Da je Daruvar glavni grad hrvatskih Čeha, uglavnom je dobro poznato. To je središte manjinskog života, sjedište krovne institucije svih pripadnika češke manjine koji žive u Hrvatskoj, mjesto u kojem djeluju čak četiri manjinske udruge Češke besede i ured manjinskog saborskog zastupnika, češki dječji vrtić i osnovna škola. Staročeško pivo jedan je od najpoznatijih proizvoda koji svjedoče o živoj vezi manjine, grada i mjesne pivovare, a 1893. godine, kada je prvi put korišten ovaj je brend osmišljen upravo zbog promućurnog stava vlasnika Pivovare da se u njemu krije velik marketinški potencijal, jer je češka manjina bila na dobrom glasu, a češko pivo na još boljem.
Vjerujem da ste čuli i urbanu legendu o tome kako su pivovaru osnovali Česi, koji su, seleći se sa sjevera na jug Monarhije donijeli sa sobom ne samo umijeće kuhanja piva nego i graditeljsku vještinu, pa pivovara, kao, ima i češki štih industrijske arhitekture. Sve to, naravno, nema nikakve veze s istinom i sve je to lijepo opisano u (mojoj) knjizi Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina – pivovaru su gradili Mađari, kao što je i utemeljitelj Izidor Janković, nećak grofa Antuna Jankovića, osnivača modernog Daruvara, porijeklom iz Mađarske, a prvi majstori pivari bili su Nijemci.
Ovih mi je dana došao u ruke jedan stari novinski članak, koji pokazuje kako Česi prije stotinjak godina ni na koji način nisu svojatali zasluge za pivovaru. Novine su Jugoslávští Čechoslováci, tjednik koji je izlazio u Daruvaru od 1922. do 1941. godine (posljednje dvije godine pod imenom Naše noviny). Kada se 1939. godine pripremalo otvaranje Češkog narodnog doma (tada Bradačův národní dům) novine su objavile veliki prilog o Daruvaru i institucijama i poduzećima s kojima je manjina dobro i uspješno surađivala, a među njima je i tadašnja Građanska pivovara d.d. A evo što kaže tjednik Jugoslávští Čechoslováci broj 22 iz 1939. godine:
Daruvarska građanska pivovara ima tradiciju vrijednu svake pozornosti i zapravo je najstarije industrijsko poduzeće u Daruvaru, jer se je upravo prije 100 godina utemeljili grofovi Jankovići. Krajem prošlog stoljeća pivovara je bila u rukama obitelji Polak, a godine 1901. prelazi u vlasništvo dioničkog društva koje su osnovali daruvarski građani.
Zanima nas, zašto je pivovara osnovana bašp u Daruvaru. Kad je bilo mjesta, koja su za to imala očigledno bolje uvjete. Daruvarski kraj n ikad nije imao idealne prometne veze (one željezničke ni danas nisu naročite) a isto tako Daruvar i okolica nikad nisu predstavljali posebno poželjno tržište, niti imaju sirovine potrebne za kuhanje piva. No zato Daruvar ima jednu od najvažnijih pretpostavki za proizvodnju piva a to je veoma dobra voda. Kad uspoređujemo analizu daruvarske vode, koju je provelo zagrebačko sveučilište, s analizom slavnih münchenskih pivovara zapažamo iznenađujući sklad. Daruvarska v oda ima stupanj tvrdoće 15, Ca 0 9.9 Mg 0 3.6, münchenska voda stupanj tvrdoće 14.8, Ca 0 10.7 Mg 0 3. Tko zna koliko je voda važna za proizvodnju piva začudit će se zdravom instinktu osnivača daruvarske pivovare.
Daruvarska pivovara proizvodi prvorazredna piva svijetla i tamna: Gambrinus, Porter, Slador, Staročeško zimsko, jer ima dobre stručnjake, vrijedno radništvo i najbolje domaće sirovine, kao i modernu opremu. Premda se oprema stalno modernizira, to se čini uz odgovarajući oprez.
U proizvodnom pogonu pivovare je i takva oprema koja produkciji čini „racionalnom“ i jeftinom, ali to ide na štetu piva i njegove kakvoće. Svjetski poznata plzeňska pivovara Prazdroj iskušala je nekoliko racionalnih metoda, ali ih je napustila. Ovdje pak imamo određenu sukladnost u opremanju daruvarske pivovare s opremom slavnog plzeňskog Prazdroja, poto baš kao ni Plzeňska, tako ni Daruvarska pivovara nije uvela parno zagrijavanje kotlova, betonske stabilizirajuće bačve (nego su zadržane drvene) itd.
Neka nam ovom prilikom dube dopušteno naglasiti kako je do izgradnje našeg Bradačevog narodnog doma 90 % svih programa Čehoslovačke besede održano u prostorijama daruvarske građanske pivovare i moramo priznati da nam je uprava pivovare uvijek izlazila ususret našim zahtjevima. Ta i naše slavne Dožinky (žetvene svečanosti) godine 1928. održane su u pivovarskom dvorištu. A tako se i naša Beseda zajedno s ulaskom u svojo novi dom oprašta sa starim prostorijama u pivov ari, u kojima smo proživjeli mnogo krasnih trenutaka.
S češkog preveo Mato Pejić
