Češka je na nogama, proživljava najstrašniju noćnu moru - od 1. rujna do danas u raznim je krajevima zemlje, a najviše na njenom istoku, čak devetnaest osoba umrlo od trovanja metanolom iz točenog tvrdog alkohola - votke i rakije. Kao hitnu mjeru češka je vlada danas uvela svojevrsnu prohibiciju - zabranu prodaje pića s više od 20 posto alkohola.
Ministar zdravlja Leoš Heger uveo je opću zabranu tvrdog alkohola za sve pr0odavaonice i ugostiteljske objekte i ona ostaje na snazi do opoziva. Ministar ističe kako se nada da će mjera biti na snazi nekoliko dana, a njeno povođenje nadzirat će inspektori i policija, počevši od večeras. Dodaje kako je mjera dosuše drastična, ali nužna za brzo rješavanje slučaja.
Na ovakvu odluku ministra reagiralo je udruženje proizvođača i uvoznika destilata, čiji predsjednik Petr Pavlik kaže da će to osnažiti crno tržište alkohola. Ističu kako ugostitelji i svi koji toče alkohol kupuju kod poznatih i sigurnih dobavljača, te da takva ekstremna mjera nema smisla. No, ministarstvo je neumoljivo. Od srijede je na snazi bila zabrana podaje pića s preko 30 posto alkohola na štandovima, sada je ta granica manjena na 20 posto, a zabrana se odnosi na sve dućane i lokale. A to za trgovce znači ogroman dodatni posao, jer se u Češkoj prodaju velike količine alkohola.
Umjesto zabrane Gospodarska komora predlaže druge mjere, kao što je uvođenje carinskog nadzora nad proizvodnjom destilata, prevođenje ilegalne proizvodnje žestica iz prekršajnog u krivično djelo, povećanje kontrole pečenja domaće rakije, smanjiti pakiranje na najviše tri litre, a najbolje na jednu litru (sada se podaju kanistri od pet i šest litara), licencirati prodavače alkohola, uvesti strogu kontrolu uvoza, zabraniti prodaju u automatima, uvozni metanol zamijeniti domaćim etanolom.
Česima ovo nije prvi susret s prohibicijom. Za komunizma se u vrijeme izbora nisu smjele prodavati žestice ni vino, a tako je bilo i za ranih demokratskih izbora 1992. godine. Zabrana je vrijedila za čitavo područje tadašnje Čehoslovačke, no nije se odnosila na pivo s deset i manje posto slada. U glavnom gradu Pragu alkohol je bio zabranjen i u vrijeme lokalnih izbora 1994. godine, i to u svim objektima ugostiteljstva i trgovine, kao i na štandovima.
Mediji danas podsjećaju da i drugdje postoje mnoga ograničenja u prometu alkohola, a posebno stroga su u skandinavskim zemljama. no, upozoravaju i da zabrane često izazivaju suprotan efekt, a najdrastičniji je primjer najpoznatije prohibicije u povijesti, one američke iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Tada je procvala ilegalna proizvodnja patvorenog alkohola i crno tržište, kojim su harale bande kriminalaca. Od patvorenog alkohola umrli su mnogi - baš kao i sada u Češkoj, gdje se ispostavilo da su pili rakiju i rum u kojoj je bio prisutan otrovni metilni alkohol, koji u toj količini ne nastaje prirodnim putem, odnosno destilacijom, nego je vjerojatno dodan radi patvorenja - te je prohibicija 1933. godine završila fijaskom.
Danas je alkohol ponovo veliki problem i mnoge zemlje poduzimaju oštre mjere na njegovom suzbijanju. Rusija je jedan od najnovijih primjera. Tamo je, na primjer, moskovsko gradsko vijeće zabranilo prodaju alkohola između 22 i 10 sati. Poljska je sličnu zabranu imala prije 30 godina, kada su komunističke vlasti zabranile prodaju svih alkoholnih pića prije 13 sati. Ta je mjera bila na snazi do 1990. godine. Istovremeno u poljskoj je bila zabranjena prodaja alkoholnih pića u vlakovima i na željezničkim kolodvorima. Danas Poljaci ne mogu kupovati alkohol u izvanrednim tužnim prigodama, recimo tako je bilo 2005. godine na dan pogreba pape Ivana Pavla II i pet godina kasnije na dan pokopa predsjednika Lecha Kaczynskog. Za papina posjeta Poljskoj također se ne toči alkohol. Skandinavija je posebna priča. Prohibicija tamo postoji od početka prošlog stoljeća, a alkohol prodaju samo državne licencirane trgovine. One imaju nepodesno radno vrijeme, pa i to odbija kupce, a protiv alkoholizma Skandinavci se bore i visokim porezom.
Izvor: ČTK, Idnes.cz
