Craft prigrlile institucije
Žirirati na pivskim natjecanjima uglavnom je nezahvalan posao: možeš dobiti stotinu uzoraka približno jednakih božanstvenih okusa, zaokruženih aroma, savršenih boje, postojanosti pjene, finih mirisa i odgovarajuće gorčine, a na tron moraš staviti samo jedno. Kod sportskih natjecanja sve je jasno – izgubit će onaj tko dobije više golova, stigne zadnji na cilj, završi na podu, promaši lopticu, ne preskoči letvicu. U pivarstvu odlučuju nijanse na osnovu sasvim subjektivnog dojma kušača-ocjenjivača zasnovanog na visokoj osjetljivost za suptilno razlikovanje aroma, okusa i boje, prirodnoj sklonosti i znanju koje se stječe posebnom obukom.
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Osijek u suradnji s partnerima, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom iz Osijeka i Badass Barley Malt, brendom tvrtke Slavonija-slad iz Nove Gradiške, prihvatila se tog teškog zadatka i organizirala 1. ocjenjivanje kvalitete zanatskog piva. Imaju iskustva u takvim poslovima: već 25 godina ocjenjuju kvalitetu sortnih vrsta meda, 20 godina kakvoću kulena i 16 godina kvalitetu voćnih rakija i likera. Pa ako se stručnjaci mogu okupljati oko vina, kulena, rakija, meda, likera, slanine, pršuta, šunke i mnogih drugih prehrambenih proizvoda zašto se po istim principu ne bi ocjenjivalo i pivo. Mali pivari do sada su bili prepušteni sebi i koristeći vlastite snage, iskustva i znanja sami organizirali festivale, kušanja, natjecanja i ocjenjivanja od kojih su pojedini vrlo brzo postali cijenjeni i na međunarodnoj razini. Ovo je prvi put da su zanatske pivovare prigrlile i institucije i da se nakon sedam godina craft revolucije zanatsko pivo stavlja u istu ravan s ostalim pićima koja u Hrvatskoj smatraju tradicionalnim.
Neki pivari zaziru od stručnog ocjenjivanja svog proizvoda, smatraju da je tržište jedino mjerodavno valorizirati njihov rad, da samo potrošači mogu kazati sviđaju li im se i koliko piva koja izlaze iz njihovih kotlova. Neki su tradicionalno sumnjičavi na sve oko sebe pa ne vjeruju u objektivnost ocjenjivačkih komisija, a ima i teoretičara zavjere koji misle da se cijeli svijet urotio protiv njih.
Međutim, jasno je da ocjenjivanja nemaju primarni cilj isticati najbolje, objasnio je predsjednik Organizacijskog odbora Igor Mikolić, već je cilj, zapravo, promocija proizvoda i njihovih proizvođača. Ocjenjivanja, dakle, ima edukacijski karakter, jer se kroz stručne skupove koji ih prate nastoji pomoći proizvođačima da nam isporučuju što kvalitetnije i marketinški što bolje osmišljene autohtone proizvode.
Na 1. ocjenjivanju kvalitete zanatskog piva svaki je uzorak ocjenjen senzorskom metodom prema standardima njemačkom društvu za poljoprivredu Deutsche Landwirtschafts-Gesellschaft. Komisiju je vodio doc. dr. Iztok Jože Košir, s Inštituta za hmeljarstvo in pivarstvo Slovenije, a činili su je domaći stručnjaci.
Unatoč teškoj godini za male pivare u kojoj ozbiljnije proizvodnje zbog zatvorenih pivnica i kafića gotovo da i nije bilo, pristiglo je pedeset uzoraka iz 19 hrvatskih craft pivara što je ocijenjeno izuzetnim uspjehom. Upravo zbog toga ovdje neću pisati o nagrađenim pivima, zlatnim, srebrnim i brončanim medaljama već samo izdvojiti generalno mišljenje da hrvatski crafteri rade dobra piva i da imaju budućnost.
A budućnost ima i ovo ocjenjivanje. Nadamo se da ćemo do sljedećeg proljeća pobijediti koronu i da će se ono, kako je zamišljeno i ove godine, vezati uz Osijek Craft Beer festival čime će dobiti svoj puni smisao.
Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 522 od 2. lipnja 2021.
