Simfonija br. 9 u e-molu Antonína Dvořáka, poznata kao Iz Novog svijeta (Novosvjetska), i dalje inspirira više od 130 godina nakon svog nastanka. Dokaz je novo pivo Dvořák 9, skuhano zahvaljujući suradnji obitelji Lobkowicz i plzenjske pivovare Elektrárna. Posebno pivo Dvořákova 9. moći će se kušati u interaktivnom muzeju u rodnoj kući Antonína Dvořáka u Nelahozevesi, koja pripada obitelji Lobkowicz, a tijekom ljeta i u kafiću u dvorcu Lobkowicz na Praškom dvorcu te u odabranim pivnicama.
„Glazbena povezanost čeških i američkih tradicija inspirirala nas je na stvaranje okusom skladnog piva Dvořákova 9. Povezali smo Češku i Ameriku zahvaljujući uravnoteženoj interakciji 3 hmelja. American Citra dodaje svježinu, Czech Harmonie donosi cvjetne tonove, a Mosaic sve povezuje s daškom šumskog voća“, predstavlja novi proizvod pivara Lenka Straková iz pivovare Elektrárna, a prenosi portal Pivni web. Ideja da se oda počast jednom od najpoznatijih čeških skladatelja i njegovom djelu pivskim specijalom nastala je tijekom rekonstrukcije muzeja u Dvořákovoj rodnoj kući u Nelahozevesi u Srednjoj Češkoj. Projekt se provodi pod vodstvom organizacije House of Lobkowicz, a kreativni rad, uključujući i pivski specijal, doprinijela je agencija Darwin and the Machines.
„Kultura piva i pivnice bili su važan dio Dvořákovog života od malih nogu. Njegov otac bio je ugostitelj, a Dvořák je rođen u pivnici, a zatim je tamo napravio svoje prve glazbene korake. U našem modernom interaktivnom muzeju ne zaboravljamo taj dio skladateljeva djetinjstva i drago nam je što smo uspjeli inspirirati pivovaru Elektrárna i, zahvaljujući izvrsnom pivu, Dvořáka i njegovo rodno mjesto još više približiti ljudima“, objašnjava William E. Lobkowicz, sadašnja glava obitelji kojoj pripada rodno mjesto slavnog skladatelja. Već tijekom djetinjstva, Dvořákova obitelj i ljudi oko njega brzo su otkrili njegov golemi talent. Vrijeme je provodio vježbajući violinu i pomažući u obiteljskoj gostionici. Dječji dojmovi bili su jedan od glavnih Dvořákovih izvora inspiracije i razloga zašto se i u Americi zainteresirao za narodnu glazbu. Njegova remek-djela, poput Slavenskih plesova, opere Rusalka i najpoznatije 9. simfonije iz Novog svijeta, proizlaze iz njegove fascinacije tradicionalnom narodnom glazbom.
Danas posjetitelji Nelahozevesi, koji se nalazi samo 35 km od Praga, mogu na razigran način saznati o Dvořákovom djetinjstvu i inspiraciji u muzeju koji se nalazi upravo u majstorovoj rodnoj kući. Rodna kuća Antonína Dvořáka otvara vrata prošlosti, ali uz pomoć moderne tehnologije i interaktivne izložbe, a sada i jedinstvenog piva.
Vizuali limenke također su usko povezani sa životnom pričom Antonína Dvořáka. Grafički i uz pomoć kratkih, prikladnih rečenica prikazuje sve važno od Nelahozevesi preko njegovog najpoznatijeg nastupa u SAD-u do putovanja na Mjesec, gdje je njegova najpoznatija simfonija stigla s astronautom Neilom Armstrongom, odnosno misijom Apolo 11. Shema boja namjerno je odabrana kako bi evocirala vizualnost Dvořákovog vremena, tipografiju i grafičke tehnike tog vremena. Svi detalji, zajedno s korištenim vrstama hmelja, ilustriraju imaginarnu simfoniju i vezu čeških i američkih utjecaja.
Toliko o pivu, a na kraju još koja riječ o Dvořákovoj glazbi, poglavito simfonijama. Simfonija Iz novog svijeta, odnosno 9. Dvořákova simfonija posljednje je njegovo djelo te vrste i neki ga izvori svrstavaju u priču o prokletstvu devete simfonije, koje kaže da skladatelji koji objave devet simfonija nakon toga umiru. U tom su društvu uz ostale Beethoven, Schubert, Brukner i Mahler. No, Dvořák nije umro nakon trijumfalne premijere svoje 9. simfonije u Carnegie Hallu u New Yorku, živio je još 11 godina i umro 1904., ali istina je da nije napisao 10. simfoniju (jedna od verzija priče o prokletstvu kaže da autori umiru prije nego što završe 10. simfoniju). Ali Dvořák možda nije ni imao namjeru pisati nove simfonije.Godine 1895. se vratio u Češku i napisao svoje posljednje gudačke kvartete, s kojima je završio svoje instrumentalno djelovanje. Do smrti je skladao samo opere. Godine 1900. skladao je Rusalku koja je njegova najljepša opera i u kojoj se nalazi i poznata Pjesma mjesecu (Měsíčku na nebi hlubokém).
A što se tiče prokletstva, njega su mnogi shvaćali posve ozbiljno, pa su neki autori jednostavno preskakali broj 9 te nakon osme objavljivali desetu, ili su mijenjali brojeve, dodavali „nultu” simfoniju i sve tako, dok Dmitrij Šostakovič nije „poništio prokletstvo devete simfonije” tako što je u svojoj devetoj simfoniji, koja je bila svojevrsna posveta pobjedi Sovjeta u Drugom svjetskom ratu umjesto patetičnog djela o herojstvu ispisao lake note pune cinizma, i vedre atmosfere. Iako su na premijeri Devete simfonije svi bili iznenađeni, izgleda da je Šostakovič na ovaj način poništio ‘Prokletstvo Devete’. Nakon Heidena (104 simfonije) i Mozarta (41 simfonija), on je prvi veliki kompozitor koji je napisao (i završio) više od devet simfonija – napisao ih je ukupno 15.
Za one koji žele znati više:
