proizvela 19 milijuna i 559 tisuća hektolitara piva. Preko deset milijuna proizvele su još samo Italija (17,8) i Rumunjska (16,4), a prva ispod deset milijuna je Austrija s 9,4 milijuna hektolitara.

Hrvatska je prema podacima BOE preklani skuhala dva milijuna i 332 tisuće hektolitara piva i to ove podatke dovodi u sumnju. Naime, prema istom izvoru, još 2015. godine hrvatska je godišnja proizvodnja iznosila 3,4 milijuna hektolitara, tri godine ranije 3,6 milijuna, a 2008. godine 3,8 milijuna. Sve to vrijeme godišnja potrošnja per capita vrti se oko 80 litara (prema najnovijem izvještaju 77 litara). Upućuje to i na fakt na koji smo se već više puta žalili, a to je da je u visoko globaliziranom tržištu piva iznimno teško pratiti i reklarirfati pivo prema porijeklu, jer multinacionalne kompanije koje posjeduju pojedine pivovare razne brendove kuhaju u raznim pivovarama i pitanje je kako to uopće vode. Prema podacima BOE, hrvatska potrošnja 2021. godine iznosila je dva milijuna i 972 tisuće hektolitara, i to se poklapa i s podatkom u potrošnji po glavi stanovnika.

   Kaj je riječ o craft pivovarama i tu je teško pratiti podatke, jer BOE u svojoj evidenciji vodi samo dvije kategorije – microbreweries i ukupno sve pivovare, s tim da hrvatska u ukupnoj zbroju svih pivovara ima 101 pogon, dok u mikropivovarama stoji brojka 88. S obzirom na to da Hrvatska ima 6 industrijskih pivovara (Zagrebačka /Molson Coors, Karlovačka /Heineken, Koprivnička /Carlsberg, Osječka, Daruvarska i Buzetska) pitanje je koje od onih pivovara koje smatramo craft pivovarama nisu u kategoriji microbreweries.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Ne možeš biti prava zemlja ako nemaš pivo i avionske linije – pomoći će i ako imaš nekakav nogometni tim ili kakvo nuklearno oružje, ali na kraju moraš imati pivo.
Frank Zappa

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Europa