Destinacijski menadžeri moraju stalno smišljati nove i nove mamce, kojima će u svoju zemlju, gradove i regione privući turiste. jedan od takvih novih segmenata je putovanje za kulinarskim užicima, odnosno za jelom i pićem. Piće, to dakako znači alkohol, a često je riječ o pivu.
U Škotskoj je 2010. godine viski turizam bio najbrže rastuća gospodarska grana. Brojke, koje je objavilo udruženje Scotch Whiskey Assotiation, koje okuplja većinu proizvođača viskija iz cijele zemlje, naprosto su nevjerojatne i za Češku sa stanovišta njene tradicije proizvodnje piva, vina i destilata, iznimno inspirativne.
U toj godini, koja je bila druga godina ekonomske krize čak 1,3 milijuna turista dolazilo je u Škotsku radi tamošnjeg viskija i destilerija u kojima se proizvodi to piće. Čisti dobitak od viski-turizma te je godine procijenjen na nevjerojatnih 27 milijuna finta, dakle oko 250 milijuna kuna. Osim toga, čak 62 posto tih turista dolazilo je izvan Ujedinjenog Kraljevstva.
Viski-turizam nastao je kao reakcija na uspjeh vinskog turizma, a i taj je, kao masovni fenomen posve novog datuma. Prva stručna konferencija koja se bavila tom granom turizma održana je u Australiji 1998. godine. Iste godine Australija je predstavila neuobičajenu Nacionalnu vinarsku strategiju, čiji je cilj bio agresivnim nastupom privući turiste u vinarske oblasti zemlje.
Istovremeno su se australski turistički stručnjaci počeli baviti pitanjem, zašto zapravo turisti putuju u njihove vinorodne krajeve. Razlog nije bio samo u ljubavi prema vinu, niti u želji da se upozna kraj iz kojeg ono potječe, nego i upoznavanje načina života u australskoj provinciji, atraktivnog okoliša, regionalnih proizvoda, zanata i kuhinje. Vinarski turizam proživljava bum i u Sjedinjenim Državama, naročito u kaliforniji, a razumljivo također i u najpoznatijim vinarskim zemljama poput Francuske, Italije ili Španjolske.
Sličan procvat doživljava u SAD i pivski turizam, koji je također veoma živahan u Njemačkoj ili Belgiji, koja se rado reklamira kao prvorazredna destinacija pivskog turizma i privlači zainteresirane za povijest piva i razne specijalne pivske festivale i svečanosti. U svijetu postoje specijalizirane putničke agencije, koje voze turiste po vinskim ili pivskim destinacijama. Redovne putničke agencije takve aranžmane nude kao jedan od svojih mnogih proizvoda.
Češki marketinški stručnjaci znaju jako dobro iskoristiti tradiciju tamošnjeg piva i vina. Posljednjih godina je i agencija CzechTourism postala svjesna potencijala češke gastronomije i tradicionalnih alkoholnih pića.
Najveći turistički potencijal bez sumnje ima češko pivo. Jako dobro ga znaju pretočiti u ekonomski profit u plzenjskoj pivovari. „Godine 2011. privukli smo na sve sadržaje koje nudi Plzenjski Prazdroj gotovo tristo tisuća turista, od toga preko 250 tisuća posjetilo je turističke destinacije u samom Plznju," kaže Jindřiška Eliášková, menadžerka tradicije i posjećenosti Plzenjskog Prazdroja. Tako pivovara predstavlja glavni turistički mamac i za sami grad, koji iz toga također izvlači financijsku korist.
„Posjetitelji iz inozemstva zanimaju se uglavnom za turističku trasu posvećenu pivu Pilsner Urquell. Gosti iz Češke posebno su pak pozdravili otvaranje pivovare Gambrinus za turističko razgledanje. Ta trasa uključuje posjet sadašnjem proizvodnom pogonu, kao što je varionica ili vrionica, ali također i zabavnu interaktivnu Gambrinus arenu," objašnjava Jindřiška Eliášková.
Mnogi turisti dolaze i u Velike Popovice. Tradicionalno tamo najviše dolaze Nijemci i Rusi, ali posljednjih godina sve više i turisti iz azijskih zemalja, posebno iz Kine, Tajvana i Vijetnama. Oni su sve prisutniji i među posjetiteljima plzenjskog Prazdroja, gdje se mogu vidjeti turisti doslovce iz čitavog svijeta, pa čak i iz udaljenih afričkih zemalja poput Zimbabvea i Konga, ili s Madagaskara.
