Djeco, ne pijte!
Češko društvo je snažno proalkoholno usmjereno. Godinama držimo prvo mjesto na svjetskoj ljestvici potrošnje, i još smo na to ponosni. Konzumacija alkohola i u razmjerno visokim dozama smatra e normalnom. Vide to i naša djeca, kojoj, štoviše, nudimo da gucnu malo piva nakon ručka...jer je, kao dobro za probavu i jer mu ništa neće biti. Je li to istina?
„Moja svekrva u svakoj prilici mojoj kćeri ponudi pivo, čak i unatoč našim izričitim zabranama. Njezin drugi unuk, koji ima deset godina, dobiva, naime, nakon nedjeljnog ručka redovito dva deci i njegovim roditeljima to uopće ne smeta," požalila se u nekoj diskusiji na internetu majka malog djeteta, pitajući se je li luda ona, ili baka njezina djeteta. Slijede mnoge reakcije, koje majku uvjeravaju da su na njezinoj strani i da je to što rade njezinoj kćeri nedopustivo. Tu je i mnogo drugih reakcija u kojima možete pročitati da gospođa nije niti izdaleka jedina: „Moja djeca imaju tri i pet godina a djeda im također nakon ručka daje pivo. Radi to doduše tek nekoliko puta godišnje, ali meni se to ne sviđa," piše drugi sudionik rasprave.
Možda su i vama, kad ste bili mali, roditelji dali da liznete pivsku pjenu. Možda i vi to radite svojoj djeci ili unucima. Možda ste se i vi susreli sa stanovištem da je malo piva nakon ručka dobro i za djecu.
Alkohol, na kraju krajeva, preporučuju i neki liječnici: „Bezalkoholno pivo navodno pomaže kod anoreksije. Pedijatrica je to savjetovala mojoj znanici, kad joj je dijete odbijalo hranu, i rekla da djetetu slobodno daje pola čaše," povjerava se druga sudionica internetske diskusije.
Zašto zapravo netko maloj djeci nudi malo piva? Evo nekih argumenata koji se pri tom koriste: Pivo je dobro za probavu. Pivo sadrži puno vitamina i drugih korisnih tvari. Pivo je bolje od voćnog soka.
Sve je to istina, pa zašto se onda neki roditelji užasavaju kad bake i djede daju njihovoj predškolskoj djeci malo piva nakon nedjeljnog ručka? Riječ je uostalom samo o cuclanju i tako mala količina djetetu ne može nikako naškoditi. Ili može?
Šefica toksikološko rehabilitacijskog odjela psihijatrijske bolnice u Kroměřížu Adéla Stoklasová upozorava i na posve male količine alkohola koje se daju maloj djeci: „Dječji mozak se vrlo brzo razvija i veoma je osjetljiv na vanjske faktore. Zato na alkohol reagira intenzivnije nego mozak odraslog čovjeka. Ako je riječ o ovlaš susretu s alkoholom, ako dijete, na primjer, samo lizne pivsku pjenu, na organizam to nema nikakav utjecaj. Ali pijenje i manje količine alkohola ima utjecaj na mozak."
Nije riječ samo o ugrožavanju razvoja. Alkohol je otrov i dječji organizam reagira i na daleko manje doze nego organizam odraslog čovjeka. „Želim naglasiti da dijete nije mala verzija odraslog čovjeka. Alkohol mu šteti višestruko više nego odraslima. Konzmacije samo jedne desetke može za dvogodišnje ili trogodišnje dijete značiti smrtonosno trovanje alkoholom," kaže liječnica.
Ne radi se samo o razvoju mozga, redovitom konzumacijom, pa makar samo nakon nedjeljnog ručka, u stvari povećavamo rizik nastanka ovisnosti. Mozak registrira novu tvar, a što se češće s njom susreće, tim je više traži; jer učinak alkohola u početku je ugodan. „Dok odrastao čovjek postaje alkoholičar otprilike nakon deset godina redovne konzumacije, kod djece u razvoju to traje neke tri godine," kaže Adéla Stoklasová.
Rizično je i navikavanje na sami okus, na primjer i bezalkoholnog piva. Time dodatno djeci govorimo da je u redu piti. U obrascima ponašanja nas odraslih počinju, naime, teškoće naše djece. „Kakav je socijalni kontekst konzumacije alkohola? Što time želimo poručiti djetetu? Da je konzumacija alkohola normalna, pa i neškodljiva?" pita se liječnica. Zato ne preporučuje djeci ni nadomjeske alkohola. Kad znamo da i bezalkoholno pivo sadrži malo alkohola, i time djeci poručujemo da je u redu piti alkohol.
U Češkoj je zabranjeno prodavati i posluživati alkoholna pića djeci i mladima do 18 godina. Zabranjeno je također maloljetnim osobama nuditi alkohol, ili ih poticati u konzumaciji alkohola. Zakonom je za to predviđena kazna od jedne godine zatvora.
Dobna granica od osamnaest godina uobičajena je i drugdje u svijetu. Negdje se može početi piti ranije, kao u Danskoj, gdje se privatno može piti od 16 godina, ili u Grčkoj i na Malti, gdje je ta dobna granica sedamnaest godina. U drugim zemljama zakon je, opet, stroži. U SAD na primjer kupovati i konzumirati alkohol možete tek s 21 godinom.
Vratimo se u Češku. Zašto baš 18 godina? I ako zanemarimo činjenicu da je vjerojatnost da se postane ovisnik o alkoholu tim veća što se ranije počne konzumirati, s osamnaest godina se postaje punoljetan, a to donosi i punu kaznenu odgovornost za svoje postupke. Osim toga, pretpostavlja se da mladi čovjek s osamnaest godina ima više razuma i i da je u stanju bolje prosuditi posljedice svoga vladanja, pa tako i konzumacije alkohola (a tako i uživanje u drugim opojnim tvarima).
Prema Češkom statističkom uredu djeca počinju redovno konzumirati alkohol s jedanaest do trinaest godina, pri čemu je jedanaest godina ipak tek iznimka. S povećanjem dobne granice, konzumacija postaje redovitija. S petnaest godina iskustvo s pijenjem alkohola ima već 94 posto mladeži.
Adéla Stoklasová upozorava također na to da alkohol uvodi djecu i u svijet tvrdih droga: „Obično se pristupnom drogom smatra marihuana, ali to je greška. Droga, koja djecu uvodi u svijet ostalih droga najčešće je alkohol."
Izvor: vitalia.cz
