Osnovni pokazatelji gospodarskih efekata pivarskog sektora u Hrvatskoj: u pivovarama je izravno zaposleno 2.300 radnika. Još 2.700 radnika zaposleno je na proizvodnji robe i u uslugama za hrvatske pivovare. Daljnja radna mjesta otvorena su u ugostiteljstvu i trgovini radi prodaje piva – 17.840 u ugostiteljstvu i 875 u trgovini. Tako o stanju hrvatskog pivarstva piše u studiji udruženja The Brewers of Europe.
I hrvatska vlada ima koristi od pivarskog industrijskog sektora i od prodaje piva. Ukupni porezni prihodi iznose nešto više od 250 milijuna eura, najvećim dijelom od poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), na koji otpada 114 milijuna eura,i još 28 milijuna od prodaje piva u ugostiteljstvu (porez na potrošnju). Zaposlenici u pivovarama i drugi radnici čiji se posao može povezati s proizvodnjom i prodajom piva plaćaju osobne izravne poreze na dohodak, koji iznose gotovo sto milijuna eura.
Ukupna slika zaposlenosti u hrvatskoj pivarskoj industriji izgleda ovako:
Ukupan doprinos hrvatskoj ekonomiji od vrijednosti dodane proizvodnjom i prodajom piva doseže 155 milijuna eura. Ugostiteljski sektor zaslužan je za više od polovice ukupnih prihoda od dodane vrijednosti na pivo, što odražava ekonomski značaj toga sektora kako na pivarsku industriju, tako i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini.
Hrvatskim tržištem piva dominiraju dvije velike pivovare, pored kojih postoji još petnaest manjih pivovara i mini pivovara. Od ukupnog broja pivovara sedam ih ima produkciju veću od sto tisuća hektolitara godišnje. Ukupna proizvodnja iznosi oko 3,8 milijuna hektolitara na godinu, od čega se mali dio izvozi:
| Mil. hl | Objašnjenje |
Proizvodnja | 3.8 | Količina proizvedenog piva je prilično stabilna posljednjih godina, ali je značajno porasla u odnosu na produkciju od oko tri milijuna hektolitara 1994/95. godine.1 |
Izvoz | 0,2 | Najvažnije izvozno tržište je Bosna i Hercegovina, ali izvoz je posljednjih godina opao zbog visoke razine poreza i drugih davanja na izvoz piva |
Uvoz | 0,16 | Slovenija, Nizozemska, njemačka, Italija i Austrija su zemlje iz kojih se uvozi najviše piva |
Potrošnja | 3,8 | |
Kućna potrošnja | 50% | Procjena agencije Ernst&Young |
Pivovare s najvećom proizvodnjom piva u Hrvatskoj su Zagrebačka pivovara i Karlovačka pivovara. Zagrebačka pivovara je u vlasništvu jedne od vodećih europskih pivarskih kompanija i vodeća je hrvatska pivovara po proizvodnom kapacitetu. S 1,7 milijuna hektolitara, ova pivovara ima 44,9 posto tržišnog udjela, a proizvodi i vodeći hrvatski pivski brend. Karlovačka pivovara od 2003. godine akvizicija je druge velike europske pivarske kompanije, po kapacitetu je druga hrvatska pivovara, a po izvozu prva.2 Karlovačka pivovara ima kapacitet od 1,3 milijuna hektolitara, godine 2002. imala je tržišni udjel od 19,2 posto, a kada je riječ o količini prodanog piva, to iznosi 820.000 hektolitara. Iste te 2002. godine u ovoj pivovari bilo je zaposleno 595 radnika.
Ostale hrvatske pivovare su Buzet (kapacitet 2001. godine iznosio je 121.000 hektolitara), Daruvarska (153.000 hektolitara godišnje), Jadranska (332.000 hektolitara), Osijek (327.000 hl) i Panonska pivovara (396.000 hektolitara)3,4. Neke od ovih pivovara imaju dugu povijest, a najdužu ima Daruvarska pivovara, koja je utemeljena 1840. godine. Sve su pivovare nacionalizirane nakon Drugog svjetskog rata. Tri pivovare startale su mnogo kasnije, tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća (Jadranska, Panonska, Buzet).
Na ekonomski učinak pivarskog sektora utječu slijedeći trendovi, razvojne i druge značajke hrvatskog gospodarstva:
Unutrašnje prilike u pivarstvu | Gospodarsko okruženje u kojem djeluje |
-Međunarodne pivarske kompanije ušle su u hrvatsko pivarstvo preuzimanjem dviju najvećih pivovara -Postoje i manje pivovare i mini pivovare, koje potiču konkurenciju | -Strogi novi protualkoholni zakon smanjio je potrošnju piva -Visoki porezi i druga davanja na izvoz piva negativno su utjecali na prodaju u inozemstvu -Turizam predstavlja važan poticaj hrvatskom tržištu piva -Potrošnja piva po glavi stanovnika iznosi 88 litara godišnje5 |
Pivarski sektor u Hrvatskoj zapošljava nekih 2.300 radnika. Ta procjena temelji se dijelom na podacima dobivanim od susjedne Slovenije, a dijelom od pojedinih pivovara, među ostalim od Karlovačke. Vrijednost proizvodnje hrvatskih pivovara i generirana dodana vrijednost su također procijenjeni na očekivanih 139, odnosno 36,4 milijuna eura.
Ukupni porezni prihodi procijenjeni su na više od 250 milijuna eura, najvećim dijelom dolaze od poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), na koji otpada 114 milijuna eura od prodaje piva trgovcima, a još 28 milijuna uprihoduje država od prodaje piva u ugostiteljstvu (porez na potrošnju). Zaposleni u pivovarama i drugi radnici čiji je posao naslonjen na proizvodnju i prodaju piva, također plaćaju izravne osobne poreze, u ukupnom iznosu od 14 milijuna eura.
