Da pivo u umjerenoj količini blagotvorno djeluje na ljudsko zdravlje nije nepoznata stvar, no stalno se provode nova istraživanja, koja proučavaju taj odnos. Dio takvih znanstvenih projekata predstavljen je na 5. međunarodnom simpoziju o pivu, koji je u Madridu organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, hrane i okoliša Kraljevine Španjolske.
Ukupno trinaest izlaganja razvrstano u pet tematskih panela, tijekom čitava utorka 29. studenoga, ponudilo je novinarima, predstavnicima agencija i pivovara rezultate istraživanja iz područja pretilost i individualizirana ishrana, antioksidanti i kardiovaskularno zdravlje, anti-aging i neurodegenerativna oboljenja, zaštitni mehanizmi polifenola i zdrav životni stil i mediteranska ishrana. Hrvatska je na kongresu imala deset predstavnika, ponajviše novinara iz raznih redakcija, a uz Jutarnji, Večernji, 24 sata i tportal (tim redom: Vladimir Janković, Ana Abrahamsberg, Ivna Bobanac i Danijela Ana Morić) našla se i Pivnica, a bile su tu i voditeljice korporativnih komunikacija iz dviju najvećih hrvatskih pivovara, Zagrebačke i Karlovačke (Tina Puhalo i Ljudmila Bratko Gašpić), predstavnica Hrvatske gospodarske komore, organizatora naše ekspedicije (Sandra Tankosić), jedna nutricionistica (Tena Blažok, vitamini.hr), te predstavnica agencije Pragma komunikacije Bojana Mandić, koja je bila savršen vođa puta.
„Umjerena konzumacija piva blagotvorno utječe na ljudsko zdravlje," zajednička je poruka svih predavača, koji su došli sa španjolskih sveučilišta, onda iz Grčke, pa iz španjolskog olimpijskog odbora i iz atletskih klubova. Naglasio je to i Jacobo Olalla Marañón, glavni direktor nacionalnog udruženja pivara, i ministrica poljoprivrede Isabel Garcia Tejerina, koji su uvodno pozdravili sudionike skupa. „Znamo da nastanak kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma u devedeset posto slučajeva zavisi od životnog stila, koji uključuje ishranu i fizičku aktivnost," rekao je predsjednik znanstvenog odbora Simpozija Ramón Estruch, dodajući da su istraživanja provođena na području gdje dominira mediteranska ishrana, koja uz ostalo podrazumijeva i fermentirana pića, prvenstveno vino, ali također i pivo. „Na sjeveru Španjolske ljudi više piju pivo, nego vino. Stoga smo promatrali kako se pivo uklapa u zdravu prehranu i koji su to mehanizmi kojima prevenira nastanak kardiovaskularnih bolesti," rekao je señor Estruch na improviziranoj pressici, koju je specijalno za hrvatsku ekipu organizirala agilna voditeljica korporativnih komunikacija u Zagrebačkoj pivovari Tina Puhalo. Dodao je kako je pivo dobro nakon sportskih aktivnosti, a mnogi šefovi dobrih restorana uključuju ga u svoje recepte. Dodatno priupitan o ulozi piva u obnovi mišića nakon fizičkih aktivnosti, potvrdio je da mnogi sportaši posežu za pivom, jer je zbog brojnih sastojaka, mnogo minerala i vitamina, bolje od vode, a u njemu čovjek „može i uživati". A na pitanje što je to „umjerena konzumacija" na kojoj se uvijek inzistira, kada se govori o pozitivnim učincima piva na zdravlje, odgovara da se to zapravo mjeri gramima alkohola na tjelesnu masu, trideset grama za muškarce, petnaest za žene, a kad je riječ o pivu to je, preračunato, dva mala piva dnevno za muškarce, a jedno za žene. „Pivo zdravlju pomaže na dva načina - umjerenom količinom alkohola, ali i polifenolima, koji imaju ključnu ulogu u sprečavanju kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, te karcinoma," zaključio je R. Estruch.
U predavanjima su ponuđeni mnogi novi i zanimljivi podaci, kao što su oni o redukciji bioraznolikosti i fiziološke mikroflore kao uzrocima pretilosti kao velikog problema suvremenog svijeta, ali i pojave dijabetesa i autoimunih bolesti. Sve u svemu, imalo se što čuti i ovih ćete dana po hrvatskim medijima zacijelo moći pročitati podosta o benefitima konzumacije piva na stanje organizma. Umjerene, dakako. Pa se deseteročlana ekipa mogla upustiti u terenski rad, provjeriti kakvo je stanje s pivom u Madridu.
