Daruvarska pivovara: Grofovsko pivo se vraća kući

Reportaže   |   Mato Pejić   |   01.08.2008.     14123

Daruvarska pivovara: Grofovsko pivo se vraća kući
Daruvarska pivovara ima tradiciju dugu 168 godina i najstarija je hrvatska pivovara, koja od osnivanja 1840. godine djeluje na istom mjestu. Ima i respektabilan brand – Staročeško pivo, koje imenom i stilom podsjeća na tradiciju češkog pivarstva. Sada ima i novog vlasnika, koji je u vraćanje poljuljanog ugleda tvrtke ušao s puno optimizma i u kratkom vremenu ponudio pivopijama niz novih proizvoda. Hoće li to pivovari donijeti bolji život?
Nedavno se na policama supermarketa pojavilo novo pivo Daruvarske pivovare. Zove se Gross, i to je svakome tko iole poznaje ovaj kraj i povijest njegova pivarstva nametnulo pomisao kako pivovara ide korak dalje u povratku svojim korijenima. Novi vlasnik, gospodin Zdravko Pavković, već mi je ranije rekao kako se Daruvarska pivovara „vraća doma“, i ubrzo potom počelo je kuhanje novog, Daruvarskog piva s reklamnom kampanjom Svoji na svome, što se savršeno uklapa u cijelu tu priču. Naime, obitelj Gross, koja je od početka prošlog stoljeća imala u Daruvaru Građansku dioničku štedionicu, 1925. godine došla je u posjed Daruvarske pivovare. Novi vlasnici, Gustav i Leon Gross reorganizirali su proizvodnju i modernizirali pogon, pa pivovara upeterostručuje proizvodnju i umjesto dvije tisuće hektolitara godišnje, od 1931. godine kuha 10.900 hektolitara. Kuhala su se piva Imperijal, Gambrinus i Porter, a malo kasnije i Sanator. Leon Gross bio je vlasnik i kina Apollo, pa su posjetitelji kina nakon filma znali svratiti u restauraciju pivovare na osvježenje. Upravo to omogućilo je pivovari da preživi veliku ekonomsku krizu, za koje se pivo kuhalo u minimalnim količinama, pa je pivovara dijelom bila iznajmljena za skladište. Grossovi su bili vlasnici pivovare do 1940. godine, kada je kupuje Viktor Hrešić, koji je bio vlasnik i velikozdenačke mljekare.
 
