Teo Ćendo od početka 2021. godine vodi pivovare Staropramen u Češkoj i Slovačkoj. Tvrtka Pivovare Staropramen pripada grupaciji Molson Coors Beverage Company. Teo Ćendo ima bogato iskustvo u pivarskoj industriji, budući da je u sklopu ove deep diving grupe bio regionalni direktor hrvatske Zagrebačke pivovare za područje Dalmacije.
Gospodine direktore, prošle su dvije godine otkako ste direktor Pivovare Staropramen. Za to vrijeme sigurno ste snimili stanje u firmi. Dakle, kako stoji Pivovary Staropramen? Kakvo je stanje u samoj tvrtki?
Hvala Vam na mogućnosti da sa Vašim čitateljima podijelim iskustvo poslovnog zivota od dolaska u Češku na mjesto Predsjednika uprave Staropramena. Sada, nakon dvije godine rada u pivovari imam potpunu sliku Staropramen pivovare ali i češkog tržišta piva. To je jako zahtjevno tržište s velikom ponudom piva, kako velikih pivovara tako i manjih lokalnih proizvodača piva. Konkurencija je puno veća nego u Hrvatskoj, kao što je i kultura pijenja piva ovdje na posebnom nivou. Stoga Pivovara Staropramen ulaže konstantan rad na kvaliteti piva, pa smo lani na natjecanjima pivara osvojili nagrade za marke Staropramen, Branik i Mustang.
Ono što me posebno čini sretnim je spoznaja da smo stvorili tim kvalitetnih radnika u našim pivovarama u Pragu i Ostravi u svim segmentima proizvodnje. Takvi radnici su kreatori naših izvanrednih inovacija 2022. poput Staropramen dvanaestice, i dva vrhunska piva iz Ostrave, Mustanga jedanaestice, te Černe Barbore trinaestice. Isto tako u rastućem segmentu BeerMixa imali smo inovaciju kod našeg brenda Cool – to je Tmavá švetska, bezalkoholno tamno pivo s aromom šljive. Angažirani prodajni predstavnici u Češkoj i Slovačkoj unaprijedili su dostupnost našeg asortimana na većem dijelu naših tržišta.
Znam da Zagrebačka pivovara, kao i Staropramen, pripada sjevernoameričkoj pivarskoj grupaciji Molson Coors Beverage Company, a u Zagrebu se proizvode i piva brenda Staropramen. Jeste li prije dolaska u Prag upoznali piva marke Staropramen?
Jasno da sam bio upoznat s markom Staropramen jer je to pivo bilo jedno od piva koje sam nudio kupcima i na svome prethodnom tržištu. Ovdje je ipak Staropramen prisutan u više verzija (lager s 11 i 12 posto slada, Smichov, Nealko, …) i to je potvrda koliko je češko tržište piva razvijenije i koliko su češki potrošači zahtjevniji u svojoj potražnji.
U Hrvatskoj ste vodili nacionalno pivo broj jedan, u Pragu ste zaduženi za nacionalno pivo broj dva, ali ono je dvostruko veće u odnosu na Zagreb. Osim toga, Staropramen je kompleksnija tvrtka, jer u svom sastavu ima i pivovaru Ostravar te brend Braník iz istoimene ugašene Praške pivovare. Kako si na novom radnom mjestu?
U Hrvatskoj sam bio zadužen za Prodaju na tržištu Dalmacije, a dvije godine sam vodio i Prodaju na cijeloj hrvatskoj obali. Kada sam sa svojim timom startao u Regiji Dalmacija, bili smo na 3. mjestu po volumenu prodaje, ali uz izgradnju kvalitetnog tima i predani rad svih članova tima, u trenutku moga odlaska sa Regije Dalmacijele dijelili smo 1. mjesto po volumenu prodaje. Sadašnje radno mjesto odnosi se na tržišta Češke i Slovačke, posao je puno zahtjevniji jer osim Prodaje koordiniram rad svih ostalih odjela Staropramen pivovare. Zahvaljujući znanju i odlučnosti svojih kolega iz Pivovare Staropramen, uz kvalitetu proizvoda, domaće i internacionalne brendove koje imamo u svome portfoliju vjerujem da ćemo nastaviti pozitivni trend rasta naših tržišnih udjela na oba trzista.
U Prag ste došli u vrlo teškom trenutku, usred pandemije koronavirusa, koja je uvelike pogodila i pivarsku industriju - zbog karantene počelo se više prodavati pivo u boci, mijenjaju se i navike potrošača: potražnja raste za pivo gornjeg vrenja, sve popularnije pivo s manje alkohola, bezalkoholna piva i miješana pivska pića itd. Kako su se pivovare Staropramen nosile s pandemijom koronavirusa i kako se prilagođavaju zahtjevima tržišta?
