Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini

Brijuni, svjedok povijesti

Petar Fehir   |   30.07.2020.     201

Brijuni, svjedok povijesti

Sjednete li na neku od terasa nekoć ”malog ribarskog mjesta”, a danas već prepoznatljivog turističkog odrediša, Fažane, ispred vas će se kao na kakvoj pozornici pružiti arhipelag tajni i ubudljive prošlosti – Brijuni.

Ili Brioni, kako se to nekad reklo i kako, uostalom, još piše na obrazima turističkih pozivnica, pa i na mnogim oznakama na samom otoku.

I bez obzira na mnoga ograničenja uzrokovana korona krizom, gostiju, istina manje, ima i ovih dana.

Pet i pol stoljeća Venecijanski, pa austrijski, pa talijanski, pa jugoslavenski, pa hrvatski.

Ovdje je čuveni Aleksandar Koch izliječio otok od malarije i eksperimentalno istraživao neke od svojih nauma. Na otoku je početkom dvadesetog stoljeća izgrađano golf igralište s osamnaest rupa, decenijama jedno od najvećih i najljepših u Europi.

Na Brijunima je svojedobno ustanovljen i zoološki vrt, gdje su se, zbog povoljne mikro klime, različite neeuropske životinje prilagođavale ovdašnjim uvjetima, da bi kasnije krasile ”parkove” europskih metropola.

Na otoku su, u drugoj polovici devetnaestog i na prelasku u dvedeseto stoljeće, građene i tvrđave iz kojih se branila Pula. Ukupno ih je sedam, od kojih su dvije na Malom Brijunu. Jedna je i danas u funkciji i u njoj već godinama Ulysses ”brani” kulturu kroz vrhunski teatar. U njihovim smo predstavma, ponajprije zahvaljujući Radetu Šerbedžiji i Lenki Udovički, mogli vidjeti neke od najvećih figura regionalne kazališne scene. I kao goste i neke zvijeze Hollywood-a.

Poslije 1947 godine Brijuni postaju rezidencijalno ljetovalište, na kojem je boravio i svoje državničke dužnosti obavljao Josip Broz Tito.

Ovdje se krojila i velika povijest, pa je tako 1956. Godine, na Velom Brijunu, potpisana ”brionska deklaracija” . Potpisnici au bili Gamal Abdel Naser, Jawaharleh Nehru i Josip Broz Tito. Deklaracija je bila, na neki način, reakcija na blokovske podjele tadašnjeg svijeta i u njoj je pisalo:

 "Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom."

Mnogi svjetski zvaničnici, iz preko šeszdeset zemalja, bili su ovdje Titovi gosti: I mnoge poznate ličnosti iz svijeta zabave i umjetnosti:

Od malog zoološkog vrta nastao je safari park, koji se danas prostire na oko 9 hektara s oko 2 000 životinja, od kojih je najzanimljivija indijska slonica Lanka, stara četerdeset i pet godina. Mnoge je od njih Tito dobio na dar od prijatelja Jugoslavije  iz različitih dijelova svijeta:

Izložba fotografija ” Josip Broz Tito na Brinima” otvorena je 1984. godine i presjek je aktivnosti predsjednika Tita na otoku. U okviru izložbe je čuveni Titov Cadilac u kojemu se oni dubljih džepova mogu i danas provozati otokom.

Godine 1993, povodom stogodišnjice dolaska na otok bivši je vlasnik i idejni tvorac Brijuna Paul Kupelwieser postavio izložbu  pod nazivom ”Sjećanja starog Austrijanca”.

Nakon rasapada Jugoslavije i osamostaljenja Republike Hrvatske, Brijuni se sve više komercijaliziraju.

Osim tri vile, koje i danas imaju rezidencijalnu namjenu, ostatak otoka koji se proteže na oko 560 kvadratnih hektara dostupan je posjetiocima.

Brijune godišnje posjeti oko 170.000 posjetitelja, ostvari se više od 30.000 noćenja i uplovi 2.000 jahti. Za svakog od njih imamo nešto posebno i trudimo se da svake godine ponudimo nešto novo. I ove godine očekujemo između 170.000 do 190.000 izletnika.

Brijunsko otočje ili brijunski arhipelag danas predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj gdje u okviru takozvanog znanstvenog turizma, značajno mjesto zauzimaju i paleontološki nalazi tragova kretanja dinosaura.

Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Na otoku se može pronaći ponešto za svakoga. Autohtono raslinje, izvanredno očuvana mediteranska makija, livade na kojima bezbrižno pasu jeleni lopatari, aksisi i mufloni pa sve do atraktivnih arheoloških lokaliteta i safari park u kojem žive zebre, somalijske ovce, indijska goveda, jednogrba deva, lame i slonica Lanka.

I bez obzira na mnoge kontraverze, gdje ga neki žele zatvoriti u ladicu povijesti (i eventualno zaključati), na preseljenje njegovih simbola iz državnih ustanova, osporavanja njegove uloge i ostale revizionističke ideje, nikom ne pada napamet zavrnuti ekonomsku pipu – značajne prihode koji se I danas ostavrajuju zahvaljujući “liku i djelu” Josipa Broza Tita.

Na otoku, tokom godine radi, zavisno o sezoni, između 200 i 300 ljudi.

Vjerujemo da mnogi razumni ljidi, posebno Istrijani i posebno Fažanci i danas gaje iskrene simpatije i poštovanje prema Titovom vremenu.

Ali i da, posebno na ”centralnom terenu”, ima mnogo licemjera koji se, po potrebi i osobnoj koristi, orjentiraju u odnosu prema ”najvećem sinu“.

Licemjernima, kakvi već jesu, ne gadi se ljetovati blizu muzeja s njegovim slikama ili u vili koja se u njegovo vrijeme tamo izgradila.

S punim srcem utisaka ukrcasmo se na Veli Brijun i mirnim morem, kao prema kakvoj paleti u rukama stoljetna slikara, vraćamo se koloritu Fažane.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Žeđ je užasna stvar, a nekad ostavlja trajne posljedice.
Jaroslav Hašek

Nacrtaj mi krigl

RoyScheider-BlueVelvet.jpg
RoyScheider-BlueVelvet.jpg





Najnovije iz kategorije Sadržaj ekstrakta u osnovnoj sladovini