Španjolska je tradicionalno zemlja vina, što se od nje, kao čestite mediteranske države, dakako, i očekuje, međutim, ni Mediteran nije zaobišla craft revolucija (ne treba ići dalje od Hrvatske, čija je najljepša obala na svijetu već lijepo načičkana zanatskim pivovarama, od Poreča i Buja, preko Splita, Zadra, Šibenika i Hvara, sve do Visa). Pa, kad je već tomu tako i kad se, možda baš iz tih razloga, španjolsko ministarstvo poljoprivrede odlučilo priređivati međunarodne simpozije posvećene pivu, zar je bilo previše nadati se, a bogme i očekivati, da nas na Pirinejskom poluotoku zadesi i kakav fini pjenušavi užitak?
Energično ne i decidirano da. Naravno da to nije previše kad znamo da Španjolska s godišnjom produkcijom od 33,6 milijuna hektolitara, četvrtom najvećom u Europi, i čak za dva i pol milijuna hektolitara većom ukupnom potrošnjom, nipošto ne spada u pivske patuljke, ali i naravno da jeste, jer ta ogromna zemlja ima potrošnju piva po glavi stanovnika od tek 47 litara, što ju svrstava na 26 mjesto europskog poretka, odnosno na šesto odostrag. Hrvatska je, recimo, s osamdeset litara per capita, na visokom osmom mjestu.
A u onim najskrivenijim snovima vidjeli smo i na samom licu mjesta, u auli ministarstva, prezentaciju pivske scene i degustaciju španjolskih piva, kako industrijskih, tako i zanatskih... ali ti su snovi podijelili sudbinu većine sanja - nisu se ostvarili.
I kako smo onda prošli, što se konzumacije piva tiče? U najkraćem, kao bos po trnju. Naime, kako nam je vrijeme bilo kratko, a program zgusnut, računao sam da uopće neće biti mogućnosti za traženje pivskih specijala, pa sam, onako za svaki slučaj uz sebe imao tek popis pedeset španjolskih craftova najbolje ocijenjenih na RateBeeru, nadajući se da ćemo negdje u prolazu naići na kakav pivski dućan, a najviše sam tipovao na aerodromski duty free shop. Ali, šipak!
Da mi je tada bila današnja pamet, napravio bih drukčije, jer smo u utorak poslijepodne ipak oslobodili dio vremena u kojem smo mogli stići koješta, samo da je bilo unaprijed pripremljenih podataka. Nadomak strogog centra, Puerte del Sol, nalazi se više pivskih dućana i barova u kojima se toče pivski specijali, no onako nasumičnim biranjem, nismo ih potrefili. Ipak, u svim lokalima u kojima smo sjedili, od ulične zatvorene terase, preko buffeta Topolino na Plaza de Santo Domingo, do taverne Alhambra, pivo je bilo vrlo dobro, uvijek točeno, svježe, optimalno temperirano i s puno okusa, premda smo pili klasike velikih pivovara, poput Estrelle Damm, San Miguela i Mahou, ili Cruzcampo Gran Reserva iz Heinekenove obitelji. Očito ljudi znaju s pivom, a i atmosfera, koja je posvuda bila sjajna, svakako je dala svoj doprinos ukupnom dojmu.
Križaljka međunarodnih letova htjela je da smo i tamo i nazad letjeli preko pivskih velesila - Belgije i Engleske. Zapravo je umjesto Britanije trebala biti Njemačka, dakle još jedno ime iz svjetske pivske elite, ali smo zbog štrajka osoblja Lufthanse umjesto preko Münchena letjeli preko Londona. A u zračnim lukama Bruxellesa i Londona bio je izbor kudikamo veći, pa je štošta završilo i u torbama. Slučaj je htio da je baš toga dana objavljeno kako je UNESCO uvrstio belgijsko pivo na popis kulturne baštine, što je tim gutljajima dalo posebnu težinu, a na Heathrowu smo u Fuller's pubu uz fish and chips prošarali raskošnom ponudom kuće.
Ali, da se mi vratimo Madridu, kao što bi mu se i fizički valjalo još koji put vratiti. Madrid nas je sve osvojio, kako svojom monumentalnošću, spektakularnom arhitekturom i bujnim životom, tako srdačnošću ljudi, s kojima ćete se, uz prihvatljivu dozu zabuna, lako sporazumjeti, premda engleski govore jednako tako nikako kao vi španjolski. Uostalom, kako smo vidjeli, ostali su nam neki dugovi što se tiče pivskih specijala, pa imamo tamo što nadoknađivati. Stoga pozivam gospodu iz Hrvatske gospodarske komore da pažljivo osluškuju najave s madridskog trga San Juan de la Cruz bez broja, a mi se skromno i toplo preporučujemo.