 
Međutim, pretpostavka da je novo pivo nazvano prema nekadašnjim vlasnicima ubrzo je demantirana. Kako nam je rekao direktor marketinga Daruvarske pivovare Vedran Baranec, riječ je o pukoj koincidenciji, jer pivo Gross kuha se za trgovački lanac Billa, i pivovara nije imala i nema nikakav utjecaj na odabir imena, dizajn i promidžbu. Isti je slučaj i s pivom Deep, trgovačkom markom Lidla, i nekoliko drugih koja su se u Daruvaru proizvodila za razne lance supermarketa. Takvi aranžmani doduše ne donose velike zarade, ali ono što je kod njih jako dobro jest garancija produkcije i plasmana, koja pivovari onda ostavlja manevarski prostor za bolju skrb o vlastitim značkama. A kada je riječ o ovoj pivovari, onda je to prije svega Staročeško pivo, marka koja je okosnica proizvodnog programa još tamo od kraja pretprošlog stoljeća, a u podugačkim razdobljima i jedina vrsta piva koje se kuhalo u Daruvaru. Prvi put je ime Staročeško upotrijebljeno 1893. godine, kada Pivovara prelazi u ruke građana Polaka, Crnera, Dobranovića i drugih. Pivo se zvalo Staročeško – zimsko pivo, i istakalo se iz drvene bačve. Kako bilježi pivovarska kronika, 'već tada je prepoznata marketinška vrijednost toga imena, pa se ono koristi za sve robne marke, uz dodatak općeg imena za vrstu piva – zimsko, svijetlo, martovsko, porter.' Slijedeći vlasnici iz obitelji Gross nastavili su koristiti to ime, ispravno računajući da su u općoj pučkoj percepciji Češka republika i češko pivo sinonimi za dobro pivo i jamstvo posvemašnjeg zadovoljstva. U njihovo vrijeme, zapamćeno i po tome što je počelo punjenje piva u staklene boce, naziv Staročeško koristilo se za specijalno svijetlo pivo s 14 posto ekstrakta. I poslije Drugog svjetskog rata ova marka dominira proizvodnim programom, i stalno čini barem 80 posto ukupne prodaje. Danas je Staročeško pivo svijetlo 12 postotno pivo, koje odlikuje prirodno meka voda i vjekovna tradicija čeških doseljenika. Po prosudbi najvećih stručnjaka, pa i čeških ocjenjivača, to je pivo najautentičniji predstavnik lagera plzenjskog tipa. Obilježava ga cvjetna aroma hmelja i naknadni gorkotrpki okus.
Priča o Daruvarskoj pivovari počinje daleke 1840. godine. Utemeljila ju je grofovska obitelj Janković, nasljednici Antuna Jankovića, osnivača modernog Daruvara. Janković je rođen u mađarskom Pečuhu, a bio je pravnik, koji se ubrzo veoma obogatio. U Mađarskoj je bio vlasnik Csepregha, a u Hrvatskoj Sirača s Daruvarom i Pakracem. Daruvar je odvojio od siračke gospoštije i od 1760. pa do 1777. godine podiže mjesto tako da je u njemu bilo 60 kuća, a bilo je u njima i Nijemaca, Mađara, Talijana i Srba, sve samih obrtnika, piše o tom razdoblju znameniti putopisac Gjuro Szabo. Kasnije, 1814. godine, pozivaju Jankovići u požunskim novinama (Bratislava), majstore da se nasele u Daruvar, gdje im se obećavaju svakojake polakšice. Naselivši tako daruvarsko područje mnogobrojnim češkim doseljenicima, koji su za novinskim oglasom pošli tražiti bolji život, grof Janković iskoristio je prvenstveno njihovo iskustvo u industrijskom graditeljstvu, ali i nadaleko poznato umijeće u proizvodnji piva. Tako je daruvarsko pivo od samog početka slično češkom pivu, a kuhati se počelo čak dvije godine prije nego je u češkom gradu Plznju po prvi put u povijesti skuhan lager, koji je i danas dominantni tip u svijetu piva.
Grof Janković pivo je kuhao za svoje potrebe i potrebe svoga gospodarstva, pa se u početku radilo o malim količinama. Pred kraj stoljeća, godine 1893. pivovara prelazi u vlasništvo dobro stojećih građana Polaka, Crnera, Dobrovića i drugih. Novi su vlasnici preuredili pivovaru, povećali kapacitet i počeli s proizvodnjom za tržište. Godine 1925. pivovaru preuzima bogata obitelj Gross, koja ulaganjem i proširivanjem pogona znatno povećava kapacitet. Osim u okolici, to se pivo prodavalo i u Šibeniku, Samoboru, Senti, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Derventi, Doboju, Jajcu i drugdje. Od 1840. do 1925. kapacitet je bio 500 do tisuću hektolitara godišnje, a do 1931. povećan je na deset tisuća hektolitara.
Početkom 1941. novi vlasnik postaje Vikor Hrešić, dotadašnji vlasnik mljekare Zdenka u velikim Zdencima. Tijekom 1942. on počinje u krugu tvornice izgradnju nove pivovare. Zgrada je dovršena 1944., kada počinje instaliranje nove njemačke opreme. Poslije Drugog svjetskog rata, pivovara je konfiscirana. Godine 1946. završeno je preseljenje u novu zgradu i pivovara počinje raditi s kapacitetom od 32 tisuće hektolitara na godinu, navodi profesor Vladimir Marić u svojoj knjizi Pivo, tekuća hrana. Slijedeće godine skuhano je ipak samo 14 tisuća hektolitara, ali od tada se proizvodnja stalno povećava, da bi 1970. dosegla 124 tisuće hektolitara. To je rezultat investicijskih ulaganja u razdoblju od 1964. do 1968. godine. Od 1970. sedam je godina Daruvarska pivovara djelovala u sklopu poduzeća Zagrebačke pivovare u kojem su bile udružene Zagrebačka, Karlovačka i Daruvarska pivovara. U to vrijeme izgrađena je nova varionica, podignuti prvi cilindrično-konusni fermentori, rekonstruirana kotlovnica i rashladna postaja. Kapacitet pivovare je povećan je na oko 150 tisuća hektolitara. Godine 1990. započinju značajna ulaganja u vrioni podrum i punionicu piva, ali je taj novi zamah osujećen početkom Domovinskog rata. Privatizacijom u ožujku 1993. godine postala je pivovara dioničko društvo u vlasništvu tadašnjih i bivših radnika, ubrzo je preregistrirana u društvo s ograničenom odgovornošću, a 2005. prodana je tvrtki Orlando Film Classic u vlasništvu obitelji Zovko.
 
 
Nakon toga priče o preuzimanju pivovare nižu se kao na tekućoj vrpci. Spominju se razni strani potencijalni strateški partneri, od Gőssera do Warsteinera, a stanoviti bivši bankari čak su se za novine slikali u Daruvarskoj pivovari i predstavljali kao njeni vlasnici i direktori. Do promjene vlasništva došlo je, međutim, tek u proljeće ove godine, kada od Orsata Zovka i njegove tvrtke 75 postotni udio kupuje Zdravko Pavković, odnosno njegova tvrtka Durata, koja kasnije otkupljuje i preostalu četvrtinu udjela i u srpnju postaje stopostotni vlasnik Daruvarske pivovare. Durata je dobro znala u što se upušta, jer kao tvrtka s linijama za punjenje alkoholnih i bezalkoholnih pića u limenke i u plastične boce, godinama je punila i piva iz Daruvarske pivovare, kao uostalom i sva druga hrvatska piva, jer nijedna pivovara nema vlastitih punionica za lim i plastiku. A preuzela je pivovaru u vrijeme kada je 196 tisuća hektolitara piva, skuhanih 1993. godine, a pogotovo 255 tisuća hektolitara, koliko je proizvedeno godinu dana kasnije, kao apsolutni rekord pivovare svih vremena, bio samo daleki, daleki san. Također, u to vrijeme Staročeško pivo bilo je jedina vlastita trgovačka marka, a raskoš proizvodnog asortimana također je ostala u pomalo zaboravljenim snovima.
 