Da, u pravu ste. Moj dolazak je bio u jako stresnom periodu ali mogu reći da izvanredne okolnosti još traju. Naime, došao sam kada su ugostiteljski objekti bili zatvoreni, ali smo taj period iskoristili za unapredenje odnosa sa nasim partnerima iz HORECa segmenta, kao i za reorganizaciju odjela u firmi. Nakon toga je došlo i do agresije Rusije na Ukrajinu koja nažalost traje sada punih godinu dana. Trebalo je pružiti potporu našim ukrajinskim zaposlenicima, prihvatiti njihove članove obitelji. I to smo, mogu istaknuti s ponosom, jako dobro organizirali. Kao posljednji izazov došla je ekonomska kriza koja se iskazala u poskupljenje energenata, sirovina i repromaterijala, sto je sve skupa nas izlozilo dvocifrenoj inflaciji, ali to nas je naučilo racionalizirati neke druge troškove. Dakle, svaki period rada donosi nove izazove, nova iskustva i to je život. Zato je važno graditi kvalitetne odnose unutar firme, to uključuje suradnju, volju da se poslušaju problemi u poslu ali i privatnom životu zaposlenika i onda je sve lakše. Ljudi su zaista uvijek najvažniji i mogu stvoriti čuda ! Sto se tice promjena navika potrosaca, to smo uspjesno zadovoljavali sa nasim proslogodisnjim kvalitetnim inovacijama, ali smo nastavili investirati u povecanje nasih proizvodnih kapaciteta na Smichovu i Ostravi, koji prate povecanje potraznje za nekim pakiranjima.
Budući da ste Dalmatinac, pretpostavljam da više volite vino ili se varam? Kakav je vaš osobni odnos s pivom? Jeste li se upoznali s bogatom češkom pivskom kulturom i tradicijom?
Što se vina tiče, netipičan sam Dalmatinac. Nikada nisam pio vino, čak ni kavu koja se satima u Dalmaciji ispija sjedeći na suncu uz more. Uvijek mi je druženje uz prijatelje i uz kolege nazdraviti čašom odličnog, svježeg piva bilo to Zujom (nadimak za Ozujsko pivo) u Dalmaciji ili 12-kom Staropramena u Ceskoj. S obzirom na tradiciju kulture piva u Češkoj, poštujemo je i razvijamo uz velika znanja naših vrhunskih tehnologa proizvodnje. Bez njih ne bi bilo moguće održavati se na ovako zahtjevnom tržištu. I stoga im se i ovom prigodom zahvaljujem.
I za kraj, dopustite mi još jedno osobno pitanje: kako vam se sviđa nakon dvije godine vašeg rada u Češkoj? Jeste li voljeli neko mjesto ili grad u Češkoj i Slovačkoj? Kako se vaša obitelj priviknula na Prag?
Ja sam Prag s obitelji posjećivao turistički i prije nego me posao doveo. Cijela obitelj je od prvog posjeta bila oduševljena arhitekturom, kulturom, povijesti Češke i Praga. Stoga smo, vjerovali ili ne, Prag osjećali gradom koji je, iako bez mora koje najviše nedostaje, jako ugodan za život. Hrvati i Česi su kroz povijest imali velikih poveznica, neko vrijeme smo bili u istoj državi, Česi su bili prvi turisti na našoj obali, a mnogi su se Hrvati u Pragu školovali i radili. I naš nogometni klub Hajduk iz Splita, mog rodnog grada osnovan je 1911. godine u Pragu od strane splitskih studenata. Zato su mi kćerke rado nastavile svoje školovanje u Pragu , a supruga je svoju karijeru prekinula kako bi u ovom gradu bili zajedno. To sve govori o našoj lakoj prilagodbi na ovaj grad.
Gospodine direktore, hvala Vam na razgovoru i u ime hrvatskih čitatelja i ljubitelja piva želim Vam puno uspjeha ne samo u radu u Češkoj i Slovačkoj!
Foto: Pivovary Staropramen, Teo Ćendo
Autorica Zuzana Hubinková je češka ekonomistica, publicistica i novinarka, zaposlena na praškoj Visokoj ekonomskoj školi. Često objavljuje stručne članke i surađuje s hrvatskim veleposlanstvom u Pragu, a od 1997. godine redovito dopisuje za tjednik hrvatskih Čeha Jednota, koji izlazi u Daruvaru. Interview s direktorom praške pivovare Staropramen Teom Ćendom objavljen je u Jednoti broj 10. od 11. ožujka 2023. a na Pivnici ga prenosimo u dogovoru s autoricom i redakcijom.
.jpg&size=160)
.jpg&size=516)