Pivovare u Hrvatskoj zajedno troše 139 milijuna eura na dobra i usluge iz drugih sektora.
Ta kupovina rezultira slijedećim efektima:
Izdaci Udio hrvatske Troškovi osoblja6 eura po broj
ekonomije radniku radnika
Sektor | Ml. eura | % | Ml.eura | % izdatka | ml.eura | | |
Poljoprivreda7 | 24 | 40% | 10 | | | | 947 |
Logistika | 5 | 100% | 5 | 14,6% | 1 | 18,648 | 38 |
Ambalaža | 34 | 40% | 14 | 19,4% | 3 | 14,064 | 188 |
Oprema i ostalo | 16 | 40% | 6 | 19,4% | 1 | 14,064 | 89 |
Transport | 14 | 85% | 12 | 23,5% | 3 | 17,436 | 160 |
Mediji, marketing | 20 | 85% | 17 | 20,9% | 4 | 23,808 | 149 |
Usluge i ostalo | 25 | 85% | 21 | 20,9% | 4 | 23,808 | 187 |
Ukupno | 139 | | 85 | | | | 1,758 |
Primarni učinak kao postotak ukupnog rezultata | 65% |
Ukupni posredni efekti pivarskog sektora | 2,705 |
Ukupna zaposlenost koju pivarstvo generira u pratećem sektoru:
Ugostiteljstvo
Ekonomski učinak pivarstva u ugostiteljskom sektoru ovisi o udjelu potrošnje u ugostiteljskim lokalima u ukupnoj potrošnji piva, o prosječnoj cijeni piva i prosječnom koeficijentu obrta u ugostiteljskom sektoru:
-Udio potrošnje u ugostiteljskim objektima u ukupnoj potrošnji piva procjenjuje se na 50 posto.
-S obzirom na ukupnu potrošnju piva od 3,6 milijuna hektolitara, potrošnja u ugostiteljskom sektoru iznosi 1,8 milijuna hektolitara.
-Uz prosječnu potrošačku cijenu od 3,5 eura po litri, to rezultira ukupnim izdacima potrošača za pivo od 630 milijuna eura, što uključuje i porez na dodanu vrijednost (PDV) ili 520 milijuna aura bez PDV-a, koji iznosi 22 posto.
-Za 17.840 radnika u ugostiteljskom sektoru prosječni prihod po zaposlenom iznosi 29.000 eura (prema Eurostat data za Sloveniju8)
Trgovina
Koristeći isti pristup dobivamo ovakvu procjenu za zaposlenost u trgovini uvjetovane pivarstvom:
-Uzimajući da se polovica ukupno prodanog piva u Hrvatskoj proda u maloprodaji, to znači da se u prodavaonicama plasira 1,8 milijuna hektolitara piva.
-Prosječna cijena za potrošača je 0,87 eura za litru u supermarketu, a to znači da kupci za pivo izdvajaju 158 milijuna aura, uključujući PDV, ili 130 milijuna bez PDV-a.
-U trgovini, vezanoj na pivarstvo zaposleno je 875 radnika a prosječnim prihodom po zaposleniku od 147,500 eura (bez PDV-a) godišnje.
1Izvor: Državni ured za statistiku.
2Heineken, Godišnji izvještaj 2004.
3Jedna od vodećih europskih pivovara stekla je učešće u ovoj pivovari 2002. godine.
4Ksenija Dumičić, Sanda Renko i Nataša Renko, Studija tržišne strukture i učinaka hrvatskog tržišta piva, u: British Food Journal, godište 105, br 3, 2003.
5Izvor: Prezentacija Interbrewa, Strateško partnerstvo s Apatinskom pivarom (srpska pivovara), 11. rujna 2003. godine. (Ova prezentacija sadržava također podatke o pivarstvu u drugim državama bivše Jugoslavije).
6Troškovi osoblja kao postotak ukupnog outputa industrijskih i radničkih troškova po zaposleniku dobiveni su od Eurostat date.
7Učinak na poljoprivredu je procijenjen uz korištenje podataka iz susjedne Slovenije, budući da su podaci Eurostat date dvojbeni. Prosječni koeficijent obrta za radnike u poljoprivredi iznosi 10,244, a izdaci za nabavke u tom sektoru za potrebe industrije piva iznose deset milijuna eura – to su primarni efekti 950 radnika u poljoprivredi.
8Eurostat ne vodi podatke za Hrvatsku.
Studiju je 2005./2006. radila nizozemska agencija Ernst&Young za neprofitno udruženje The Brewers of Europe, koje od 1958. godine, kada je osnovano zastupa interese udruženih europskih pivovara kod europskih institucija i međunarodnih organizacija. Sjedište ima u Bruxellesu, a okuplja proizvođače piva s ciljem okupljanja europskih proizvođača piva radi profitabilnije i odgovornije proizvodnje i prodaje piva. Studija se zove Doprinos piva europskoj ekonomiji – zapošljavanje, dodana vrijednost i porezi, potpuni izvještaj, Europska unija i druge zemlje, a premda je stara više od tri godine, nama je zapravo dragocjena. Naime, po prvi i jedini put na jednom mjestu možemo pronaći podatke o stanju u hrvatskoj industriji piva, koje kod kuće teško da možemo dobiti. Cijela studija ima 240 stranica, a mi donosimo prijevod poglavlja od šest stranica, koje govori o stanju u hrvatskoj industriji piva.
S engleskog preveo Mato Pejić
