Češka Internet stranica Aktualne.cz objavila je pretprošle godine, na početku turističke sezone zanimljiv članak kojim promiče hrvatsko pivo i sugerira češkim turistima, koji su i toga ljeta pohrlili na Jadran u ogromnom broju od milijun i pol osoba, da na put ne nose kartone češkog piva, jer da je hrvatsko pivo sasvim dobro. Na početku ovogodišnje predsezone zgodno je na to podsjetiti.
Kad kao turist nekamo putujete logično je očekivati da imate barem minimum turističke znatiželje, pa biste onda trebali kušati domaće, lokalno pivo, teza je kojom je vođena ekspedicija kušača piva, želeći vidjeti jesu li hrvatska piva zaslužila povjerenje najvećih svjetskih pivopija. Na sreću, pokazalo se da jesu, pa su češki stručnjaci svojim sunarodnjacima koji putuju na hrvatski Jadran preporučili da u bunkerima svojih vozila mjesto namijenjeno pivu iskoriste za nešto drugo. Uostalom, pogledajmo, kako je to izgledalo. Tekst Tomaša Netočnog, koji je kao novinar Češke televizije svojedobno dolazio i u Daruvar, pišući o životu tamošnje manjinske zajednice, ide ovako:
Na odmorištima na putu prema moru možemo vidjeti kako su auta nakrcana prtljagom, među kojom su i kartoni češkog piva u limenkama i bocama, jer Česi žele na moru biti kao kod kuće. Turisti u tome nisu usamljeni, jer na tome rade i češke pivovare, koje izvoze svoje pivo u ljetovališta na Jadranu, pa se tako boce s tiketom Budvar, Prazdroj ili Radegast mogu kupiti ne samo u Makarskoj – najčešćoj destinaciji čeških turista – nego i na velikim otocima, Korčuli i Hvaru.
-Zašto to čine? Putovati znači prije svega kušati, a kada Čeh nekamo putuje, trebao bi probati i tuđe pivo, kaže Jan Kočka, vlasnik portala Svijet.piva.cz, (www.svetpiva.cz ) po zanimanju stjuard čeških avio linija, koji leti po cijelom svijetu i kuša lokalne vrste piva, što ne njegov najvažniji hobi.
Stoga je redakcija Aktualne.cz zamolila Jana Kočku da priredi degustaciju glavnih hrvatskih piva, a osnovno je pitanje bilo jednostavno: Trebaju li Česi voziti pivo na Jaran? Degustirali su Jiri Famjera, bivši rukovoditelj laboratorija kvalitete u plzenjskom Prazdroju, danas voditelj programa Europske unije Pivovarska škola, pri Istraživačkom uredu slada i piva, Jan Šuranj suvlasnik tvrtke Pivo iz Praga, Ondrej Koucki, menadžer kvalitete tvrtke Drinks union i rečeni Jan Kočka.
Karlovačko, Ožujsko, Zlatorog – Crvena, smeđa, zelena! Lađe sa zastavama u bojama hrvatskih pivovara na usluzi su svakome tko želi skvasiti grlo.
Na prvi pogled je vidljivo da su najveće pivovare u reklamiranju daleko agresivnije, nego što su Česi navikli kod kuće. Samo ovoga ljeta na Jadran smjera milijun i pol Čeha, a za takvu masu konzumenata vrijedi se izboriti.
Kako dakle stoje hrvatska piva u usporedbi s češkima? U redakciju Aktualne.cz doveo je Jan Kočka tri stručnjaka s kojima je analizirao hrvatska piva.
Na stolu su bila piva Karlovačko iz Karlovca, Ožujsko iz Zagreba, Zlatorog – Laško iz Splita, a također i hrvatsko-češka posebnost, Staročeško iz Daruvara. Daruvarsku pivovaru utemeljili su Česi, koji su u doba Marije Terezije došli u današnju Hrvatsku i do dan-danas pivo ima izvornu češku recepturu i ime.
Tekst na web stranici prate i galerija slika s degustacije i, što je za Daruvarčane posebno zanimljivo, video zapis iz Daruvarske pivovare, pa one koji žele doznati i vidjeti više upućujemo na adresu www.aktualne.cz
-Ne treba na Jadran voziti pivo! Hrvatska piva nisu loša, složili su se svi sudionici degustacije oko stola pretrpanog pivskim bocama. U njima se osjeća hmelj i slad i to je ugodno iznenađenje.
A glavna karakteristika? Hrvatska su piva stvorena za ispijanje na plaži. Po okusu manje su ujednačena nego češka piva, i općenito su lakša. Dobro ohlađena pružit će pivopijama ugodu mirisom i okusom, a svakako ih neće umoriti kao češka piva.
Evo i kako su ocijenjena pojedina piva:
OŽUJSKO
-Miris hmelja miješa se sa slabim voćnim tonovima, a nakon ispijanja pivo djeluje dva puta, najprije slađim okusom, a onda slijedi stanka koju ništa ne ispunjava, da bi se potom izgubila gorčina. Na to se čovjek može naviknuti, nekome može biti ugodna kombinacija izrazitog mirisa i postupnog isticanja dvaju okusa. Međutim, kod dužeg stajanja u čaši miris brzo slabi, iščezava.
KARLOVAČKO
-Pivo ima približno isti okus kao i miris, aroma hmelja je intenzivna i karakteristična pivska, mami na kušanje. Okus doduše prati miris, ali je izrazito slabiji u odnosu na očekivanja izazvana aromom. Karlovačko je konzumno pivo, kojemu manjka punoće. Da bi se zadovoljila potreba za pivskim okusom, valja potegnuti više gutljaja. Miris hmelja pivo drži prilično dugo, a postupno, kako otječu daljnji sklopovi mirisa, aroma je oštrija.
STAROČEŠKO
-Miris toga piva podsjeća na češku seosku gostionicu – na sjedenje u ljetnoj bašči. Najokrugliji miris od svih piva, razaznaje se slad i hmelj. Mirisu odgovara i okus, ali nasuprot češkom pivu, nije tako oštar. U pivu se može prepoznati visoka prevrelost i snaga sadržaja alkohola. Staročeško ima okus kao češka piva, od piva predloženih za degustaciju najbliže je univerzalnom okusu lakog piva za gašenje žeđi nakon partije tenisa ili odbojke na plaži. To nije morsko pivo, to je pivo kontinentalno.
ZLATOROG
-Iznimka, ili to tako treba biti? Zapah plijesni, kao da je pivo uskladišteno u nekom podrumu punom miševa. Okus piva je neprijatno kiseo i uveo. I unatoč hlađenju pivo djeluje mlitavo i neugodno.
