Sa zidova velike izložbene dvorane baroknog Pejačevićevog dvorca u srcu Virovitice gleda nas belgijska kraljevska obitelj. U rukama trbušaste čaše sa stalkom, tulipan ili kalež. U njima gusto pivo čudesnih boja s bogatom pjenom - mali odabrani dio velikog belgijskog pivskog raja za Virovitičane i sudionike 18. Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede.
Kraljevina Belgija bijaše zemlja partner virovitičke sajamske manifestacije, a s čim bi se, osim čokolade, u popratnom kulturno-zabavnom programu predstavila država s najvećim izborom stilova piva na svijetu, od divljih, spontano fermentiranih i voćnih do začinjenih i blagoslovljenih Trappista koji se još uvijek proizvode u samostanima? Jer ono što je za Francusku vino to je za Belgiju pivo!
Dobro, išla bi uz to i glazba, recimo zvuk belgijskog sastava Vaya Con Dios i očaravajući glas pjevačice Dani Klein. Ali, meni kao velikom ljubitelji zlatne tekućine i suuredniku portala Pivnica.net ovakvu Belgiju kao da je sam Gambrinus poslao u Viroviticu.
Elem, ataše za gospodarstvo pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgije Antonio Garcia dobro se pripremio da nas upozna s kulturom uživanja u pivu i pivskom tradicijom zemlje koja je početkom 20. stoljeća imala tri tisuće pivovara. Danas ih je nešto više od 100 od kojih je najveća Interbrew, multinacionalka koja proizvodi širom svijeta poznate Stellu Artois i Leffe i svojevremeno većinski vlasnik Zagrebačke pivovare.
Te večeri, hvala gospodinu Antoniju, zadržasmo se uglavnom na Trappistu iako se u Belgiji danas proizvodi tisuću različitih vrsta piva i zapanjujuće puno jedinstvenih okusa. Specijalna piva dijele se u sedam glavnih skupina - uz spomenuti samostansko tu su još lambic, bijelo pivo, smeđe pivo, crveno pivo, svijetlo pivo i saison, a ima i takvih okusa koji se ne mogu svrstati niti u jednu kategoriju. Najsvježiji podatak donosi nam gospodarski ataše na vrlo dobrom hrvatskom: 174 vrste Trappist piva kuhaju svećenici trapisti u 16 međunarodnih Trappist udruženja. Posebno je izdvojio svijetlo i tamno Chimay pivo u čiju smo se kvalitetu i sami uvjerili. Kad kažem kvalitetu onda mislim na bogate hmeljaste ili sladne okuse i crveno-smeđe boje s rasponom alkohola od 7 do 9 posto, a cijeloj to avanturi nepca i grla treba dodati i vizualni efekt - smeđe boce od 0,33 s bijelim, crvenim ili plavim čepovima i etiketama.
Probasmo još i La Chouffe, zlatno svijetlo pivo s 8 posto alkohola začinjeno korijandarom, blijedo pšenično pivo Blanch de Namur i Tripel Karmeliet od kombinacije hmelja, zobi i pšenice uz dodatak ječmenog i pšenično slada s 8,4 posto alkohola.
Sredinom devedesetih bijah poslovno u Belgiji na nekoliko dana s nekom vinskom ekipom pa nije bilo kulturno izdvajati se u barove s pivom. Srećom, posjetili smo poznatu tvornicu tepiha pa nas gazda nakon obilaska pogona pozvao za tvornički šank namijenjen poslovnim partnerima i gostima. Tada sam prvi put probao tamno crveno pivo s trešnjom i obranio pivsku čast jer biti u Belgiji a ne probati nešto od tog obilja je isto kao doći u Branju, a ne probati fiš-paprijaš.
Tekst je preuzet iz dvotjednika Agroglas, broj 305 od 30. siječnja 2013.
