Nakon drastičnog pada 2010. godine, ukupna produkcija piva u Češkoj republici blago raste, ali unatoč tome još nije dosegla razinu proizvodnje iz 2009. godine, objavio je Češki savez proizvođača piva i slada. Lanjsko povećanje proizvodnje pak nije uvjetovano povećanom potrošnjom u zemlji, nego izvozom.
Ukupno je lani u češkim pivovarama proizvedeno 19,6 milijuna hektolitara piva, a povećanje u odnosu na godinu dana ranije odnosi se na povećani izvoz kako u zemlje Evropske unije, tako i u izvaneuropske zemlje, dok je godišnja potrošnja piva po glavi stanovnika u Češkoj ostala na 144 litre.
Lanjsko povećanje proizvodnje iznosi 2,3 posto 82013. godine proizvedeno je 19,21 milijuna hektolitara. Izvoz piva iz Češke povećan je lani za čak osam posto 8s 3,39 na 3,65 milijuna hektolitara), dok je uvoz smanjen za čak 42 posto (s 499 na 291 tisuću hektolitara. U Češku se pivo uvozi uglavnom iz Poljske, Slovačke i Mađarske. Od ukupno proizvedenog piva u zemlji se lani popilo 16,29 milijuna hektolitara, što je 0,2 posto manje nego godinu dana ranije (16,31 milijuna hektolitara).
„Tržište piva se lani malo oporavilo, ali to je rezultat uglavnom povećanog zanimanja za češko pivo u inozemstvu. Domaća potrošnja se od 2010. godine kreće praktično na istoj razini. Ali, postupno se mijenja životni stil i afiniteti čeških pivopija. Zahvaljujući tome dugoročno raste potrošnja lagera a posljednjih godina specijalnih vrsta piva i pivskih mješavina," kaže František Šámal, predsjednik Češkog saveza proizvođača piva i slada.
Međutim, ni prošle godine nije došlo do poboljšanja situacije u ugostiteljstvu - prodaja piva u restauracijama (on-trade) u odnosu na maloprodaju u trgovinama (off-trade) zadržala se na preklanjskih 41 posto. Za usporedbu - prije povećanja trošarine 2009. godine na konzumaciju u ugostiteljstvu otpadalo je više od polovice ukupno popijenog piva (51 posto), i od tada potrošnja u lokalima konstantno pada.
„Češki konzument i dalje pažljivo važe da li će otići u pivnicu ili će kupiti jeftiniju bocu piva u supermarketu. Trenutno u čitavoj grani vlada strah od posljedica vladinih mjera, koje bi se trebale primjenjivati od slijedeće godine. Ako se ostvari krizni scenarij i zatvori se trećina gostionica, to bi se u velikoj mjeri odrazilo i na prodaju piva, koja čini čak četvrtinu ukupnog prometa u restauracijama i gostionicama.," dodaje F. Šámal.
Prošle je godine značajno smanjen uvoz piva, čak za 42 posto i iznosi 291 tisuću hektolitara. Najviše je pao uvoz iz Poljske, Mađarske i Slovačke, a istovremeno značajno je povećan izvoz, koji je lani bio veći za osam posto. Najzanimljivije tržište češkog piva ostala je Njemačka, a najviše je povećan izvoz u Slovačku (za 22,8 posto), potom u Poljsku (12,3 posto) i Francusku (17,8 posto). Najveći pad izvoza zabilježen je u Ukrajini (37,3 posto) i Bjelorusiju (29,2 posto). Uvjerljivo najviše izvoze se lageri, koji čine 74 posto izvezenog piva, a prema vrsti ambalaže najviše se izvozi pivo u staklenim bocama (47 posto) i u bačvama (28 posto).
Tijekom prošle godine 28 je čeških sladara proizvelo oko 540 tisuća tona slada, što je za 1,9 posto više nego godinu dana prije. Komercijalne sladare proizvele su 77 posto ukupno proizvedene količine slada, a preostalih 23 posto odnosi se na sladare u okviru pojedinih pivovara. U inozemstvo je izvezeno 268.980 tona slada, što je polovica ukupne proizvodnje. Izvoz slada porastao je lani za dva posto u odnosu na 2013. godinu. „Tradicionalno najveći kupci našeg slada su Poljaci, Nijemci i posljednjih godina Velika Britanija i Mađarska. Najdinamičniji lanjski rast bilježi izvoz u Njemačku i Veliku Britaniju, a pad izvoza najveći je u Poljskoj i Japanu," kaže Dušan Falge, savjetnik generalnog direktora firme Sladare Soufflet.
Najveći problem u budućnosti moglo bi biti smanjivanje sjetvenih površina, upozorava Falge, dodajući da su poljoprivredne površine u Češkoj od 1991. godine smanjene za 233 tisuće hektara, što je gotovo ukupna trenutna površina na kojoj se sije jari ječam. „Problem je također i enormna proizvodnja bioenergetskog bilja, zbog čega se ne provodi dosljedna izmjena plodoreda, a to dovodi do smanjenog uroda, pogoršanja boniteta zemlje, povećanoj pojavi bolesti i štetnika."