„Individualnim posjetiteljima se obraćamo putem čitavog niza klasičnih metoda - od outdoor reklame preko oglasa u domaćim i stranim časopisima i magazinima. Ogromnu ulogu naravno igra Internet, pa tako svaka naša trasa ima svoju web stranicu. Surađujemo s informativnim centrima i pružateljima usluga smještaja. Važna je i dobra navigacija do naših pivovara. Svjesni smo i toga da su socijalne mreže vrlo zanimljivo sredstvo za obraćanje upravo potencijalnim individualnim posjetiteljima. Kod individualnih posjetitelja iz inozemstva se povremeno srećemo s problemom, koji ima i većina drugih destinacija izvan Praga. Naime, stranci masovno dolaze u Prag, a tek jedan skromni postotak se odlučuje otići negdje izvan glavnog grada," konstatira Jindřiška Eliášková iz Plzenjskog Prazdroja.
Ono što je Prazdroj za Plzenj, to je pivovara Bernard za grad Humpolec, a Hram hmelja i piva za Žatec. A za svoje mjesto na tržištu bore se i mini pivovare. „One su u području turizma veoma uspješne, unatoč tome što među njima praktično nema nikakve koordinacije. Čitav niz mini pivovara ima svoje smještajne kapacitete i razne aktivnosti za provođenje slobodnog vremena, kao što su toplice, staklane, ekološke farme i drugo, što turističku ponudu čini atraktivnijom," tvrdi predsjednik Češkomoravskog saveza mini pivovara Jan Šuráň.
Najposjećenije mini pivovare su one u Pragu - U Fleků, Strahovský pivovar i Pivovarský dům. Izvan Praga najviše gostiju imaju Purkmistr u Plznju-Černice, Kozlovice kod Štramberka, Kocour u Varnsdorfu, Dětenice ili Dalešice.
U Moravskoj se uzgaja uglavnom vinova loza i tamošnji vinari ulažu velike napore a pivarima preotmu dio turista. U tome im uvelike pomaže sustav vinskih cesta, koje su počeli uređivati u okviru velikog projekta pokrenutog 1999. godine, uz pomoć Zaklade Partnerstvo. Vinskim cestama i biciklističkim stazama međusobno je povezano čak 280 sela i gradova u vinorodnom regionu.
„Turistima je na usluzi meža od 11 vinskih cesta koja je u funkciji već deset godina. Dugo smo tražili način, kako od vinskih cesta napraviti proizvod, koji bi prodavale putničke agencije. Na kraju smo shvatili da se čitava mreža vinskih cesta i njihova popularna marka ponašaju kao mjesto. To znači da se na vinsku cestu putuje jednako kao što se ide u Telč (grad pod zaštitom UNESCA, a pri tom samu cestu nitko ne može kupiti niti odnijeti, baš kao niti dijelove gradskog trga u Telču. Tako se vinske ceste na svim razinama smatraju sastavnim dijelom genia loci vinorodne Moravske. Od vinskih cesta u punoj mjeri prosperiraju pružatelji turističkih usluga, a turisti dobivaju veću ponudu i višu razinu kvalitete. Dakako, blizina spomenika pod zaštitom UNESCA značajno je ubrzala proboj vinskih cesta na turističkom tržištu, bez njega bi to išlo puno sporije, a bilo bi i teško mjeriti turistički uspjeh samih vinskih cesta. U biciklističkoj sezoni sve vrvi od ljudi na biciklima, koji dolaze na nekoliko dana i koriste smještajne kapacitete," kaže Juraj Flamik, koordinator programa Greenways i direktor Festivala otvorenih podruma. On dodaje da unatoč velikim naporima, pa i uspjesima, potencijal vinskog turizma još nije dovoljno iskorišten i još se može razvijati. „Ali, dramatično raste broj malih lokalnih vinarskih manifestacija, a istodobno i masovne svečanosti berbe grožđa u Mikulovu i Znojmu obaraju rekorde. Promjene, koje neminovno slijede, diktiraju zahtjevi posjetitelja, koji će tražiti autentične ambijente podruma, te kompleksnu i visokokvalitetnu uslugu, te istodobno tipični seoski „malovinarski" karakter Moravske. Kulturno nasljeđe i tradicionalno vinarstvo danas su izvor prosperiteta. Do sada smo ih očuvali manje-više iz nužde, pa ćemo ih valjda uspjeti održati i razvijati i s umišljajem i poštovanjem."
Za pivom i vinom međutim zaostaje češko jelo. To pokušava promijeniti agencija CzechTourism, koja je pokrenula projekt CzechSpecials.cz, web portal koji uz potporu drugih medija, posebno Češkog radija, promiče restorane uključene u njihovu mrežu.
Izvor: Strategiee15.cz