A nekada se u Daruvaru, uz Zimsko, Martovsko i Sanator pivo, proizvodilo i Slador pivo (12%), te Specijal Staročeško (17%), Gambrinus i Porter. Devedesetih godina proizvodilo se Staročeško light i Old Bohemian. Sve donedavna, znali su si majstori pivari s vremena na vrijeme dati oduška kuhanjem malih doza naročitog piva, po recepturi koja se čuva za posebne prigode. Takva je, primjerice, najveća kulturna manifestacija češke manjine, Žetvene svečanosti, iliti Dožinky. Veza piva i Daruvarske pivovare s tom pučkom svečanošću prirodna je i čvrsta, a od prvog izdanja te velebne priredbe, 1925. godine, Staročeško pivo na njoj igra itekako značajnu ulogu. Uostalom, pivo je dugo bilo strogo sezonsko piće i pilo se tijekom ljeta i jeseni, a svečanosti kojima se slavio uspješan završetak žetve, počinjale su tako što su žeteoci uz pjesmu i ples došli u dom gospodara, a ovaj ih je dočekivao otvaranjem bačve piva. Tako su dvoje daruvarske Dožinke, one 1927. godine, i slijedeće, i održane u dvorištu pivovare, a na svima ostalima pivovara se pojavljuje kao izdašan sponzor. Nekoliko puta, dakle, skuhali su sladari i posebno dožinačko pivo, koje su sudionici fešte i njihovi gosti popili u slast. Na ovogodišnjim Dožinkama, održanim u Daruvaru 19. i 20. srpnja, to je izostalo. U pivovari su imali pune ruke posla na ispravljanju 'krivih drina' koje su novi vlasnici dobili u amanet, kupivši pivovaru. Poslovna dubioza, gubici, dugovi radnicima za plaće i naknade, sve to treba riješiti da bi se stvorili preduvjeti za normalan rad. U dogovoru sa sindikatima, utvrđena je dinamika obeštećenja zaposlenika, i to bi trebalo biti riješeno za godinu i pol. Tako ni donacija Dožinkama, na kojima se ljetos popilo tisuću litara piva, nije bila uobičajeno obilna.
 
 
Inače, za sada se u Daruvaru ne razmišlja o kuhanju pivskih specijaliteta. Ni tržište to ne traži, jer je, kao ni ono češko, po čijem je uzoru i započela daruvarska pivska priča, strogo tradicionalno usmjereno, i ne zanima ga ništa drugo osim dobrog starog lagera – svijetlog piva donjeg vrenja. A i tu ima dovoljno prostora za inovacije.
Staročeškom je novi gazda namijenio ulogu nosećeg brenda, koji se uz slogan Pivo za osobe s karakterom, nudi na cijelom hrvatskom pivskom tržištu, dok Daruvarsko pivo kreće u osvajanje lokalnog teritorija. To novo pivo svojevrsna je 'light' varijanta Staročeškog – ima deset posto ekstrakta i 4,2 posto alkohola. No, udio slada povećan je nauštrb nadomjestaka, pa se taj napitak odlikuje punim okusom i zlatnožutom bojom. Uz te marke, i one koje se proizvode za trgovačke centre, novina je još i Oettinger, pivo koje se ne proizvodi u Daruvaru, već u cisternama dolazi iz svog izvornog staništa u istoimenom bavarskom gradu, iz okruga Donau-Ries, a Daruvarska pivovara ga puni i nudi hrvatskim pivopijama. Uz male i velike staklene boce, daruvarska se piva pune i u limenke i pet ambalažu, a većinom i u bačve. Uskoro će pred pivopije i nova vrsta metalne ambalaže – takozvane 'slim' limenke, uske, elegantne, visoke konzerve, koje su sračunate na to da se svide ženama i mladima, dvjema društvenim skupinama koje postaju sve značajniji potrošači piva. Njima je prvenstveno namijenjeno i Daruvarsko pivo, a bude li još novih proizvoda, i oni će biti upućeni na istu adresu. A sve s ciljem da Daruvarska pivovara ostvari svoj san o pokrivanju 8,5 do deset posto hrvatskog tržišta pivom, kao što je to bilo u jednom trenutku prije desetljeća i pol.
U pivovari su čvrsto uvjereni da bi se to moglo dogoditi za dvije godine.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl

Olaf Gulbranson_A.jpg
Olaf Gulbranson_A.jpg





Najnovije iz kategorije Reportaže